Bolesti srca i zloćudne bolesti – 1. dio

Kronične nezarazne bolesti uzrokuju 40 milijuna smrti godišnje u svijetu. Prema tome one su vodeći uzrok smrti.

Kronične nezarazne bolesti uzrokuju 40 milijuna smrti godišnje u svijetu. Prema tome one su vodeći uzrok smrti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 70% smrti u svijetu uzrokovano je kroničnim nezaraznim bolestima. Kardiovaskularne bolesti uzrokuju 17,7 milijuna smrti godišnje, a zloćudne bolesti uzrokuju 8,8 milijuna smrti godišnje u svijetu. Postavlja se pitanje o mogućoj povezanosti između bolesti srca i zloćudnih bolesti. Odgovor na ovo pitanje  možemo pronaći u razultatima brojnih istraživanja o međusobnoj povezanosti bolesti srca i zloćudnih bolesti. Unazad više od 7 godina možemo u medicinskoj literaturi pratiti rezultate istraživanja o povezanosti između bolesti srca i zloćudnih bolesti. U studiji Hasina T. i suradnika koja je objavljena prošle godine ustanovljena je povezanost između čimbenika rizika za zloćudne bolesti i čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti. Isti autor sa suradnicima objavio je 2016. godine studiju u kojoj je ustanovljena međusobna povezanosti između zatajenja srca i karcinoma.

Zatajenje srca povezano je s povećenim morbiditetom i mortalitetom. Na morbiditet bolesnika sa zatajenjem srca utječu direktni kardijalni uzroci kao što su simptomi zbog zatajenja srca, ishemija miokarda i srčane aritmije ili ostala stanja kao što su anemija, infekcija i depresija te ostali nekardiogeni uzroci. Povezanost između bolesti srca i zloćudnih bolesti potvrdile su brojne studije, a rezultati istraživanja pokazuju povećanje rizika za karcinom za 70% u bolesnika sa zatajenjem srca. Hasin i suradnici proveli su istraživanje o mogućoj povezanosti zatajenja srca i karcinoma. U istraživanje su uključili 1616 bolesnika s infarktom miokarda srednje dobi 64  ± 1,5 godina, 60% bolesnika bili su muškarci. Iz istraživanja isključena su 535 bolesnika jer su već prije imali dijagnozu zatajenja srca i karcinom. Vrijeme praćenja bolesnika bilo je  4,9 ± 3,0 godina. Od ukupno 1081 bolesnika koji su zadovoljili kriterije za uključivanje u ispitivanje gotovo jedna četvrtina imala je infarkt miokarda s elevacijom ST-spojnice (STEMI), a 35% bolesnika imalo je infarkt prednje stijenke lijeve klijetke. Većina bolesnika (60%) bilo je podvrgnuto intervencijskom zahvatu tj. perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI) s implantacijom stenta. Zatajenje srca nakon infarkta miokarda dijagnosticirano je u 21% bolesnika tijekom praćenja. Bolesnici sa zatajenjem srca bili su 10 godina stariji od onih bez zatajenja srca. Žene su nakon infarkta miokarda imale češće zatajenje srca nego muškarci. U skupini bolesnika sa zatajenjem srca manje je bilo intervencija PCI nego u skupini bez zatajenja srca. Tijekom praćenja karcinom je dijagnosticiran u 8,2% bolesnika bez zatajenja srca te u 12,3% bolesnika sa zatajenjem srca. Razlika imeđu ovih dviju skupina u incidenciji karcinoma statistički je značajna. U skupini bolesnika sa zatajenjem srca najčešći je karcinom respiratornog sustava  u 29% i probavnog sustava u 29% slučajeva od svih karcinoma. U skupini bolesnika bez zatajenja srca karcinom respiratornog sustava dijagnosticiran je u 17% slučajeva, a karcinom probavnog sustava u 14% slučajeva od svih karcinoma.

U zaključku možemo naglasiti da bolesnici sa zatajenjem srca imaju više od dva puta veći rizik za karcinom nego bolesnici bez zatajenja srca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]