Svaka druga smrt u Hrvatskoj je prouzroćena kardiovaskularnim bolestima. Broj oboljelih i umrlih od bolesti srca i krvnih žila (cerebrovaskularni inzult) raste u epidemijskim razmjerima, a sve je mlađa dobna granica pojavljivanja infarkta.

Svaka druga smrt u Hrvatskoj je prouzroćena kardiovaskularnim bolestima. Broj oboljelih i umrlih od bolesti srca i krvnih žila (cerebrovaskularni inzult) raste u epidemijskim razmjerima, a sve je mlađa dobna granica pojavljivanja infarkta miokarda kod muškaraca, od 40 godina na dalje.
Svaki muškarac od 40 godina, a žene od 45 godina trebaju posebno brinuti o svim faktorima rizika za prevenciju bolesti srca i krvnih žila. Europske statistike pokazuju da kardiovaskularne bolesti uzrokuju smrt četiri milijuna ljudi svake godine te su glavni uzrok smrtnosti žena i muškaraca u svim europskim zemljama.

Osnovni proces nastanka ovih bolesti je ateroskleroza krvnih žila, bolest arterija koja se razvija postupno i dovodi do stvaranja aterosklerotskih plakova na unutrašnjoj površini žila te na kraju dovodi do suženja odnosno začepljenja arterija.
U kardiovaskularne bolesti ubrajajaju se moždani i srčani udar, angina pectoris, zatajenje srca i povišeni krvni tlak.
Svaki drugi pacijent u ordinacijama opće medicine ima povišeni krvni tlak, a većina pacijenata koji boluju od povišenog krvnog tlaka se ne pridržava medicinskih uputa i trajno nanosi sebi štetu.

Faktori rizika za razvoj ateroskleroze i oboljevanje od kardiovaskularne bolesti dijele se na promjenjive i na nepromjenive faktore rizika

Promjenjivi faktori rizika

• povišeni krvni tlak,
• povišeni kolesterol u krvi,
• povišeni šečer u krvi,
• prekomjerna tjelesna težina,
• pušenje,
• fizička neaktivnost te
• stres.

Nepromjenjivi faktori rizika

• spol – muški spol ima veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti nego ženski, dok su žene u generativnoj dobi. Razlog tome je protektivni učinak ženskog spolnog hormona estrogena. Nakon menopauze se učestalost kod muškaraca i žena izjednačuje.
• dob – sa starenjem se povečava učestalost oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti.
• naslijeđe – sklonost obolijevanju od povišenog krvnog tlaka se naslijeđuje od roditelja
  

Upozoravajući simptomi

• oscilacije ili trajno povišen krvni tlak,
• glavobolje, nelagoda ili bol oko srca sa širenjem prema vratu i bradi,
• bol u “žličici”,
• preskakanje srca,
• osjećaj zamora kod manjeg fizičkog napora,
• omaglice, vrtoglavice,
• gubitak ravnoteže,
• iznenadna slabost ili smanjena pokretljivost ruke ili noge te
• smetnje u govoru.

Prevencije faktora rizika

• krvni tlak – normalna vrijednost krvnog tlaka jest 120/80 milimetara stupca žive (mmHg . Gornja vrijednost normalnog krvnog tlaka ne smije biti veća od 140/90 mmHg, a za bolesnike koji boluju od šećerne bolesti 130/80mmHg. Krvni tlak treba kontrolirati bar jednom godišnje, a svaka oscilacija tlaka traži liječnički pregled i pomno praćenje. Nijedno povišenje tlaka nije bezopasno i ima trajne i teške posljedice za srce, mozak, bubrege, oči i sve krvne žile,
• pušenje – Nikotin je mnogostruko dokazani “ubojica”, toksin koji na mnogim razinama metabolizma utječe na razvoj bolesti srca i krvnih žila. Osim toga dim cigarete utječe na stezanje krvnih žila što kod aterosklerotski promijenjenih krvnih žila stvara pretpostavku za razvoj srčanog ili moždanog udara. Prestanak pušenja značajno smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila kao i plučnih bolesti, te značajno poboljšava ukupno zdravlje čovjeka,
• povišeni kolesterol – kolesterol se odlaže u stijenke krvnih žila kao glavni supstrat aterosklerotskog plaka. Normalna vrijednost ukupnog kolesterola u krvi je do 5 mmol/l. Lipide u krvi, a posebno kolesterol treba kontrolirati jednom godišnje, a kod patoloških vrijednosti slijediti upute liječnika o dijeti i terapiji,
• povišeni šećer u krvi,
• prekomjerna tjelesna težina – ubrzava proces ateroskleroze nakupljanjem masnoća na stijenkama krvnih žila,
• redovna fizička aktivnost – 4-5 puta tjedno žustrog hoda oko 45 minuta je najbolja prevencija za bolesti srca i krvnih žila, s pozitivnim utjecajem na kardio-respiratorni kapacitet, na povišeni krvni tlak, lipide i šećer u krvi, ukupnu mišično-skeletnu kondiciju i smanjenje stresa. Hodanje, trčanje, plivanje i voženje bicikla su jedine prave aerobne vježbe koje stvarno unapređuju kardiovaskularni kapacitet,
• pravilna prehrana – prehrana uz male količine zasićenih masnih kiselina i kolesterola, smanjeni unos soli, te mnogo voća i povrća važan je faktor prevencije. Preporuča se najmanje dva obroka ribe tjedno, bogatih omega-3 masnim kiselinama koje dokazano znatno smanjuju učestalost bolesti srca i krvnih žila. Njihov učinak se očituje u sprječavanju nastanka tromba te snižavanju koncentracije triglicerida u krvi i povečanju elastičnosti stijenki arterija; ribe koje su posebno bogate spomenutim kiselinama su losos, bakalar, haringe, srdele ,skuše, tune te pastrve Također se preporuča upotreba maslinovog ulja kao glavnog izvora oleinskih masnih kiselina koje također imaju pozitivan učinak na kardiovaskularni sustav,
• održavanje optimalne tjelesne težine, (grubi izračun – visina tijela umanjena za 100) je važan faktor u prevenciji bolesti srca i krvnih žila, ali i degenerativnih bolesti mišično-skeletnog sustava te
• stres – hormoni stresa (adrenalin ) stežu krvne žile što može bitit vrlo opasno ako su one već aterosklerotski promijenjene.