Depresija i bol u prsima

Rezultati brojnih studija pokazuju međusobnu povezanost depresije i koronarne bolesti srca. Učestalost depresije u bolesnika s koronarnom bolešću srca je otprilike od 10 posto.

Rezultati brojnih studija pokazuju međusobnu povezanost depresije i koronarne bolesti srca. Učestalost depresije u bolesnika s koronarnom bolešću srca je otprilike od 10% do 40%. Depresija je neovisni prediktor mortaliteta u bolesnika koji su preboljeli akutni infarkt miokarda.

Novija istraživanja pokazuju da je učestalost depresije veća u bolesnika koji imaju bol u prsima uzrokovanu neobstruktivnom koronarnom bolešću nego u onih koji imaju obstruktivnu koronarnu bolest. Kod neobstruktivne koronarne bolesti srca bol u prsima može biti zbog kardijalnih i nekardijalnih uzroka. U kardijalne uzroke spada spazam koronarne arterije i disfunkcija koronarne mikrocirkulacije. U nekardijalne uzroke spadaju bolesti jednjaka i želuca, mišićnoskeletni poremećaji i psihijatrijski poremećaji. Za procjenu depresije u koronarnih bolesnika u istraživanjima koristi se standardizirani upitnik o kvaliteti života od 36 pitanja (SF-36).

Istraživanje Wheelera i suradnika o učestalosti depresije u bolesnika s boli u prsima provedeno je na 1144 koronarna bolesnika. Rezultati su uspoređivani sa zdravim ispitanicima. Rezultati istraživanja pokazuju da je učestalost depresije u bolesnika s neobstruktivnom koronarnom bolešću 63%, a u skupini s obstruktivnom koronarnom bolešću 53%. U skupini od 3168 ispitanika u kojih je isključena koronarna bolest učestalost depresije bila je 29%. Rezultati ove studije pokazuju da su neobstruktivna koronarna bolest srca, dob, ženski spol, preboljeli infarkt miokarda i bolest respiracijskog sustava neovisni prediktori depresije u bolesnika s boli u prsima.

Neobstruktivna koronarna bolest srca neovisni je prediktor depresije u bolesnika koji se upućuju na koronarografiju radi evaluacije boli u prsima. Ova zapažanja imaju važne implikacije u patogenezi i liječenju pacijenata s boli u prsima kojima je indicirana koronarografija. Bolesnici s neobstruktivnom koronarnom bolešću čine heterogenu kliničku skupinu s brojnim uzrocima boli u prsima. Jedna studija pokazuje da je u ovoj skupini bolesnika bilo 25% duševnih bolesti, 25% mikrovaskularne angine, 25% bolesti jednjaka, a preostalo su bila druga stanja odgovorna za bol u prsima i indiciranu hitnu koronarografiju.

Kardijalni X sindrom karakteriziraju boli u prsima, pozitivan test opterećenja i uredan nalaz koronarografije, a povezan je s velikom učestalošću depresije. Ove značajke možemo objasniti pomoću tri moguća mehanizma. Prvo, test opterećenja može biti lažno pozitivan, a uzrok boli u prsima može biti depresija. Drugo, bolesnik može imati oštećenje koronarne mikrocirkulacije i ishemiju miokarda koja uzrokuje bol u prsima. Treće, depresija i oštećenje koronarne mikrocirkulacije imaju zajednički patofiziološki i genski put pa mogu biti prisutne u istog bolesnika. Vrlo važna je detekcija depresije u bolesnika koji se upućuju na koronarografiju u sklopu evaluacije boli u prsima.

Depresija je dosta česta u kardioloških bolesnika. Tako je prilikom analize bolesnika s moždanim udarom i fibrilacijom atrija ustanovljena depresija u 38% bolesnika. Poznato je da su simptomi depresije i anksioznosti značajno povezani sa smanjenjem kvalitete života bolesnika s koronarnom bolešću srca i bolesnika sa srčanim aritmijama.

U zaključku možemo naglasiti da je depresija dosta česta u bolesnika koji se upućuju na koronarografiju radi evaluacije boli u prsima. Učestalost depresije u bolesnika s boli u prsima dvostruko je veća nego u osoba koje nemaju koronarnu bolest. Više od dvije trećine bolesnika s neobstruktivnom koronarnom bolešću srca pati od depresije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]