Preživljenje i kvaliteta života nakon premoštenja koronarnih arterija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Premoštenje koronarnih arterija kao kirurški način liječenja koronarne bolesti srca izvedeno je prije 55 godina u SAD-u.

Premoštenje koronarnih arterija kao kirurški način liječenja koronarne bolesti srca izvedeno je prije 55 godina u SAD-u. U današnje vrijeme mogućnosti liječenja ishemijske bolesti srca mnogo su veće nego prije pola stoljeća. Danas  imamo na raspolaganju medikamentnu terapiju, intervencijske zahvate na koronarnim arterijama i kardiokirurške  operacije. Cilj liječenja ishemijske bolesti srca je bolje preživljenje bolesnika, bolja kvaliteta života, prestanak ili ublažavanje simptoma bolesti, poboljšanje funkcije srca i prevencija iznenadne srčane smrti. Kao i liječnici tako i bolesnici očekuju bolje preživljenje i bolju kvaliteti života nakon kardiokirurškog zahvata premoštenja koronarnih arterija.  Kvalitetu života bolesnika određuje fizičko, psihičko i socijalno zdravlje, prisutnost boli i subjektivna procjena općeg zdravlja. Za procjenu kvalitete života bolesnika koristimo upitnike s pitanjima o svim sastavnicama kvalitete života. Zanimljivi su rezultati studije iz Norveške koja je objavljena prije nekoliko godina. U studiju bilo je uključeno 534 bolesnika koji su bili podvrgnuti kardiokirurškom zahvatu. U većine bolesnika, više od 80%, izvršena je operacija premoštenja koronarnih arterija. Kvaliteta života bolesnika ustanovljena je prije operacije, šest mjeseci nakon operacije te godinu dana i pet godina nakon operacije srca.

Bolesnici su obzirom na životnu dob bili raspoređeni u dvije skupine. U jednoj skupini bili su bolesnici u dobi do 75 godina, a u drugoj skupini bolesnici u  dobi iznad 75 godina života. Preživljenje bolesnika pet godina nakon premoštenja koronarnih arterija bilo je 86%. Kada je napravljena usporedba dviju skupina bolesnika rezultati pokazuju petogodišnje preživljenje 87,4% u skupini do 75 godina života, a 80,2% u skupini iznad 75 godina života. Prilikom analize funkcijskog stanja bolesnika prema NYHA klasifikaciji, vidljivo je značajno poboljšanje funkcijskog stanja bolesnika nakon operacije premoštenja koronarnih arterija. Rezultati istraživanja pokazuju i značajno poboljšanje kvalitete života bolesnika pet godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija. Rezultati upitnika o kvaliteti života pokazuju da značajno manji broj bolesnika nakon operacije osjeća bol, bolesnici imaju bolju toleranciju napora, imaju veće samopouzdanje, manje su anksiozni, manje su depresivni i manje zabrinuti za svoje zdravlje nego što su bili prije operacije. Rezultati ove novije studije iz Norveške pokazuju da i koronarni bolesnici starije životne dobi imaju koristi od operacije premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da kardiokirurški zahvat premoštenja koronarnih arterija poboljšava preživljenje bolesnika i poboljšava kvalitetu života bolesnika. Novije studije pokazuju bolje preživljenje nego studije koje su objavljene prijašnjih godina. Rezultati istraživanja pokazuju da i koronarni bolesnici starije životne dobi imaju koristi od operacije premoštenja koronarnih arterija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Može li se tabletama previše sniziti tlak?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Smijem li povećati dozu lijeka ako mi se povećaju otkucaji srca?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]