MSCT koronarografija – molim Vas mišljenje za nalaz

Lijep pozdrav,molim Vas mišljenje za nalaz:

CT KORONAROGRAFIJA
Tehnika: Prospektivna ECG-gated studija (koronarni angiogram), nakon i.v. aplikacije kontrastnog sredstva sa bolus
trackingom.
Calcium score- nativno skeniranje
Sinusni ritam 60/min. Postupak objašnjen i i bolesnik uzeo redovitu kardiološku terapiju. metoprolol preproceduralno 10
mg.
Total Calcium score: 787- visoki rizik od koronarne bolesti!
Ishodišta: uredne pozicioniranosti i širine sa kalcifikatima uz ishodište LMCA;
Dominacija: prisutna desna koronarna dominacija
LMCA: Ekscentrični kalcifikati bez značajnije stenoze lumena
LAD: Početni dio sa mješanim plakom i stenozom lumena ( high risk plaque) a distalnije kalcificirana sa blažim
stenotičkim promjenama
1. dijagonalni ogranak (D1), – sa stenotičkim promjenama kalcificirani i minimalno meki ( miješani) plakovi
LCx: Kalcificirana sa značajnim stenotičkim promjenama-kalcificirani i meki ( miješani) plakovi
1.marginal ogranak (OM1) – gracilan
RCA: Kalcificirana sa stenotičkim promjenama (artefakti limitiraju analizu)
PDA – urednog lumena
Kardiovaskularni nalaz:
Jednostruka desnostrana SVC. Uredan izgled plućnih vena. Pericard i perikardijalni prostor su bez patoloških
promjena.
Trikuspidalna aortalna valvula bez kalcifikacija. Nema drugih strukturalnih abnormalnosti srca.
Nema ASD niti PFO
Zaključak:
Koronarna ateroskleroza.
Stenotičke promjene RCA;
Stenotičke promjene LAD i LCx miješani plakovi (LAD vjerojatno “high risk plaque” a LCx mijšani plakovi sa
značajnom stenozom lumena).

Hvala

13.7.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Nalaz MSCT koronarografije pokazuje postojanje aterosklerotske bolesti svih koronarnih arterija. Plakovi koji su meki i mješoviti ukazuju na opasnost rupture i to zahtijeva intenzivnu medikamentoznu terapiju u svrhu prevnencije rupture i stvaranja krvnog ugruška. U svim arterijama se navodi stenoza lumena žile, ali jedno u arteriji LCX se navodi da je značajno stenozirana, a RCA , odnosno desna koronarna arterija nije jasno prikazana zbog artefakata. Preporučujem da se javite invazivnom kardiologu radi odluke o invazivnoj koronarografiji.

Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ergometrija

Nakon MSCT koronarografije sam naručena na ergometriju – ima li potrebe za tom pretragom?

Koronarne arterije

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Arterije

Preživljenje i kvaliteta života nakon premoštenja koronarnih arterija – 2. dio

Na preživljenje bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija utječe više čimbenika…

Bolesti srca

Preživljenje i kvaliteta života nakon premoštenja koronarnih arterija – 1. dio

Premoštenje koronarnih arterija kao kirurški način liječenja koronarne bolesti srca izvedeno je prije 55 godina u SAD-u.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]