Preživljenje i kvaliteta života nakon premoštenja koronarnih arterija – 1. dio

Premoštenje koronarnih arterija kao kirurški način liječenja koronarne bolesti srca izvedeno je prije 55 godina u SAD-u.

Premoštenje koronarnih arterija kao kirurški način liječenja koronarne bolesti srca izvedeno je prije 55 godina u SAD-u. U današnje vrijeme mogućnosti liječenja ishemijske bolesti srca mnogo su veće nego prije pola stoljeća. Danas  imamo na raspolaganju medikamentnu terapiju, intervencijske zahvate na koronarnim arterijama i kardiokirurške  operacije. Cilj liječenja ishemijske bolesti srca je bolje preživljenje bolesnika, bolja kvaliteta života, prestanak ili ublažavanje simptoma bolesti, poboljšanje funkcije srca i prevencija iznenadne srčane smrti. Kao i liječnici tako i bolesnici očekuju bolje preživljenje i bolju kvaliteti života nakon kardiokirurškog zahvata premoštenja koronarnih arterija.  Kvalitetu života bolesnika određuje fizičko, psihičko i socijalno zdravlje, prisutnost boli i subjektivna procjena općeg zdravlja. Za procjenu kvalitete života bolesnika koristimo upitnike s pitanjima o svim sastavnicama kvalitete života. Zanimljivi su rezultati studije iz Norveške koja je objavljena prije nekoliko godina. U studiju bilo je uključeno 534 bolesnika koji su bili podvrgnuti kardiokirurškom zahvatu. U većine bolesnika, više od 80%, izvršena je operacija premoštenja koronarnih arterija. Kvaliteta života bolesnika ustanovljena je prije operacije, šest mjeseci nakon operacije te godinu dana i pet godina nakon operacije srca.

Bolesnici su obzirom na životnu dob bili raspoređeni u dvije skupine. U jednoj skupini bili su bolesnici u dobi do 75 godina, a u drugoj skupini bolesnici u  dobi iznad 75 godina života. Preživljenje bolesnika pet godina nakon premoštenja koronarnih arterija bilo je 86%. Kada je napravljena usporedba dviju skupina bolesnika rezultati pokazuju petogodišnje preživljenje 87,4% u skupini do 75 godina života, a 80,2% u skupini iznad 75 godina života. Prilikom analize funkcijskog stanja bolesnika prema NYHA klasifikaciji, vidljivo je značajno poboljšanje funkcijskog stanja bolesnika nakon operacije premoštenja koronarnih arterija. Rezultati istraživanja pokazuju i značajno poboljšanje kvalitete života bolesnika pet godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija. Rezultati upitnika o kvaliteti života pokazuju da značajno manji broj bolesnika nakon operacije osjeća bol, bolesnici imaju bolju toleranciju napora, imaju veće samopouzdanje, manje su anksiozni, manje su depresivni i manje zabrinuti za svoje zdravlje nego što su bili prije operacije. Rezultati ove novije studije iz Norveške pokazuju da i koronarni bolesnici starije životne dobi imaju koristi od operacije premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da kardiokirurški zahvat premoštenja koronarnih arterija poboljšava preživljenje bolesnika i poboljšava kvalitetu života bolesnika. Novije studije pokazuju bolje preživljenje nego studije koje su objavljene prijašnjih godina. Rezultati istraživanja pokazuju da i koronarni bolesnici starije životne dobi imaju koristi od operacije premoštenja koronarnih arterija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Prenizak puls – molim savjet

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]