Uloga ACE inhibitora u ambulantnom liječenju kardioloških bolesnika

Osim što smanjuju kliničke simptome, smanjuju broj hospitalizacija i mortalitet bolesnika. Sve to, čini ih jednim od najpropisivanijih lijekova današnjice…

ACE inhibitori (inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima) su lijekovi koji se koriste za liječenje arterijske hipertenzije, kongestivnog zatajenja srca, postinfarktnog remodeliranja lijeve klijetke, u protekciji dijabetičke nefropatije i proteinurije te u prevenciji moždanog udara. Na taj način, osim što smanjuju kliničke simptome, smanjuju broj hospitalizacija i mortalitet bolesnika. Sve to, čini ih jednim od najpropisivanijih lijekova današnjice.

ACE inhibitori djeluju modulacijom renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava (RAAS). Blokirajući angiotenzin konvertirajući enzim, ACE inhibitori znatno blokiraju pretvorbu angiotenzina I u angiotenzin II. U isto vrijeme smanjuju i degradaciju bradikinina. Stoga djeluju na način da snižavaju krvni tlak smanjujući nastajanje jakog vazokonstriktora (angiotenzin II) i smanjujući razgradnju jakog vazodilatatora (bradikinina). Na taj način snižavaju arterijski otpor protjecanju krvi i povećavaju venski kapacitet, povećavaju srčani minutni volumen i srčani indeks, snižavaju bubrežno-vaskularni otpor te vode povećavanju izlučivanja natrij klorida u urin.

ACE inhibitori imaju cjelodnevno djelovanje uz doziranje uglavnom jednom dnevno. Biotransformacija lijeka provodi se u jetri, a eliminacija lijeka odvija se uglavnom bubregom, a manjim dijelom jetrom.

S obzirom na djelotvornost, danas su najpotentniji ramipril, perindopril, trandolapril i zofenopril. Svi oni snažno snižavaju krvni tlak, smanjuju proteinuriju, smanjuju smrtnost kod zatajenja srca i akutnog infarkta miokarda te smanjuju progresiju nefropatije na temelju velike lipofilnosti i visokog afiniteta prema tkivnoj angiotenzin konvertazi.

Stanja u kojima su ACE inhibitori kontraindicirani su trudnoća, hiperkalemija i bilateralna stenoza bubrežnih arterija.

U kliničkoj praksi kada sam ACE inhibitor nije dovoljno učinkovit, vrlo često se kombinira s diureticima radi boljeg postizanja kontrole hipertenzije (obično tiazid ili tiazidima sličan diuretik indapamid). Danas na tržištu sve više postoje posebni lijekovi koji su fiksna kombinacija ACE inhibitora i diuretika u obliku jedinstvene tablete koja omogućuje jednostavniju primjenu. Ove fiksne kombinacije pokazale su se vrlo učinkovitom i svrsishodnom te danas skoro svaki ACE inhibitor ima svoju fiksnu kombinaciju s diuretikom. U fiksnim kombinacijama bolji je odgovor na terapiju u većeg broja bolesnika. Veća je vjerojatnost  bržeg postizanja ciljnih vrijednosti krvnog tlaka, a manja je vjerojatnost  odustajanja bolesnika od uzimanja lijeka i veća je ustrajnost. Osim s diureticima, ACE inhibitori se mogu kombinirati i s blokatorima kalcijevih kanala, primjerice fiksna kombinacija verapamila s postupnim otpuštanjem i trandolaprila. Osim trandolaprila u svijetu se s blokatorima kalcijevih kanala kombinira još i ramipril.

Neželjeni efekti ACE inhibitora su rijetki, a najčešće se spominju suhi kašalj, glavobolja i vrtoglavica te rjeđe umor, hipotenzija, dispepsija, nauzeja i osip. Također, kod oko 1% slučajeva može se javiti hiperkalijemija. Ukoliko se jave neke od navedenih nuspojava, prvi izbor za zamjenu lijeka su blokatori angiotenzinskih I receptora.

Važno je napomenuti i da je većina ACE-inhibitora na osnovnoj listi HZZO-a zbog čega nemaju nadoplatu, pa su dostupniji bolesnicima.

Kardiolog u kardiološkoj ambulanti postavlja dijagnozu na osnovu anamneze (razgovora sa pacijentom o tegobama), kliničkom pregledu i dodatnoj dijagnostici. Najčešće se koriste dijagnostičke metode poput: EKG-a, rentgenske slike srca i pluća, ultrazvučnog pregleda srca, holtera EKG-a i holtera krvnog tlaka, ergometrije (test opterećenja) i koronarografije. Nakon postavljene dijagnoze, ACE-inhibitori se koriste u većini kardioloških bolesti, npr. u arterijskoj hipertenziji, ishemijskoj bolesti srca (angina pectoris i infarkt miokarda), valvularnim bolestima srca, kardiomiopatijama, srčanom zatajenju, plućnom srcu, pa čak i u poremećajima ritma.

Da bi postigli dobru regulaciju krvnog tlaka često je potrebno nekoliko procjena i promjena terapije. Moramo inzistirati na suradnji prilikom titriranja doza i dodavanja lijekova, sve dok nismo tlak spustili na željenu razinu. Pošto je potrebna doživotna terapija, manjak bolesnikove suradljivosti može značajno utjecati na reguliranost krvnog tlaka ili stupanj neke druge osnovne bolesti. Zato su edukacija, potpora i suosjećanje najvažniji za uspješno liječenje.

Literatura

1. Mancia G, Fagard R, Narkiewicz K, Redon J, Zanchetti A, Bohm M, et al. 2013 ESH/ESC guidelines for the management of arterial hypertension: the Task Force for the Management of Arterial Hypertension of the European Society of Hypertension (ESH) and of the European Society of Cardiology (ESC). Eur Heart J. 2013;34:2159–2219.

2. Hara A, Tanaka K, Ohkubo T, Kondo T, Kikuya M, Metoki H, et al. Ambulatory versus home versus clinic blood pressure: the association with subclinical cerebrovascular diseases: the Ohasama Study. Hypertension. 2012; 59: 22-28.

3. Palatini P. Ambulatory and home blood pressure measurement: complementary rather than competitivemethods. Hypertension. 2012;59:2-4.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Čimbenici rizika

Mikroangiopatske promjene na MR mozga

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Bradikardija

EKG – molim savjet

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rtg srca i pluća

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća – možete li mi protumačiti nalaz?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]