Preživljenje i kvaliteta života nakon premoštenja koronarnih arterija – 2. dio

Na preživljenje bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija utječe više čimbenika…

Na preživljenje bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija utječe više čimbenika. Rezultati više studija pokazuju da pridružene bolesti, funkcionalni status, disfunkcija lijeve klijetke, dob, pretilost i bolest perifernih arterija utječu na preživljenje nakon premoštenja koronarnih arterija. Rezultati studije koja je provedena u Španjolskoj na  1602 bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija pokazuju da dob bolesnika, bolest perifernih arterija, te  zatajivanje srca i moždani udar u anamnezi imaju negativan utjecaj na preživljenje. U navedenoj studiji petogodišnje preživljenje nakon premoštenja koronarnih arterija bilo je 86,4%. Rezultati istraživanja koje sam proveo na 153 bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija pokazuju preživljenje 85% nakon 15,5 godina praćenja. Premoštenje koronarnih arterija utječe na poboljašnje kvalitete života bolesnika.

Kvalitetu života bolesnika određuje fizičko, psihičko odnosno mentalno i socijalno zdravlje, prisutnost boli i subjektivna procjena općeg zdravlja. Za procjenu kvalitete života bolesnika koristimo upitnike s pitanjima o svim sastavnicama kvalitete života. Studija provedena u SAD-u na 1773 bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija pokazuje poboljšanje kvalitete života šest mjeseci nakon operacije u odnosu na stanje prije operacije.  Srednja dob bolesnika bila je 63,0 godina, arterijsku hipertenziju imalo je 59% bolesnika, šećernu bolest 25%, bolest perifernih arterija 27% bolesnika, a pušača je bilo 25%. Većina bolesnika (66%) bilo je  dobrog funkcijskog statusa, razred I ili II prema NYHA klasifikaciji. Na fizičku aktivnost bolesnika odnosno na njihovo fizičko zdravlje značajan negativan utjecaj ima bolest perifernih arterija, neurološka bolest, snižena istisna frakcija lijeve klijetke, arterijska hipertenzija i kronična opstruktivna plućna bolest.  Na mentalno zdravlje bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija negativan utjecaj imaju psihijatrijske bolesti, lošiji funkcijski status bolesnika, pušenje, viša životna dob i kronična opstruktivna plućna bolest. Rezultati istraživanja pokazuju da pridužene bolesti odnosno komorbiditet imaju glavni utjecaj na ishod operacije premoštenja koronarnih arterija i na kvalitetu života nakon operacije. U ovoj studiji je zanimljiv podatak da pušenje cigareta ima negativan utjecaj na fizičko i na mentalno zdravlje bolesnika nakon operacije.

Rezultati studije Coronary Artery Surgery Study (CASS) uz desetogodišnje praćenje bolesnika nakon operacije pokazuju da pušenje cigareta ima negativan utjecaj na preživljenje. U istraživanju koje sam objavio 2015. godine u International Journal of Cardiology ustanovljen je  nažalost veliki broj bolesnika (33%), koji nastavlja pušiti cigarete nakon operacije premoštenja koronarnih arterija unatoč upozorenju liječnika o štetnosti pušenja. U ispitivanoj skupini bolesnika bilo je 76% pušača prije operacije premoštenja koronarnih arterija.

Rezultati istraživanja pokazuju prediktore koji imaju loš utjecaj na kvalitetu života i na preživljenje bolesnika nakon operacije  premoštenja koronarnih arterija. Većina loših čimbenika za kvalitetu života i za preživljenje su nekardijalne prirode na koje se može utjecati. Na njih se može utjecati i promijeniti prije operacije sa ciljem boljeg ishoda, manje smrtnosti i bolje kvalitete života nakon operacije.

U zaključku možemo naglasiti da je većina prediktora nekardijalne prirode koji imaju negativan utjecaj na preživljenje i na kvalitetu života nakon premoštenja koronarnih arterija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]