Preživljenje i kvaliteta života nakon premoštenja koronarnih arterija – 2. dio

Na preživljenje bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija utječe više čimbenika…

Na preživljenje bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija utječe više čimbenika. Rezultati više studija pokazuju da pridružene bolesti, funkcionalni status, disfunkcija lijeve klijetke, dob, pretilost i bolest perifernih arterija utječu na preživljenje nakon premoštenja koronarnih arterija. Rezultati studije koja je provedena u Španjolskoj na  1602 bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija pokazuju da dob bolesnika, bolest perifernih arterija, te  zatajivanje srca i moždani udar u anamnezi imaju negativan utjecaj na preživljenje. U navedenoj studiji petogodišnje preživljenje nakon premoštenja koronarnih arterija bilo je 86,4%. Rezultati istraživanja koje sam proveo na 153 bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija pokazuju preživljenje 85% nakon 15,5 godina praćenja. Premoštenje koronarnih arterija utječe na poboljašnje kvalitete života bolesnika.

Kvalitetu života bolesnika određuje fizičko, psihičko odnosno mentalno i socijalno zdravlje, prisutnost boli i subjektivna procjena općeg zdravlja. Za procjenu kvalitete života bolesnika koristimo upitnike s pitanjima o svim sastavnicama kvalitete života. Studija provedena u SAD-u na 1773 bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija pokazuje poboljšanje kvalitete života šest mjeseci nakon operacije u odnosu na stanje prije operacije.  Srednja dob bolesnika bila je 63,0 godina, arterijsku hipertenziju imalo je 59% bolesnika, šećernu bolest 25%, bolest perifernih arterija 27% bolesnika, a pušača je bilo 25%. Većina bolesnika (66%) bilo je  dobrog funkcijskog statusa, razred I ili II prema NYHA klasifikaciji. Na fizičku aktivnost bolesnika odnosno na njihovo fizičko zdravlje značajan negativan utjecaj ima bolest perifernih arterija, neurološka bolest, snižena istisna frakcija lijeve klijetke, arterijska hipertenzija i kronična opstruktivna plućna bolest.  Na mentalno zdravlje bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija negativan utjecaj imaju psihijatrijske bolesti, lošiji funkcijski status bolesnika, pušenje, viša životna dob i kronična opstruktivna plućna bolest. Rezultati istraživanja pokazuju da pridužene bolesti odnosno komorbiditet imaju glavni utjecaj na ishod operacije premoštenja koronarnih arterija i na kvalitetu života nakon operacije. U ovoj studiji je zanimljiv podatak da pušenje cigareta ima negativan utjecaj na fizičko i na mentalno zdravlje bolesnika nakon operacije.

Rezultati studije Coronary Artery Surgery Study (CASS) uz desetogodišnje praćenje bolesnika nakon operacije pokazuju da pušenje cigareta ima negativan utjecaj na preživljenje. U istraživanju koje sam objavio 2015. godine u International Journal of Cardiology ustanovljen je  nažalost veliki broj bolesnika (33%), koji nastavlja pušiti cigarete nakon operacije premoštenja koronarnih arterija unatoč upozorenju liječnika o štetnosti pušenja. U ispitivanoj skupini bolesnika bilo je 76% pušača prije operacije premoštenja koronarnih arterija.

Rezultati istraživanja pokazuju prediktore koji imaju loš utjecaj na kvalitetu života i na preživljenje bolesnika nakon operacije  premoštenja koronarnih arterija. Većina loših čimbenika za kvalitetu života i za preživljenje su nekardijalne prirode na koje se može utjecati. Na njih se može utjecati i promijeniti prije operacije sa ciljem boljeg ishoda, manje smrtnosti i bolje kvalitete života nakon operacije.

U zaključku možemo naglasiti da je većina prediktora nekardijalne prirode koji imaju negativan utjecaj na preživljenje i na kvalitetu života nakon premoštenja koronarnih arterija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lijek

Postoji li još neki lijek koji se preporuča u ovim slučajevima kao što je moj?

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Prenizak puls – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]