Da li je moguće predvidjeti progresiju paroksizmalne fibrilacije atrija u perzistentnu ?

Rezultati velikih opservacijskih studija pokazuju da oko 15% bolesnika s novonastalom paroksizmalnom fibrilacijom atrija (FA) ima progresiju u perzistentnu ili permanentnu FA.

Rezultati velikih opservacijskih studija pokazuju da oko 15% bolesnika s novonastalom paroksizmalnom fibrilacijom atrija (FA) ima progresiju u perzistentnu ili permanentnu FA.

Fibrilacija atrija je najčešća aritmija srca i često je progresivnog tijeka. Parokzismalna FA  trajanja je jednako ili manje od 48 sati. Perzistentna FA trajanja je duže od 7 dana, a dugotrajna perzistentna je trajanja godinu dana ili duže. Permanentna FA je kada bolesnik i liječnik prihvaćaju prisutnost aritmije, kao trajne FA.

Razumijevanje epidemiologije i čimbenika rizika koji su povezani s progresijom FA ima važan udio u kliničkom zbrinjavanju bolesnika s ovom čestom bolešću. Rezultati novijih epidemioloških studija pokazuju da veći broj (85%) bolesnika s paroksizmalnom FA nema progresiju bolesti unutar godine dana. Međutim, postavlja se pitanje što je s ostalih 15% bolesnika, kakva je njihova prognoza ? Od 15% bolesnika s progresijom FA njih 46% progredira u perzistentni tip FA, a 54% u permanentni tip FA.

Progresija FA u perzistentni ili permanentni tip  povezana je s lošijim ishodom liječenja bolesnika. Ako se vrši usporedba bolesnika s progresijom FA s bolesnicima bez progresije FA tada se vidi veća incidencija ishemijskog moždanog udara 5% prema 1%, veća učestalost prijem u bolnicu radi srčanožilnih bolesti 71% prema 51% i veća smrtnost 3% prema 2%. Za predviđanje progresije FA koristi se bodovna lista s akronimom HATCH.

HATCH je akronim izveden od hipertenzije, dobi iznad 75 godina, preboljelog moždanog udara ili TIA, kronične opstruktivne plućne bolesti i zatajenja srca. Sastavnice HATCH bodove liste navode se kao nezavisni prediktori progresije FA. Svaki čimbenik rizika HATCH bodovne liste vrijedi jedan bod osim moždanog udara ili TIA koji vrijede 2 boda. Rezultati istraživanja pokazuju da gotovo 50% bolesnika s paroksizmalnom FA i 6-7 bodova prema HATCH  imaju progresiju FA unutar jedne godine, dok samo 6% bolesnika ima progresiju FA  ako imaju 0 bodova prema HATCH. Znači, korištenjem HATCH bodovne liste jednostavno je otkriti bolesnike koje treba češće kontrolirati i učinkovito liječiti radi progresije paroksizmalne u perzistentnu FA.

Bodovna lista HATCH vrlo je bliska bodovnoj listi CHADS2 koja nam služi za procjenu rizika za nastanak moždanog udara u bolenika s FA. Razlika između dviju bodovnih lista je u kroničnoj opstruktivnoj bolesti pluća i u šećernoj bolesti. Istraživanja pokazuju da šećerna bolest nije čimbenik rizika za progresiju FA.

Odgovor na postavljeno pitanje u naslovu ovog članka je potvrdan, znači ipak možemo predvidjeti progresiju bolesti fibrilacije atrija.

U zaključku možemo naglasiti da je HATCH bodovna lista od velike koristi za predviđanje progresije paroksizmalne FA u perzistentnu ili permanentnu u bližojbudućnosti. Buduće studije trebale bi procijeniti HATCH bodovnu listu kao alata u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dimetinden

Ubodi insekata: prevencija, tretman i ublažavanje svrbeža

Tijekom ljeta ubodi insekata su česta pojava i mogu na koži ostaviti različite vidljive znakove i posljedice. Ubodi koji nastaju mogu biti u obliku malenih crvenih točkica na koži ili laganog uzdignuća i crvenila kože do jakih sistemskih alergijskih reakcija koje mogu biti i smrtonosnog ishoda. Time se i reakcija na ubode dijeli na lokalnu […]

Alergija na sunce

Zaštita kože tijekom ljeta: savjeti za pametno sunčanje

Ljetni mjeseci su nam pred vratima, vrijeme kada više boravimo na otvorenom. Odjeća postaje sve oskudnija pa je koža jače izložena sunčevim zrakama što na njoj može napraviti određene promjene. Boravak na otvorenom je pozitivan za zdravlje, no pretjerano izlaganje sunčevim zrakama koje vodi u opekline ili u oštećenje kože nije nikako prihvatljivo. Normalno je […]

CT urografija

Kako izliječiti urinarnu infekciju koja se stalno ponavlja?

Alzheimerova bolest

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Glavić penisa

Molim Vas savjet za osjetljivost glavića penisa

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]