B-blokatori – neupitan značaj u liječenju kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti danas su jedan od najčešćih uzroka smrtnosti u svim zemljama svijeta, pa tako i u nas. Kako su farmaceutska industrija i medicina napredovale i razvijale se, napredovali su i načini liječenja kao i mogućnosti redukcije komorbiditeta  posljedičnih kardiovaskularnim zbivanjima.

Kardiovaskularne bolesti danas su jedan od najčešćih uzroka smrtnosti u svim zemljama svijeta, pa tako i u nas. Kako su farmaceutska industrija i medicina napredovale i razvijale se, napredovali su i načini liječenja kao i mogućnosti redukcije komorbiditeta  posljedičnih kardiovaskularnim zbivanjima. Preopširno bi bilo osvrtati se na sve terapijske mogućnosti u današnjem pristupu svim kardiovaskularnim zbivanjima, pa ćemo izdvojiti i se osvrnuti na jednu esencijalnu grupu lijekova koja danas ima široku primjenu u raznim bolestima kardiovaskularnog sustava- radi se o beta blokatorima.
Prva primjena neselektivnih beta blokatora zabilježena je još davne 1964 godine, kada je svoje mjesto u kardiologiji među prvima pronašao nama dobro poznati propranolol, a naslijeđivali su ga kroz godine koje slijede atenolol i metoprolol. Zadnjih 10-ak godina u kliničkoj praksi za liječenje kardiovaskularnih bolesti rabe se češće visokoselektivniji betablokatori koji svoj učinak izazivaju blokiranjem β1-adrenergičnih receptora na staničnoj membrani kako provodne tako i kontraktilne muskulature srca, čime ostvaruju učinak na SA i AV-čvor (smanjuju aktivnost SA čvora, njegovu provodljivost, produljuju refrakterni period AV čvora, te usporavaju anterogradno i retrogradno provođenje impulsa kroz akcesorne putove), što je osobito izraženo u uvjetima ishemije i oštećenja miokarda (infarkt). U neupitne indikacije za primjenu beta-blokatora (razina dokaza IA) pripadaju zatajivanje srca te uporaba nakon infarkta miokarda i aritmije (ventrikularne i postinfarktne),sa napomenom da se sve više u akutnom infarktu miokarda primjena beta blokatora započinje već u akutnoj fazi ukoliko za nju nema apsolutne kontraindikacije (pojava bloka, srčanog popuštanja ili razvoja kardiogenog šoka), a u skladu sa sve većim brojem  studija koje govore u prilog benefita od navedenog načina primjene.

Iako su prvi lijekovi iz ove skupine sužavali kliničku primjenu zbog nuspojava uzrokovanih neselektivnosti ( djelovanjem na B1,ali i B2, A-receptore, pa čak i Na-kanale te K-kanale), no lijekovi novije generacije visokoselektivnih beta blokatora nadilazili su navedeni problem i proširivali uporabnu indikaciju.
Iako je navedenim novim visokoselektivnim beta blokatorima bila poljuljana indikacija kao monoterapije u liječenju arterijske hipertenzije (kontroverze oko uporabe beta-blokatora u hipertenziji nastale su nakon metaanalize prema kojoj u usporedbi s ostalim antihipertenzivima, bolesnici koji su bili liječeni beta-blokatorima imaju za više od 16% relativni rizik od nastanka CVI, dok nije bilo razlike u riziku za infarkt miokarda i ukupni mortalitet), čime su u praksi često zamijenjivani drugim skupinama lijekova, u smjernicama za liječenje arterijske hipertenzije i dalje ostaju ravnopravni ostalim skupinama antihipertenzivnih lijekova, no ono što je značajno za istaknuti je da su postali nezaobilazni dio terapije u liječenju bolesnika sa kroničnim zatajenjem srca, nakon infarkta miokarda i kod pojave srčanih aritmija (ventrikulskih i postinfarktnih) sa neupitnom indikacijom zasnovanom na dokazima razine A, potvrđenima u brojnim kliničkim studijama (CIBIS-2, CIBIS-3).

Prva značajna randomizirana kontrolirana klinička studija koja je pratila bolesnike sa kroničnim srčanim zatajenjem bila je upravo studija CIBIS l, koja je pratila bolesnike sa NYHA lll i NYHA lV kliničkim stadijem uz EFLV sa 40% i niže, a kojima je u terapiju uključen bisoprolol. U komparaciji sa placebom bisoprolol je značajno poboljšao funkcionalni status bolesnika. Na ovu se nastavila slijedeća CIBIS ll studija koja je pratila bolesnike sa NYHA lll i NYHA lV i sa EFLV 35% i niže kojima je uz ACE inhibitor i diuretik u terapiju uveden bisoprolol. Praćena je redukcija smrtnosti sa i bez terapije bisoprololom. Studija je prekinuta zbog impresivno značajne redukcije smrtnosti u skupini koja je primala bisoprolol u terapiji, a korisnost je zamjećena i u ishemijskoj i neishemijskoj disfunkciji lijevog  ventrikula.

