Ergometrija – test opterećenja

Ergometrija ili test opterećnja neinvazivna je dijagnostička metoda. Ova dijagnostička pretraga služi za dijagnosticiranje koronarne bolesti srca i srčanih aritmija.

Osim toga koristi se u procjeni učinka medikamentne ili kirurške terapije srčanih bolesti. Pretraga se može izvoditi na biciklergometru ili na pokretnoj traci. Na ergometriji se ispitanika podvrgava standardiziranom i mjerljivom opterećenju. Jačina opterećenja izražava se u Wattima (W) ili u kilopond metrima (kpm/min).

Test opterećenja je kontinuirani i progresivni tj. sastoji se iz više stupnjeva opterećenja, a svaki stupanj trajanja je od 3 minute. Ergometrijom možemo ustanoviti postignuto opterećenje i potrošnju kisika osobe koju testiramo, zatim maksimalni broj otkucaja srca i maksimalni krvni tlak. Za vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registriraju se promjene koje se mogu pojaviti za vrijeme testa opterećenja, ali i neposredno nakon prekida testa.

Također je vrlo važno praćenje subjektivnih poteškoća ispitanika koje ponekad mogu biti tako izrazite da se radi njih mora prekinuti test. Od subjektivnih poteškoća mogu se javiti otežano disanje i gušenje, bol u prsima, vrtoglavica, bolovi u nogama ili opći zamor. Kada se test opterećenja prekine radi simptoma tada se on naziva simptomima ograničeni test opterećenja.

Test opterećenja može biti maksimalni ili submaksimalni. Maksimalni test opterećenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je određena za dob i spol ispitanika. Dok je submaksimalni test optrećenja onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca, a koja iznosi 85-90% maksimalne frekvencije srca. Maksimalne testove opterećenja obično izvodimao kod športaša i ostalih zdravih ispitanika, a submaksimalne testove izvodimo kod srčanih bolesnika. Razlozi za prekid testa osim već navedenih mogu biti EKG promjene koje pokazuju ishemiju miokarda, postignuta vrijednost krvnog tlaka koja je veća od 220/120 mmHg, progresivno smanjenje frekvencije srca i krvnog tlaka te znakovi zatajivanja srca.

Temeljem postignutog opterećenja i potrošnje kisika, EKG promjena, subjektivnih poteškoća, vrijednosti krvnog tlaka i frekvencije srca, liječnik zaključuje da li je nalaz ergometrije uredan ili patološki. Ako je nalaz ergometrije patološki tada se preporučuju dodatne dijagnostičke pretrage kao što su scintigrafija miokarda Talijem, koronarografija ili CT-koronarografija. Temeljem nalaza ergometrije liječnik preporučuje kardiološkim bolesnicima intenziet i trajanje tjelesnog opterećenja koje će najbolje pogodovati njihovom zdravstvenom stanju.

Poznato je da brojne dijagnostičke pretrage mogu imati komplikacije prilikom izvođenja istih. Tako i ergometrija ima komplikacije koje su izuzetno rijetke. Prema literaturnim podacima očekuje se oko 0,8 komplikacija na 10 000 izvršenih pretraga. U ozbiljne komplikacije koje se mogu javiti za vrijeme ergometrije ubrajamo srčane aritmije, jaču bol u prsima, akutni infarkt miokarda i zatajivanje srca.

Za uspješno liječenje komplikacija neophodna je medicinska oprema, lijekovi kao i stručna i izvježbana ekipa koja izvodi test opterećenja. Ovo su osnovni organizacijski i kadrovski preduvjeti koji moraju biti zadovoljeni u dijagnostičkoj poliklinici ili ambulanti u kojoj se izvodi ergometrija. Na taj način mogu se sve komplikacije uspješno zbrinuti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Ergometrija

Molila bih Vas tumačenje nalaza testa ergometrije

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rana i pacemaker

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Kardiologija

Novo pitanje

Kardiologija

Mentalni stres i kardiovaskularno zdravlje

Život suvremenog čovjeka, osobito u urbanim sredinama, nije lišen stresa. Pri tome često se radi o izloženosti kroničnom stresu, ali i učestalim akutnim stresnim događajima. Zadnjih godina učestali su stresni događaji koji su djelovali na život gotovo svakog čovjeka: pandemija virusnom infekcijom COVID-19, potresi, ratna događanja, socioekonomska nesigurnost, te posljedične ratne i ekonomske migracije ljudi. […]