Da li statinska terapija ima utjecaj na smrtnost zbog pneumonije?

Meta-analiza 13 studija o utjecaju statina na smrtnost kod bakterijske pneumonije pokušala je odgovoriti na ovo pitanje. Pretraživanjem baza podataka MEDLINE, EMBASE, BIOSIS, Cochrane.

Meta-analiza 13 studija o utjecaju statina na smrtnost kod bakterijske pneumonije pokušala je odgovoriti na ovo pitanje. Pretraživanjem baza podataka MEDLINE, EMBASE, BIOSIS, Cochrane CENTRAL Register of Controlled Trials, Cambridge Scientific Abstracts i Scopus pronađen je 491 rad o bakterijskoj pneumoniji. Analizirani su podaci 13 studija s ukupno 254 950 bolesnika koji su liječeni radi bakterijske pneumonije. Od 13 studija u 10 su bili podaci o smrtnosti 171 989 bolesnika s bakterijskom upalom pluća. Tri studije su bile prospektivne, 7 su bile retrospektivne, a jedna od njih bila je randomizirana. Studije su bile provedene u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Dob bolesnika bila je 18 i više godina, a većina su bili muškog spola i u dobi preko 50 godina. Kumulativna smrtnost bila je 9,2%. Analizirane su dvije skupine bolesnika s pneumonijom, jedna skupina je imala u terapiji statin, a druga skupina bila je bez statinske terapije. Statistička analiza rezultata pokazala je razliku u smrtnosti između skupina. U skupini bolesnika koja je uzimala statin smrtnost je bila 5,1%, dok je u skupini koja nije liječena statinom smrtnost bila 10,3%. Ova razlika u smrtnosti između skupina statistički je značajna.

Manja intrahospitalna smrtnost i smrtnost nakon 30 dana bila je manja u skupini koja je uzimala statin. Teroretski gledano statin može smanjiti smrtnost zbog svojeg antiupalnog djelovanja u plućima i svojim sistemskim antiupalnim djelovanjem. Mogući je i utjecaj statina na modificirajući odgovor na sepsu ili utjecaj na direktnu antimikrobnu aktivnost. Ovako bi se moglo objasniti djelovanje statina u kratkoročnom vremenskom periodu praćenja bolesnika tj. za vrijeme bolničkog liječenja. U srednjeročnom i dugoročnom praćenju bolesnika, 30 dana i  90 dana nakon pneumonije, sigurno ima više čimbenika koji utječu na smrtnost. Na primjer, za kardijalne uzroke smrti nakon pneumonije odgovorna je ruptura nestabilnog plaka koronarniha arterija nakon infekcije. Statini su lijekovi koji inhibiraju HMG-CoA reduktazu i na taj način  blokiraju sintezu kolesterola u jetri te  snižavaju njegovu razinu u krvi. Osim ovog djelovanja statini poboljšavaju funkciju endotela, imaju antioksidativni učinak, antitrombotski i protuupalni učinak. Poznato je da statini djeluju i na način da stabiliziraju aterosklerotski plak. Vjerojatno zbog ovih učinaka statini smanjuju smrtnost u dogorčnom periodu nakon pneumonije. U skupini bolesnika koji su na statinskoj terapiji manja je incidencija akutnog koronarnog sindroma i zbog toga je i manja smrtnost.

U zaključku važno je naglasiti da bolesnici koji su na terapiji sa statinom imaju manju smrtnost nakon bakterijske pneumonije nego bolesnici koji su bez statinske terapije. Međutim, ova snažna povezanost se smanjuje u potskupinama bolesnika u studijama s rigoroznijom metodologijom. Za bolje razumijevanje utjecaja statina na smrtnost nakon pneumonije potrebne su buduće velike randomizirane i kontrolirane studije.
Poznato je da je pneumonija jedan od vodećih uzroka smrti širom svijeta. Svaka novost u liječenju može biti doprinos u borbi protiv ovog starog neprijatelja. Sigurno je da je od velike važnosti svako smanjenje smrtnosti od ove bolesti. Da li ćemo u skoroj budućnosti pneumoniju liječiti antibioticima i statinima ?
Rezultati meta-analize objavljeni su u prestižnom časopisu The American Journal of Medicine, u  studenom 2012. godine.
Iz Belupove ljekarne, u terapiji mogu se primijeniti ovi lijekovi iz skupine statina: simvastatin: PROTECTA, atorvastatin:TORVAS i rosuvastatin: ROSIX.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]