Današnje smjernice za liječenje kroničnog zatajenja srca (American College of Cardiology, American heart association, i European Society of Cardiology) savjetuju uporabu 4 betablokatora u bolesnika liječenih zbog kroničnog srčanog zatajenja: karvedilol, metoprolol sukcinat, nebivolol i bisoprolol za stadije B, C i D ( prema ACC i AHA) odnosno NYHA ll-lV uz uvjet relativne hemodinamske stabilnosti bolesnika, te osobit oprez u kliničkom stadiju NYHA lV (negativni inotropni učinak kao i usporavanje srčane frekvencije uz pojavu bloka provođenja i pogoršanje hemodinamske (ne)stabilnosti bolesnika uz jasnu kontraindikaciju za bolesnike u stanju šoka, sa verificiranim blokom visokog stupnja, te bradikardnim poremećajima srčanog ritma- učinak klase).
Djelovanje im je osobito naglašeno u fizičkom naporu, ali i u oštećenom i ishemičnom miokardu, znači stanjima sa ekscitiranim adrenergičkim sustavom, gdje usporavanjem srčane frekvencije produljuju vrijeme dijastole, čime omogućavaju bolje punjenje krvi u epikardijalne koronarne arterije, snižavaju arterijski tlak, smanjuju potrebu miokarda za kisikom, reduciraju promjer lijevog ventrikula i poboljšavaju ejekcijsku frakciju lijevog ventrikula. Današnje smjernice za liječenje akutnog infarkta miokarda savjetuju što raniju primjenu betablokatora, već u prvim satima ishemije ukoliko nema kontraindikacija, čime se poboljšava preživljenje, ostvaruje smanjenje smrtnosti (prevencija i redukcija malignih poremećaja srčanog ritma, smanjenje zone infarkta..), što je potkrijepljeno brojnim kliničkim studijama ( ISIS-I, MIAMI)

Upotreba beta blokatora u AIM

Redukcija ishemijske boli                                         I B
Kontrola arterijske hipertenzije i sinusne tahikardije   I B
Primarna prevencija iznenadne srčane smrti               I B
Postojana VT                                                         I C
Supraventrikularne tahiaritmije                                I C
Limitiranje veličine zone infarkta                             IIa A

Daljnje analize i praćenja bolesnika u akutnom infarktu miokarda koji su podvrgavani urgentnoj primarnoj PCI kroz nove studije (Stent-PAMI, Air-PAMI and CADILLAC) ukazala su na značajnu redukciju smrtnosti ako su beta blokatori primjenjivani u bolesnika prije same intervencije.
Nadalje, nekoliko velikih randomiziranih kliničkih studija, koje su uključivale preko 35000 bolesnika sa preboljelim srčanim infarktom, su pokazale značajnu redukciju mortaliteta i morbiditeta ( čak i do 25%), ukoliko je beta blokator uključen u terapiju nakon otpusta iz bolnice u trajnoj terapiji, neovisno o postojanju ostalih komorbiditeta (šećerna bolest, stupanj srčanog zatajenja, plućna bolest,poremećaj srčanog ritma…)

Upotreba beta blokatora u sekundarnoj prevenciji

Svi bolesnici bez kontraindikacija                   I A
Redukcija smrtnosti                                     I A
Prevencija reinfarkta                                    I A
Primarna prevencija iznenadne srčane smrti    I A
Prevencija/liječenje ventrikulskih aritmija     IIa B

Kardiovaskularne bolesti su u samom vrhu uzroka smrtnosti kod ljudi, čime njihovo liječenje,prevencija, kao i redukcija pogubnih posljedica uvelike dobivaju na značaju. Presjekom kroz ovih nekoliko značajnih spoznaja utemeljenih na brojnim kliničkim studijama htjeli smo podsjetiti na značenje beta blokatora u liječenju, ali i prevenciji nekih patoloških stanja u kardiologiji, te njegovo neupitno mjesto u današnjim smjernicama za liječenje velikog broja kardiovaskularnih bolesti, uz prostor za daljnji razvoj novih lijekova i time redukciju smrtnosti, ali i posljedica njihovih komorbiditeta.

Literatura

  • CIBIS Investigators and Committees (1994). A randomized trial of beta blockade in heart failure. The Cardiac Insufficiency Bisoprolol Study (CIBIS). Circulation, 90, 1765-73
  • CIBIS Investigators and Committees (1999). Cardiac Insuffitiency Bisoprolol Study ( CIBIS ll). Lancet, 353, 9-13
  • Gheorghiade M, Goldstein S. Blockers in the post-myocardial infarction
    patient. Circulation 2002;106:394–8.
  • Konishi, M., and G. Haraguchi … Ect. All. “Comparative Effects of Carvedilol vs Bisoprolol for Severe Congestive Heart Failure.” Circulation 6 (2010): 1127-134. Web. 6 Feb. 2011.
    Mark Kearny, OCL, Chronic Heart Failure, 2009
  • Heart failure, 2010, Berlin, T Naka1, C Yoshida1, T Akagami1, T Doi1, K Takahashi1, M Masutani1, T Sakoda1, T Tsujino1, T Masuyama1, M Ohyanagi1, 1Hyogo College of Medicine – Nishinomiya – Japan, Effect of bisoprolol and carvedilol on glycemic control and exercise intolerance in patients with chronic heart failure

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Boja kože

Vitiligo

Promjena u boji kože može biti u obliku pojačane pigmentacije ili gubitka pigmenta. Koža ima određenu boju za koju su zaslužne stanice melanociti, a kada boja nije ujednačena ili ako se ona na pojedinim dijelovima tijela gubi tada se govori o poremećajima pigmentacije. Melanociti su stanice koja se nalaze u bazalnom sloju epidermisa i proizvode […]

Dlaka

Hipertrihoza

Hipertrihoza je pojava pretjeranog rasta dlaka na tijelu na mjestima koja nisu uobičajena (hiper- + grč. θρίξ: dlaka, vlas + -oza, lat. hypertrichosis). Uočiti se može neposredno nakon rođenja kao vidljiva dlakavost ili se može razviti kasnije tijekom života. Jednako je zastupljen u muškaraca i u žena, jer ovaj poremećaj u rastu dlaka nije pod […]

Alzheimerova bolest

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Penis

Žile na penisu – je li to normalno?

Citološki nalaz urina

Molim Vas da li možete protumačiti citološki nalaz urina

Depresija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]