Duboka venska tromboza

Duboka venska tromboza je krvnim ugruškom uzrokovano začepljenje vene u dubokom venskom sustavu. Najčešći uzroci nastanka krvnih ugrušaka u dubokim venama ekstremiteta su oštećenje unutarnjeg pokrova vena.

Duboka venska tromboza je krvnim ugruškom uzrokovano začepljenje vene u dubokom venskom sustavu. Najčešći uzroci nastanka krvnih ugrušaka u dubokim venama ekstremiteta su oštećenje unutarnjeg pokrova vena, usporenje protoka krvi i poremećaji koagulacije krvi.

Oštećenje unutarnjeg pokrova vena može nastati uslijed traume, prisutnošću stranog tijeka kao što su kateteri i elektrode u venama. Usporenje protoka krvi u venama nastaje uslijed dugotrajnog ležanja zbog nekih kroničnih bolesti, moždanog udara ili zbog politraume i imobilizacije. Poremećaji koagulacije su uglavnom nasljedne bolesti. Od stečenih bolesti valja napomenuti maligne bolesti, antifosfolipidni sindrom, nefrotski sindrom i paroksizmalnu noćnu hemoglobinuriju koje mogu uzrokovati duboku vensku trombozu. U nekim slučajevima u trudnoći i neposredno nakon poroda može biti povećan rizik od duboke venske tromboze. Uzimanje kontracepcijskih pilula također može u nekih žena povećati rizik od nastanka duboke venske tromboze.

Što se tiče simptoma duboke venske tromboze u nekom slučajevima bolenik može biti i bez nekih izraženih simptoma. No u većini sluačejeva bolesnici imaju otok zahvaćenog ekstremiteta, bol ili osjećaj težine, cijanozu ili bljedilo. Obično je otok zahvaćenog ekstremiteta ( noga ili ruka) prisutan u više od 65% slučajeva. Dosta često bolesnici osjećaju jaču bol pri podizanju stopala na onoj nozi koja je zahvaćena dubokom venskom trombozom.
U dijagnostičke postupke za duboku vensku trombozu uz anamnezu i klinički pregled spadaju ultrazvučna pretraga vena (Doppler sonografija), određivanje D-Dimera u krvi, flebografija i radionuklidne metode za prikaz vena. Ultrazvučna pretraga vena ima visoku osjetljivost i specifičnost koja se prema rezultatima istraživanja kreće više od 90%. To znači da je ova neinvazivna dijagnostička metoda vrlo pouzdana i vrlo sigurna. Osim ovih pretraga vrši se i snimanje EKG, RTG snimanje pluća i srca i hematološke i biokemijske pretrage krvi.

Bolesnici kod kojih je dijagnosticirana duboka venska tromboza ili je postavljena sumnja na ovu bolest moraju se hitno hospitalizirati liječiti u bolnici. Liječenje duboke venske tromboze  moguće je lijekovima, a to su heparin koji može biti niskomolekulski (engl. LMWH) ili nefrakcionirani (engl. UFH), varfarin i trombolitički lijekovi. Bolesnici s dubokom venskom trombozom liječe se u bolnici, trebaju mirovati u krevetu 7-10 dana uz povišeni položaj bolešću zahvaćenog ekstremiteta. Mirovanje i antikoagulantna terapija smanjuju rizik od nastanka komplikacija kao što je plućna embolija. U bolesnika s pridruženim kroničnim bolestima primjenjuju se i lijekovi za pridružene kronične bolesti. Nakon završene faze mirovanja, preporuča se i nošenje elastičnog zavoja ili elastične čarape tijekom hodanja na nozi koja je bila zahvaćena dubokom venskom trombozom.

Nakon izlaska iz bolnice potrebna je medikamentna profilaksa duboke venske tromboze, te bolesnici nastavljaju uzimati antikoagulans, tj. lijek iz skupine varfarina uz redovito praćenje parametara koagulacije (PV / INR). Prema nalazima ovih parametara liječnik određuje dozu lijeka. Zbog toga bolesnicima moramo jedan put na mjesec vaditi krv radi određivanja PV /INR u laboratoriju doma zdravlja ili bolnice.  Novost u terapiji prevencije duboke venske tromboze biti će u bliskoj budućnosti mogućnost liječenja s novim lijekom, a koji je prvi peroralni direktni inhibitor faktora Xa koagulacije. Generički naziv lijeka je  rivaroksaban, a za  terapiju nije potrebno vađenje krvi i kontrola parametara koagulacije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Gripa

Imam sve simptome trudnoće – mislite li da sam trudna?

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Intrauterini uložak

Intrauterini uložak i trudnoća – molim savjet

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija