Bolesti perikarda – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U rijetkim slučajevima javljaju se tumori perikarda. Ciste su načešći benigni perikardijalni tumori.

U rijetkim slučajevima javljaju se tumori perikarda. Ciste su načešći benigni perikardijalni tumori. Od malignih tumora mogu se javiti mezoteliom, sinovijalni sarkom. Perikard može biti zahvaćen i uslijed limfoma, leukemije.

U slučajevima konstriktivnog perikarditisa, srce je okruženo čvrstim perikardijalnim omotačem. Može biti prolazna pojava u akutnim perikarditisima. Vrlo rijetko postaje kroničan što može dovesti do srčanog zatajenja, nastanka atrofije miokarda i smrtnog ishoda. Najčešći uzrok konstriktivnog perikarditisa je kronična infekcija, kao što je tuberkuloza. U tim slučajevima terapija je medikamentozna, a često i kirurška.

Tamponada srca je sindrom koji dovodi do kompresije srca nakupljenim perikardijalnim izljevom koji onemogućava rad srca kao pumpe što može dovesti do smrtnog ishoda ukoliko se hitno ne intervenira. Tamponada srca može nastati u nekim bolestima perikarda ili krvarenja uslijed intervencijskih postupaka na srcu (elektrofiziološki zahvat, intervencije na koronarnim arterijama i srčanim zaliscima, kod postavljanja elektrostimulatora srca). U liječenju srčane tamponade neophodna je hitna evakuacija perikardijalne tekućine drenažom-perikardiocenteza. Perikardiocenteza je kontraindicirana u slučajevima disekcije aorte, postinfarktne rupture miokarda, a relativno je kontraindicirana kod koagulopatija, trombocitopenije ili uzimanja antikoagulantne terapije. U slučajevima koagulopatija prije perikariocenteze treba dati transfuziju krvnih preparata, trombocita ili faktora koagulacije.

U slučajevima disekcije aorte, traumatske ozljede perikarda (hemoperikard) i gnojnog (purulentnog) perikarditisa, liječenje je kirurško.

U dijagnostici perikardijalnih bolesti važan je pregled pacijenta uz auskultaciju srca i pluća. U svrhu što točnije dijagnoze i etiologije perikardijalne bolesti služe nam sljedeće dijagnostičke tehnike:

  • EKG (elektrokardiogram)
  • RTG (rendgen) srca i pluća
  • CT (kompjuterizirana tomografija) srca i grudnog koša
  • MR (magnetna rezonanca) srca

U nekim slučajevima potrebno je učiniti PET/CT (pozitronsku emisijsku tomografiju), invazivne dijagnostičke tehnike (kateterizacija srca).

Važno je utvrditi etiologiju bolesti perikarda, kao i hemodinamski utjecaj na srčanu funkciju.

Ponekad je potrebno učiniti biopsiju perikarda uz aspiraciju perikardijalnog izljeva kako bi se došlo do točne dijagnoze i uzroka bolesti. Važno je izljev analizirati citološki, mikrobiološki, imunološki.

U obradi i postavljanju točne dijagnoze treba učiniti laboratorijske pretrage krvi: kompletna krvna slika, upalni markeri, markeri lezije miokarda, biokemijski parametri, mikrobiološki i autoimuni testovi, testovi na pojedine viruse, PPD (test za tuberkulozu)…

 U liječenju perikardijalnih bolesti pristupa se etiološki i prema vrsti bolesti.

Kod tamponade srca neophodna je hitna intervencija-perikardiocenteza kako bi se odstranio perikardijalni izljev.

Perikarditis je najčešće idiopatski ili virusni koji prolaze spontano ili uz terapiju: acetilsalicilna kiselina ili nesteroidni antireumatik i kolhicin (većinom se koristi kod rekurentnih perikarditisa). Kortikosteroidi se koriste kod akutnog perikarditisa uslijed sistemne bolesti vezivnog tkiva ili terminalne faze bubrežnog zatajenja. Antibiotici se koriste za liječenje bakterijskog perikarditisa. Kod perikarditisa uslijed tumorske bolesti ili sistemne bolesti, terapija je usmjerena na osnovnu bolest.

Ponekad se kod konstriktivnog perikarditisa vrši kirurška resekcija perikarda.

Kod idiopatskih perikardijalnih izljeva koji ne uzrokuju simptome nije potrebna terapija, već ih samo kontroliramo u određenim vremenskim intervalima ultrazvukom srca, laboratorijskim pretragama krvi.

U 30% akutnog perikarditisa nastaju recidivi, a najčešće se javljaju uslijed autoimnih bolesti, a manje virusnih i tumorskih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Nasljedna bolest vezivnog tkiva

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Kardiovaskularne bolesti

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Srce

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Srce

Imam 24 godine i povremene aritmije, trebam li biti zabrinuta?

Prevencija srčanožilnih bolesti

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute 5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Srce

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Iz iste kategorije

Kardiologija

RTG srca i pluća – imam li razloga za brigu?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]