Bolesti srca i krvnih žila

Svaka druga smrt u Hrvatskoj je prouzroćena kardiovaskularnim bolestima. Broj oboljelih i umrlih od bolesti srca i krvnih žila (cerebrovaskularni inzult) raste u epidemijskim razmjerima, a sve je mlađa dobna granica pojavljivanja infarkta.

Svaka druga smrt u Hrvatskoj je prouzroćena kardiovaskularnim bolestima. Broj oboljelih i umrlih od bolesti srca i krvnih žila (cerebrovaskularni inzult) raste u epidemijskim razmjerima, a sve je mlađa dobna granica pojavljivanja infarkta miokarda kod muškaraca, od 40 godina na dalje.
Svaki muškarac od 40 godina, a žene od 45 godina trebaju posebno brinuti o svim faktorima rizika za prevenciju bolesti srca i krvnih žila. Europske statistike pokazuju da kardiovaskularne bolesti uzrokuju smrt četiri milijuna ljudi svake godine te su glavni uzrok smrtnosti žena i muškaraca u svim europskim zemljama.

Osnovni proces nastanka ovih bolesti je ateroskleroza krvnih žila, bolest arterija koja se razvija postupno i dovodi do stvaranja aterosklerotskih plakova na unutrašnjoj površini žila te na kraju dovodi do suženja odnosno začepljenja arterija.
U kardiovaskularne bolesti ubrajajaju se moždani i srčani udar, angina pectoris, zatajenje srca i povišeni krvni tlak.
Svaki drugi pacijent u ordinacijama opće medicine ima povišeni krvni tlak, a većina pacijenata koji boluju od povišenog krvnog tlaka se ne pridržava medicinskih uputa i trajno nanosi sebi štetu.

Faktori rizika za razvoj ateroskleroze i oboljevanje od kardiovaskularne bolesti dijele se na promjenjive i na nepromjenive faktore rizika

Promjenjivi faktori rizika

  • povišeni krvni tlak,
  • povišeni kolesterol u krvi,
  • povišeni šečer u krvi,
  • prekomjerna tjelesna težina,
  • pušenje,
  • fizička neaktivnost te
  • stres.

Nepromjenjivi faktori rizika

  • spol – muški spol ima veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti nego ženski, dok su žene u generativnoj dobi. Razlog tome je protektivni učinak ženskog spolnog hormona estrogena. Nakon menopauze se učestalost kod muškaraca i žena izjednačuje.
  • dob – sa starenjem se povečava učestalost oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti.
  • naslijeđe – sklonost obolijevanju od povišenog krvnog tlaka se naslijeđuje od roditelja

Upozoravajući simptomi

  • oscilacije ili trajno povišen krvni tlak,
  • glavobolje, nelagoda ili bol oko srca sa širenjem prema vratu i bradi,
  • bol u “žličici”,
  • preskakanje srca,
  • osjećaj zamora kod manjeg fizičkog napora,
  • omaglice, vrtoglavice,
  • gubitak ravnoteže,
  • iznenadna slabost ili smanjena pokretljivost ruke ili noge te
  • smetnje u govoru.

Prevencije faktora rizika

  • krvni tlak – normalna vrijednost krvnog tlaka jest 120/80 milimetara stupca žive (mmHg . Gornja vrijednost normalnog krvnog tlaka ne smije biti veća od 140/90 mmHg, a za bolesnike koji boluju od šećerne bolesti 130/80mmHg. Krvni tlak treba kontrolirati bar jednom godišnje, a svaka oscilacija tlaka traži liječnički pregled i pomno praćenje. Nijedno povišenje tlaka nije bezopasno i ima trajne i teške posljedice za srce, mozak, bubrege, oči i sve krvne žile,
  • pušenje – Nikotin je mnogostruko dokazani “ubojica”, toksin koji na mnogim razinama metabolizma utječe na razvoj bolesti srca i krvnih žila. Osim toga dim cigarete utječe na stezanje krvnih žila što kod aterosklerotski promijenjenih krvnih žila stvara pretpostavku za razvoj srčanog ili moždanog udara. Prestanak pušenja značajno smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila kao i plučnih bolesti, te značajno poboljšava ukupno zdravlje čovjeka,
  • povišeni kolesterol – kolesterol se odlaže u stijenke krvnih žila kao glavni supstrat aterosklerotskog plaka. Normalna vrijednost ukupnog kolesterola u krvi je do 5 mmol/l. Lipide u krvi, a posebno kolesterol treba kontrolirati jednom godišnje, a kod patoloških vrijednosti slijediti upute liječnika o dijeti i terapiji,
  • povišeni šećer u krvi,
  • prekomjerna tjelesna težina – ubrzava proces ateroskleroze nakupljanjem masnoća na stijenkama krvnih žila,
  • redovna fizička aktivnost – 4-5 puta tjedno žustrog hoda oko 45 minuta je najbolja prevencija za bolesti srca i krvnih žila, s pozitivnim utjecajem na kardio-respiratorni kapacitet, na povišeni krvni tlak, lipide i šećer u krvi, ukupnu mišično-skeletnu kondiciju i smanjenje stresa. Hodanje, trčanje, plivanje i voženje bicikla su jedine prave aerobne vježbe koje stvarno unapređuju kardiovaskularni kapacitet,
  • pravilna prehrana – prehrana uz male količine zasićenih masnih kiselina i kolesterola, smanjeni unos soli, te mnogo voća i povrća važan je faktor prevencije. Preporuča se najmanje dva obroka ribe tjedno, bogatih omega-3 masnim kiselinama koje dokazano znatno smanjuju učestalost bolesti srca i krvnih žila. Njihov učinak se očituje u sprječavanju nastanka tromba te snižavanju koncentracije triglicerida u krvi i povečanju elastičnosti stijenki arterija; ribe koje su posebno bogate spomenutim kiselinama su losos, bakalar, haringe, srdele ,skuše, tune te pastrve Također se preporuča upotreba maslinovog ulja kao glavnog izvora oleinskih masnih kiselina koje također imaju pozitivan učinak na kardiovaskularni sustav,
  • održavanje optimalne tjelesne težine, (grubi izračun – visina tijela umanjena za 100) je važan faktor u prevenciji bolesti srca i krvnih žila, ali i degenerativnih bolesti mišično-skeletnog sustava te
  • stres – hormoni stresa (adrenalin ) stežu krvne žile što može bitit vrlo opasno ako su one već aterosklerotski promijenjene.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Gripa

Imam sve simptome trudnoće – mislite li da sam trudna?

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Intrauterini uložak

Intrauterini uložak i trudnoća – molim savjet

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija