Da li je moguće smanjenje volumena aterosklerotskog plaka ?

Odgovor na ovo pitanje dali su rezultati studije SATURN (Study of Coronary Atheroma by InTravascular Ultrasound: Effect of Rosuvastatin versus AtorvastatiN). Rezultati ove studije prezentirani su na kongresu 2011. godine Američkog kardiološkog udruženja (AHA).

Odgovor na ovo pitanje dali su rezultati studije SATURN (Study of Coronary Atheroma by InTravascular Ultrasound: Effect of Rosuvastatin versus AtorvastatiN). Rezultati ove studije prezentirani su na prošlogodišnjem kongresu Američkog kardiološkog udruženja (AHA), koji je održan od 12. 11. do 16.11. 2011. godine u Orlandu, Florida, SAD.

Studija je pokazala regresiju tj. smanjenje aterosklerotskog plaka u bolesnika koji su imali simptomatsku koronarnu bolest srca. SATURN studija dizajnirana je kao prospektivno, randomizirano, multicentrično i dvostruko slijepo istraživanje. Volumen aterosklerotskog plaka određivan je intravskularnim ultrazvukom (IVUS). U studiju je uključeno 1385 bolesnika u kojih je koronarografijom dokazana koronarna bolest srca. Bolesnici su primali maksimalnu jednokratnu dozu statina, jedna skupina 80 mg atorvastatina na dan, a druga skupina 40 mg rosuvastatina, a vrijeme praćenja bilo je 24 mjeseca.

Intravaskularni ultrazvuk napravljen je na početku i na kraju liječenja. Nakon dvije godine liječenja maksimalnom dozom statina (atorvastatin ili rosuvastatin) IVUS-om je ustanovljeno smanjenje volumena aterosklerotskogplaka koronarnih arterija u 2/3 bolesnika.

U skupini  bolesnika koji su primali rosuvastatin ustanovljeno je veće smanjenje volumena aterosklerotskog plaka nego u skupini bolesnika koji su primali atorvastatin, razlika je statistički značajna (p < 0,001). Zaključak studije je da visoke doze statina zaustavljaju progresiju ateroskleroze koronarnih arterija. Također je važan zaključak da bolesnici dobro podnose visoke doze statina.

Razina lipida određivana je nakon 6, 12, 18 i 24 mjeseci nakon početka istraživanja, a C-reaktivni protein (CRP) određivan je jednom godišnje. Rezultati istraživanja pokazali su niže vrijednosti LDL kolesterola i više vrijednosti HDL kolesterola u skupini koja je primala rosuvastatin u usporedbi sa skupinom koja je primala atorvastatin. Razina CRP bila je slična u obje skupine bolesnika.

Ranija istraživanja promjene volumena aterosklerotskog plaka nisu dala očekivane rezultate. Studije CAMELOT, REVERSAL, STRADIVARIUS, ILLUSTRATE  i A-PLUS koje su završene prije SATURN studije nisu dokazale regresiju aterosklerotskog plaka.

Temeljem objavljenih rezultata SATURN studije možemo ranije poznatim učincima  statina dodati još jedan koristan učinak, a to je smanjenje volumena plaka i regresija ateroskleroze.

Rezultati studije SATURN objavljeni su u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine, u  prosincu, 2011. godine i u časopisu Current Medical Research&Opinion, u prosincu, 2011. godine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]