Fibrilacija atrija i zatajenje srca – međusobna povezanost

Fibrilacija atrija je najčešća srčana aritmija, a incidencija se značajno povećava sa životnom dobi. U dobi iznad 40 godina fibrilaciju atrija ima oko 26% muškaraca i oko 23% žena. Ako se uzme u obzir populacija.

Fibrilacija atrija je najčešća srčana aritmija, a incidencija se značajno povećava sa životnom dobi. U dobi iznad 40 godina fibrilaciju atrija ima oko 26% muškaraca i oko 23% žena. Ako se uzme u obzir populacija iznad 40 godina života neovisno o dobi, tada se očekuje fibrilacija atrija u više od 20% osoba. Ova česta srčana aritmija značajno povećava smrtnost već unutar 5 godina od postavljanja dijagnoze.

Fibrilacija atrija glavni je čimbenik rizika za zatajenje srca sa značajnim povećanjem incidencije zatajenja srca i pogoršanjem simptoma. Rezultati jedne studije pokazuju čak dvostruko povećanje smrtnosti u bolesnika s fibrilacijom atrija i zatajenjem srca. Zbog značajnog porasta incidencije, fibrilaciju atrija i zatajenje srca možemo shvatiti kao epidemije moderne medicine. U SAD-u je oko 2 milijuna bolesnika s fibrilacijom atrija, a uz stalno povećanje broja bolesnika predviđa se da bi 2050. godine bilo oko 12 milijuna bolesnika. Znači za manje od 40 godina 6 puta će se povećati broj bolesnika s fibrilacijom atrija. Takvo povećanje broja bolesnika očekuje se i u zemljama Europe.

Zatajenje srca  glavni je čimbenik rizika za fibrilaciju atrija uz povećanje incidencije oko 5 puta. Zapravo, zatajenje srca povećava rizik nastanka fibrilacije atrija više nego bilo koji drugi čimbenik rizika uključujući dob, arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, srčani infarkt, ili bolest srčanih zalistaka. Rezultat povezanosti ovih dviju bolesti vidljiv je i kod bolesnika koji se prezentiraju s akutnim zatajenjem srca, njih oko 1/3 ima fibrilaciju atrija.
Brojni čimbenici rizika za fibrilaciju atrija isti su i za zatajenje srca: arterijska hipertenzija tri puta povećava rizik nastanka zatajenja srca, srčani infarkt povećava rizik dva puta i šećerna bolest pet puta. Bolest srčanih zalistaka također je dobro poznati čimbenik rizika za obje bolesti.
Slično utjecaju zatajenja srca na nastanak fibrilacije atrija, fibrilacija atrija značajno utječe na ishod liječenja zatajenja srca. U Mayo klinici praćeno je tijekom 6,1 godina više od 3 000 bolesnika s novonastalom fibrilacijom atrija. Tijekom  praćenja zatajenje srca ustanovljeno je u 24% bolesnika. Rezultati istraživanja pokazuju visoku incidenciju zatajenja srca u prvoj godini praćenja od 7,8%, a nakon prve godine incidencija je oko 3% godišnje. U bolesnika s ranije poznatim zatajenjem srca novonastala fibrilacija atrija ima negativne prognostičke implikacije. Rezultati praćenja starijih bolesnika hospitaliziranih radi zatajenja srca tijekom 4 godine pokazuju da novonastala fibrilacija atrija povećava smrtnost za oko 20%. Također je i studija COMET (Carvedilol or Metoprolol European Trial) pokazala je da je novonastala fibrilacija atrija povezana s povećanim morbiditetom i mortalitetom u usporedbi s bolesnicima koji imaju od ranije poznatu fibrilaciju atrija.

U zaključku važno je naglasiti da rezultati studija sugeriraju povećanupozornost u liječenju bolesnika s ove dvije međusobno povezane bolesti. Kliničke implikacije ove uske povezanosti između fibrilacije atrija i zatajenja srca nameću potrebu široke prevencije. Pravovremena i učinkovita terapija zatajenja srca korisna je u očuvanju srčanožilnog sustava, a također i kao strategija prevencije fibrilacije atrija koja je povezana s lošijim ishodom liječenja. Dobro su došle buduće studije koje će istraživati ovu problematiku.

Iz Belupove ljekarne u terapiji fibrilacije atrija i zatajenja srca mogu se primijeniti lijekovi iz skupine beta-blokatora: Bisobel, Ormidol, Nibel i Carvedilol, antiaritmika: Amiodaron,  diuretika: Fursemid i Tomid, ACE inhibitora: Irumed i Ramed i sartana: Val.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavić penisa

Molim Vas savjet za osjetljivost glavića penisa

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Aklavarija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Djeca

Krv u stolici kod djece

Pojava krvi u stolici djeteta roditelje može jako uznemiriti i zabrinuti, iako je srećom u većini slučajeva uzrokovana stanjima koja nisu opasna niti životno ugrožavajuća. Otkud krv u stolici? Krv u stolici najčešće je porijeklom iz probavnog sustava, iako se ponekad može raditi o npr. progutanoj krvi kod krvarenja iz nosa, kod novorođenčeta o progutanoj […]

Bubreg

Molim Vas da mi protumačite nalaz CT-a abdomena

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Rtg srca i pluća – što sada moram napraviti?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]