Detekcija fibrilacije atrija u starijih osoba

Otkrivanje fibrilacije atrija u starijih bolesnika važno je u smanjenju rizika za nastanak moždanog udara. Fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca.

Otkrivanje fibrilacije atrija u starijih bolesnika važno je u smanjenju rizika za nastanak moždanog udara. Fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca. Prema literaturnim podacima učestalost fibrilacije atrija je oko 0,5 – 1% , a ima i studija koje nalaze učestalost 1,5-2% u općoj populaciji. Rezultati studije Stroke Stopa koja je provedena u Švedskoj pokazuju da je preventivnim pregledima starijih bolesnika ustanovljena fibrilacija atrija u 11% ispitanika. Uvođenjem antikoagulantne terapije smanjuje se incidencija moždanog udara i do 70%.

Poznato je da fibrilacija atrija koja se ne liječi predstavlja vrlo visoki rizik nastanka tromboembolijskih događaja. Osobe koje imaju fibrilaciju atrija, a ne uzimaju lijekove ne mogu biti svjesni koliko je fibrilacija atrija opasna bolest. Rezultati navedene studije pokazuju da stariji bolesnici imaju veliku korist od preventivnih pregleda. Koristi su u otkrivanju fibrilacije atrija, liječenju ove aritmije i smanjenju rizika nastanka moždanog udara. U studiju Stroke Stop bilo je uključeno 25 000 bolesnika u dobi 75-76 godina. Za otkrivanje fibrilacije atrija korišten je uređaj za snimanje EKG u trajanju od jedne minute svakog dana tijekom 2 tjedna. Fibrilacija atrija ustanovljena je u 11% bolesnika. Važan je podatak da je u 3% bolesnika ranije ustanovljena fribrilacija tarija, a 2% ispitanika imalo je podatak u anamnezi o fibrilaciji atrija, ali su bili bez terapije. Godišnja incidencija moždanog udara kod bolesnika s fibrilacijom atrija je 4,5%. Nakon uvođenja antikoagulantne terapije godišnja incidencija moždanog udara smanjuje se na 1,4%.

U članku kojeg sam nedavno napisao već sam naveo da fibrilacija atrija može biti asimptomatska, kao subklinička tako da bolesnik često ne traži liječničku pomoć. Ovaj podatak je potrebno ponovno istaknuti jer upravo ovi bolesnici imaju najviše koristi od preventivnih pregleda. Nakon otkrivanja ove aritmije srca započeti ćemo liječenje i na taj način značajno smanjiti rizik nastanka moždanog udara ili drugih tromboembolijskih događaja. Autori studije Stroke Stop navode da je fibrilacija atrija asimptomatska u oko jedne trećine bolesnika, ali mišljenja su da je prevalencija sigurno i veća. Autori također navode da je rizik nastanka moždanog udara pet puta veći u bolesnika s fibrilacijom atrija nego u osoba koje su u sinusnom ritmu.

Rezultati studije ohrabrujući su i puni nade za uštedu sredstava za prevenciju moždanog udara. Prevencija moždanog udara sigurno je opravdana što se tiče troškova za preventivne preglede otkrivanja fibrilacije atrija. Vjerojatno je korisna i prihvatljiva strategija preventivnih pregleda za otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija bolesnika starije dobi. U zaključku želim naglasiti da rezultati studije Stroke Stop imaju veliki klinički značaj, a pokazali su korisnost preventivnih pregleda starijih bolesnika. Otkrivanjem fibrilacije atrija i uvođenjem antikoagulantne terapije smanjujemo rizik nastanka moždanog udara za gotovo 70% u starijih bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]