Ehokardiografija ili ultrazvučni pregled

Ehokardiografija ili ultrazvučni pregled srca neinvazivna je dijagnostička metoda. Ova dijagnostička pretraga koristi se u kardiologiji od 1953. godine.

Ehokardiografija može biti jednodimenzijska (1D), dvodimenzijska (2D) i trodimenzijska (3D). Jednodimenzijska ehokardiografija daje prikaz srčanih struktura u jednoj ravnini, dvodimenzijska u dvije ravnine, a trodimenzijska u tri ravnine. Osim 1D, 2D i 3D postoji i Doppler ehokardiografija koja mjeri brzine protoka krvi u srcu i color ili obojena ehokardiografija koja pokazuje protoke krvi u srcu i krvnim žilama u plavoj i u crvenoj boji.

Ultrazvučni pregled srca služi za dijagnostiku prirođenih i stečenih srčanih grešaka, akutnog infarkta srca, kardiomiopatija, bolesti perikarda i endokarda, upalnih bolesti srca, srčanih tumora te bolesti velikih krvnih žila koje ulaze i onih koje izlaze iz srca. Ehokardiografski aparat kojim se vrši ultrazvučni pregled srca koristi ultrazvučne valove koji se pomoću sonde odašilju prema srcu.

Ultrazvučni valovi se reflektiraju od srčanih struktura istom sondom  prenose se u aparat i obrađuju pomoću vrlo zahtjevnih i sofisticiranih računalnih programa i stvaraju sliku srčanih struktura na monitoru koja se može printati na papiru i pohraniti u memoriji računala ili na elektroničkom mediju kao što je  kompakt disk (CD). Slike i numerički podaci su digitalizirani tako se mogu telemedicinski razmjenjivati s ostalim dijagnostičkim centrima u zemlji i u inozemstvu u svrhu konzultacija ili istraživanja.

Osim dijagnostike ehokardiografija je od velike koristi u  procjeni učinka medikamentne ili kirurške terapije srčanih bolesti, a u nekih bolesti ima i veliku prognostičku vrijednost. Prema mjestu gdje se postavlja sonda kojom se izvodi pretraga ehokardiografija može biti transtorakalna (TTE), transezofagusna (TEE), intrakardijalna i intravaskularna ehografija.

Kod pretrage TTE sonda se postavlja na prsa uz prsnu kost, iznad ili ispod prsne kosti i na mjesto gdje se očekuje vršak srca. Kod TEE koristi se posebno konstruirana sonda koja se stavlja u jednjak i na taj način dobije se prikaz srčanih struktura. Kod ove pretrage pacijent treba biti natašte. Kod intrakardijalne ehokardiografije sonda je vrlo malih dimenzija i preko krvnih žila na periferiji uvodi se u srce i omogućava nam pregled srca iznutra. Za intravaskularnu ehografiju također se koriste sonde vrlo malih dimenzija, koje su samo za jednokratnu uporabu, uvode se u arterije i pregledavaju se arterije iznutra. Naime, pri klasičnom ultrazvučnom pregledu perifernih krvnih žila ultrazvučna sonda stavlja se izvana na kožu iznad krvne žile koja se želi analizirati. 

Uporabom kontrasta vrši se takozvana kontrastna ehokardiografija koja se može koristiti za prikaz srčanih šupljina i eventualnih patoloških komunikacija između njih te za prikaz velikih krvnih žila koje ulaze i izlaze iz srca. Postoje i kontrastna sredstva koja nakon injiciranja u perifernu cirkulaciju daju prikaz srčanih šupljina i prikaz prokrvljenosti srčanog mišića.

Osim ovih navedenih pretraga postoji i vrlo dobro poznata takozvana „stress“ ehokardiografija ili ehokardiografija u opterećenju. Kod ove pretrage potrebno je povećati frekvenciju srca što je moguće ergometrijom ili farmakološki tj. posebnim lijekovima za ubrzanje srčane frekvencije.

Također je dobro poznata široka primjena ehokardiografije u nekih intervencijskih zahvata na srcu kao i tijekom kardiokirurških operacija. Možemo reći da ehokardiografija ima velike mogućnosti i široku primjenu u dijagnostici bolesti srca i krvnih žila. Zahvaljujući novim tehničkim i elektroničkim rješenjima, unazad par godina koriste se i prijenosni, lagani ehokardiografski aparati, težine do nekoliko kilograma. Oni su idealni za ehokardiografski pregled pacijenata u bolesničkoj sobi ili u vanbolničkim uvjetima, tako da aparat „dođe“ do pacijenta, a ne da pacijent dođe do aparata.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lijek

Postoji li još neki lijek koji se preporuča u ovim slučajevima kao što je moj?

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća – možete li mi protumačiti nalaz?