Detekcija fibrilacije atrija u starijih osoba

Otkrivanje fibrilacije atrija u starijih bolesnika važno je u smanjenju rizika za nastanak moždanog udara. Fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca.

Otkrivanje fibrilacije atrija u starijih bolesnika važno je u smanjenju rizika za nastanak moždanog udara. Fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca. Prema literaturnim podacima učestalost fibrilacije atrija je oko 0,5 – 1% , a ima i studija koje nalaze učestalost 1,5-2% u općoj populaciji. Rezultati studije Stroke Stopa koja je provedena u Švedskoj pokazuju da je preventivnim pregledima starijih bolesnika ustanovljena fibrilacija atrija u 11% ispitanika. Uvođenjem antikoagulantne terapije smanjuje se incidencija moždanog udara i do 70%.

Poznato je da fibrilacija atrija koja se ne liječi predstavlja vrlo visoki rizik nastanka tromboembolijskih događaja. Osobe koje imaju fibrilaciju atrija, a ne uzimaju lijekove ne mogu biti svjesni koliko je fibrilacija atrija opasna bolest. Rezultati navedene studije pokazuju da stariji bolesnici imaju veliku korist od preventivnih pregleda. Koristi su u otkrivanju fibrilacije atrija, liječenju ove aritmije i smanjenju rizika nastanka moždanog udara. U studiju Stroke Stop bilo je uključeno 25 000 bolesnika u dobi 75-76 godina. Za otkrivanje fibrilacije atrija korišten je uređaj za snimanje EKG u trajanju od jedne minute svakog dana tijekom 2 tjedna. Fibrilacija atrija ustanovljena je u 11% bolesnika. Važan je podatak da je u 3% bolesnika ranije ustanovljena fribrilacija tarija, a 2% ispitanika imalo je podatak u anamnezi o fibrilaciji atrija, ali su bili bez terapije. Godišnja incidencija moždanog udara kod bolesnika s fibrilacijom atrija je 4,5%. Nakon uvođenja antikoagulantne terapije godišnja incidencija moždanog udara smanjuje se na 1,4%.

U članku kojeg sam nedavno napisao već sam naveo da fibrilacija atrija može biti asimptomatska, kao subklinička tako da bolesnik često ne traži liječničku pomoć. Ovaj podatak je potrebno ponovno istaknuti jer upravo ovi bolesnici imaju najviše koristi od preventivnih pregleda. Nakon otkrivanja ove aritmije srca započeti ćemo liječenje i na taj način značajno smanjiti rizik nastanka moždanog udara ili drugih tromboembolijskih događaja. Autori studije Stroke Stop navode da je fibrilacija atrija asimptomatska u oko jedne trećine bolesnika, ali mišljenja su da je prevalencija sigurno i veća. Autori također navode da je rizik nastanka moždanog udara pet puta veći u bolesnika s fibrilacijom atrija nego u osoba koje su u sinusnom ritmu.

Rezultati studije ohrabrujući su i puni nade za uštedu sredstava za prevenciju moždanog udara. Prevencija moždanog udara sigurno je opravdana što se tiče troškova za preventivne preglede otkrivanja fibrilacije atrija. Vjerojatno je korisna i prihvatljiva strategija preventivnih pregleda za otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija bolesnika starije dobi. U zaključku želim naglasiti da rezultati studije Stroke Stop imaju veliki klinički značaj, a pokazali su korisnost preventivnih pregleda starijih bolesnika. Otkrivanjem fibrilacije atrija i uvođenjem antikoagulantne terapije smanjujemo rizik nastanka moždanog udara za gotovo 70% u starijih bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]