Da li je moguće smanjenje volumena aterosklerotskog plaka ?

Odgovor na ovo pitanje dali su rezultati studije SATURN (Study of Coronary Atheroma by InTravascular Ultrasound: Effect of Rosuvastatin versus AtorvastatiN). Rezultati ove studije prezentirani su na kongresu 2011. godine Američkog kardiološkog udruženja (AHA).

Odgovor na ovo pitanje dali su rezultati studije SATURN (Study of Coronary Atheroma by InTravascular Ultrasound: Effect of Rosuvastatin versus AtorvastatiN). Rezultati ove studije prezentirani su na prošlogodišnjem kongresu Američkog kardiološkog udruženja (AHA), koji je održan od 12. 11. do 16.11. 2011. godine u Orlandu, Florida, SAD.

Studija je pokazala regresiju tj. smanjenje aterosklerotskog plaka u bolesnika koji su imali simptomatsku koronarnu bolest srca. SATURN studija dizajnirana je kao prospektivno, randomizirano, multicentrično i dvostruko slijepo istraživanje. Volumen aterosklerotskog plaka određivan je intravskularnim ultrazvukom (IVUS). U studiju je uključeno 1385 bolesnika u kojih je koronarografijom dokazana koronarna bolest srca. Bolesnici su primali maksimalnu jednokratnu dozu statina, jedna skupina 80 mg atorvastatina na dan, a druga skupina 40 mg rosuvastatina, a vrijeme praćenja bilo je 24 mjeseca.

Intravaskularni ultrazvuk napravljen je na početku i na kraju liječenja. Nakon dvije godine liječenja maksimalnom dozom statina (atorvastatin ili rosuvastatin) IVUS-om je ustanovljeno smanjenje volumena aterosklerotskogplaka koronarnih arterija u 2/3 bolesnika.

U skupini  bolesnika koji su primali rosuvastatin ustanovljeno je veće smanjenje volumena aterosklerotskog plaka nego u skupini bolesnika koji su primali atorvastatin, razlika je statistički značajna (p < 0,001). Zaključak studije je da visoke doze statina zaustavljaju progresiju ateroskleroze koronarnih arterija. Također je važan zaključak da bolesnici dobro podnose visoke doze statina.

Razina lipida određivana je nakon 6, 12, 18 i 24 mjeseci nakon početka istraživanja, a C-reaktivni protein (CRP) određivan je jednom godišnje. Rezultati istraživanja pokazali su niže vrijednosti LDL kolesterola i više vrijednosti HDL kolesterola u skupini koja je primala rosuvastatin u usporedbi sa skupinom koja je primala atorvastatin. Razina CRP bila je slična u obje skupine bolesnika.

Ranija istraživanja promjene volumena aterosklerotskog plaka nisu dala očekivane rezultate. Studije CAMELOT, REVERSAL, STRADIVARIUS, ILLUSTRATE  i A-PLUS koje su završene prije SATURN studije nisu dokazale regresiju aterosklerotskog plaka.

Temeljem objavljenih rezultata SATURN studije možemo ranije poznatim učincima  statina dodati još jedan koristan učinak, a to je smanjenje volumena plaka i regresija ateroskleroze.

Rezultati studije SATURN objavljeni su u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine, u  prosincu, 2011. godine i u časopisu Current Medical Research&Opinion, u prosincu, 2011. godine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]