Da li statinska terapija ima utjecaj na smrtnost zbog pneumonije?

Meta-analiza 13 studija o utjecaju statina na smrtnost kod bakterijske pneumonije pokušala je odgovoriti na ovo pitanje. Pretraživanjem baza podataka MEDLINE, EMBASE, BIOSIS, Cochrane.

Meta-analiza 13 studija o utjecaju statina na smrtnost kod bakterijske pneumonije pokušala je odgovoriti na ovo pitanje. Pretraživanjem baza podataka MEDLINE, EMBASE, BIOSIS, Cochrane CENTRAL Register of Controlled Trials, Cambridge Scientific Abstracts i Scopus pronađen je 491 rad o bakterijskoj pneumoniji. Analizirani su podaci 13 studija s ukupno 254 950 bolesnika koji su liječeni radi bakterijske pneumonije. Od 13 studija u 10 su bili podaci o smrtnosti 171 989 bolesnika s bakterijskom upalom pluća. Tri studije su bile prospektivne, 7 su bile retrospektivne, a jedna od njih bila je randomizirana. Studije su bile provedene u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Dob bolesnika bila je 18 i više godina, a većina su bili muškog spola i u dobi preko 50 godina. Kumulativna smrtnost bila je 9,2%. Analizirane su dvije skupine bolesnika s pneumonijom, jedna skupina je imala u terapiji statin, a druga skupina bila je bez statinske terapije. Statistička analiza rezultata pokazala je razliku u smrtnosti između skupina. U skupini bolesnika koja je uzimala statin smrtnost je bila 5,1%, dok je u skupini koja nije liječena statinom smrtnost bila 10,3%. Ova razlika u smrtnosti između skupina statistički je značajna.

Manja intrahospitalna smrtnost i smrtnost nakon 30 dana bila je manja u skupini koja je uzimala statin. Teroretski gledano statin može smanjiti smrtnost zbog svojeg antiupalnog djelovanja u plućima i svojim sistemskim antiupalnim djelovanjem. Mogući je i utjecaj statina na modificirajući odgovor na sepsu ili utjecaj na direktnu antimikrobnu aktivnost. Ovako bi se moglo objasniti djelovanje statina u kratkoročnom vremenskom periodu praćenja bolesnika tj. za vrijeme bolničkog liječenja. U srednjeročnom i dugoročnom praćenju bolesnika, 30 dana i  90 dana nakon pneumonije, sigurno ima više čimbenika koji utječu na smrtnost. Na primjer, za kardijalne uzroke smrti nakon pneumonije odgovorna je ruptura nestabilnog plaka koronarniha arterija nakon infekcije. Statini su lijekovi koji inhibiraju HMG-CoA reduktazu i na taj način  blokiraju sintezu kolesterola u jetri te  snižavaju njegovu razinu u krvi. Osim ovog djelovanja statini poboljšavaju funkciju endotela, imaju antioksidativni učinak, antitrombotski i protuupalni učinak. Poznato je da statini djeluju i na način da stabiliziraju aterosklerotski plak. Vjerojatno zbog ovih učinaka statini smanjuju smrtnost u dogorčnom periodu nakon pneumonije. U skupini bolesnika koji su na statinskoj terapiji manja je incidencija akutnog koronarnog sindroma i zbog toga je i manja smrtnost.

U zaključku važno je naglasiti da bolesnici koji su na terapiji sa statinom imaju manju smrtnost nakon bakterijske pneumonije nego bolesnici koji su bez statinske terapije. Međutim, ova snažna povezanost se smanjuje u potskupinama bolesnika u studijama s rigoroznijom metodologijom. Za bolje razumijevanje utjecaja statina na smrtnost nakon pneumonije potrebne su buduće velike randomizirane i kontrolirane studije.
Poznato je da je pneumonija jedan od vodećih uzroka smrti širom svijeta. Svaka novost u liječenju može biti doprinos u borbi protiv ovog starog neprijatelja. Sigurno je da je od velike važnosti svako smanjenje smrtnosti od ove bolesti. Da li ćemo u skoroj budućnosti pneumoniju liječiti antibioticima i statinima ?
Rezultati meta-analize objavljeni su u prestižnom časopisu The American Journal of Medicine, u  studenom 2012. godine.
Iz Belupove ljekarne, u terapiji mogu se primijeniti ovi lijekovi iz skupine statina: simvastatin: PROTECTA, atorvastatin:TORVAS i rosuvastatin: ROSIX.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet