Dileme u liječenju kardiovaskularnih bolesti inhibitorima raas za vrijeme trajanja pandemije covid19

Ukidanje inhibitora RAAS nije preporučljivo jer bi moglo doći do povećane smrtnosti u kritičnih bolesnika sa COVID19.

Otkako je 11. ožujka 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju bolesti uzrokovane korona virusom (COVID19) postalo nam je jasno da će se mnoge stvari morati drugačije posložiti. Ta je odluka momentalno uzrokovala mnoge promjene, pogotovo na globalnom ekonomskom i zdravstvenom polju. Sama bolest dominantno napada dišni sustav, a kao što se vidjelo do sada najpogođenije skupine su bolesnici starije životne dobi, te bolesnici sa različitim komorbiditetima koji dodatno pospješuju napredovanje bolesti. Svima je bilo jasno da na bilo koji mogući način moraju shvatiti funkcioniranje samog virusa i način na koji spriječiti njegovo širenje.

To je sve stavilo u fokus sam korona virus (SARS-CoV-2)  i proučavanje mehanizma njegovog djelovanja otkako je službeno izbila njegova epidemija u Wuhanu, Kina krajem 2020. godine. Znanstvenici su se odmah uhvatili njegovog istraživanja (dosad je izdato više od 30.000 znanstvenih radova) između ostalog su identificirali receptor kojim virus prodire u stanicu u kojoj zatim započinje svoju replikaciju i destrukciju same inficirane stanice. Taj receptor je protein ACE2, koji je kao i ACE1 enzim dio RAAS sustava koji sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka i elektolitskoj homeostazi (1). ACE2 je otkriven unatrag dvadeset godina i od tada se intenzivno istražuje njegova uloga unutar RAAS sustava, a danas znamo da je on odgovoran za pretvaranje( angiotenzina II u angiotenzin (1-7) ili za pretvaranje angiotenzina I u angiotenzin (1-9) (2). Kako znamo, angiotenzin II je vazkonstriktor i svojim djelovanjem dovodi do povećanja krvnog tlaka, a angiotenzin (1-7) je klasičan vazodilatator koji dovodi do sniženja krvnog tlaka (3). Ljudski ACE2 je karbomonopeptidaza koja je vezana za endotel arterija, arteriola i venula različitih organa poput srca, pluća i bubrega (4).

Ispitivanja su pokazala da ljudski ACE2 suprimira hipertrofiju miokarda, njegovu fibrozu i upalu, te snižava krvni tlak (5). Inhibitori ACE i antagonisti AT1 receptora (ARB-ovi), za koje je dokazano da su korisni u liječenju infarkta miokarda i srčanog zatajenja, povećavaju ekspresiju ACE2 gena i normaliziraju ekspresiju AT1 receptora na miokardu nakon infarkta miokarda (6). Gubitak ACE2 pojačava neželjeni remodeling i osjetljivost na tlačno i volumno opterećenje (7). Također, gubitak ACE2 dovodi do kardimiopatija i bolesti bubrega, a također i do oštećenja pluća, srca i bubrega (8).

Pod znakom pandemije korona virusa, zamijećeno je da je kod bolesnika inficiranim tim virusom došlo do porasta broja oštećenja miokarda (9). Plućna infekcija humanim SARS-CoV-2 u miševa je povezana sa infekcijom miokarda povezane sa ACE2 što dovodi do oštećenja miokarda (10). Obzirom na to od iznimnog je značaja liječenje srčanog zatajenja kardioprotektivnim lijekovima.

Kako smo ranije naveli ACE inhibitori i antagonisti AT1 receptora povećavaju ekspresiju ACE2 gena, ali i to da je ACE2 receptor za SARS-CoV-2 putem kojeg dolazi do prodora u stanicu, njegove replikacije i razaranja, došlo je do polemike trebaju li se inhibitori RAAS ukinuti u bolesnika sa COVID-19 (11). Moramo imati na umu da su prve analize pokazale da su bolesnici pogođeni korona virusom starije populacije koju prate različita komorbiditetna stanja poput šećerne bolesti, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti koje neliječene imaju loš ishod (12). I naravno takvi bolesnici se redovito liječeni inhibitorima RAAS, ACE inhibitorima, sartanima i antagonistima mineralokortikosteroidnih receptora (MRA). Unatoč tome što inhibicija RAAS dovodi do pojačane ekspresije ACE2 i moguće prijemljivosti na SARS-CoV-2 nema podataka kojim se dokazuje veza između aktivnosti ACE2 i smrtnosti uzrokovane korona virusom. Nadalje, ekspresija ACE2 ne mora nužno korelirati sa stupnjem infekcije. Bolesnici koji se inače liječe ACE inhibitorima ili ARB-ovima mogu biti više osjetljivi na virus i imati veću smrtnost zbog svije starije životne dobi, češće su povišenog krvnog tlaka sa šećernom bolešću i mogu imati određen stupanj bubrežnog oštećenja. Stoga je jasno da su potrebna mnoga istraživanja kojima bi se razjasnila uloga RAAS u odnosu sa infekcijom korona virusom. U međuvremenu savjetuje se da se držimo onoga što znamo. Postoje mnogi i čvrsti dokazi učinaka inhibitora RAAS koji smanjuju smrtnost u kardiovaskularnim bolestima. ACE infibitori, sartani i antagonisti mineralokortikosteroidnih receptora su osnovni lijekovi u liječenju prognostički lošeg srčanog zatajenja (13). Prekid terapije srčanog zatajenja vodi dodatnom propadanju srčane funkcije i pogoršanju srčanog zatajenja unutar dana i tjedana sa mogućim posljedičnim porastom u moralitetu (14). Slično tome, ti su lijekovi standardna terapija u hipertenziji (15) i nakon infarkta miokarda (16).

Naposljetku, obzirom na trenutno dostupne podatke, koju su prezentirale strukovne organizacije u Europi i SAD-u, posebno izjava Europske agencije za lijekove od 30.ožujka ove godine, svakako se sugerira nastavak terapije inhibitorima RAAS ili ju započeti ako je već došlo do srčanog oštećenja, hipertenzije ili infarkta miokarda. Ukidanje inhibitora RAAS nije preporučljivo jer bi moglo doći do povećane smrtnosti u kritičnih bolesnika sa COVID19.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]