Poznato je da fizička aktivnost ima brojne korisne učinke na naše zdravlje. Jedan od korisnih učinka fizičke aktivnosti je smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije.

Poznato je da fizička aktivnost ima brojne korisne učinke na naše zdravlje. Jedan od korisnih učinka fizičke aktivnosti je smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije. Rezultati meta-analize koja je obuhvatila 13 prospektivnih studija pokazuju smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije u osoba koje provode rekreacijsku fizičku aktivnost jačeg ili srednjeg intenziteta. U 13 prospektivnih studija iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije bilo je uključeno 136 846 ispitanika. U ispitivanje bili su uključeni ispitanici koji nisu imali arterijsku hipertenziju na početku ispitivanja. Srednje vrijeme praćenja bilo je 9,6 godina. Arterijska hipertenzija definirana je kao sistolički krvni tlak od 140 mmHg ili više i/ili dijastolički krvni tlak od 90 mmHg ili više. Tijekom praćenja arterijska hipertenzija dijagnosticirana je u 15 607 ispitanika. Rezultati ispitivanja pokazali su da što je veći intenzitet fizičke aktivnosti to je veće smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije. Osobe koje provode rekreacijsku fizičku aktivnost jačeg intenziteta imaju najveće smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije.

U nekih osoba prevladava mišljenje da je za očuvanje zdravlja dovoljna fizička aktivnost na radnom mjestu tj. profesionalna fizička aktivnost. Međutim, takvo je mišljenje pogrešno. Rezultati studija pokazuju da nema značajne povezanosti između profesionalne fizičke aktivnosti i smanjenja rizika nastanka arterijske hipertenzije. Razlog tome je što profesionalne tjelesne aktivnosti uključuju dizanje teških predmeta, duže stajanje i ponavljanje poslova tijekom radnog dana. Rekreacijske fizičke aktivnosti karakterizirane su dinamičkim kontrakcijama većih mišićnih skupina s povećanjem metabolizma cijelog tijela i povećanjem minutnog volumena srca sa sposobnošću prilagodbe tijekom odmaranja.

Zbog toga je vrlo važno u preporukama za promociju fizičke aktivnosti naglasiti razliku između profesionalne i rekreacijske fizičke aktivnosti.

Rekreacijska fizička aktivnost srednjeg i jačeg intenziteta povezana je s manjim rizikom pojave arterijske hipertenzije. Smanjenje rizika nije ustanovljeno u skupini ispitanika koji su provodili redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost niskog intenziteta.

Međutim, postavlja se pitanje kako rekreacijska fizička aktivnost može smanjiti rizik pojave arterijske hipertenzije. U moguća objašnjenja ovog pozitivnog učinka rekreacijske fizičke aktivnosti spada smanjenje tjelesne težine, utjecaj na ukupnu perifernu vaskularnu rezistenciju i utjecaj na inzulinsku osjetljivost. Također je poznato da osobe koje provode redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost imaju općenito zdraviji način života što može još dodatno imati protektivnu ulogu što se tiče arterijske hipertenzije.

U zaključku možemo naglasiti da redovita rekreacijska fizička aktivnost jačeg ili srednjeg intenziteta značajno smanjuje rizik pojave arterijske hipertenzije. Redovita rekreacijska fizička aktivnost poboljšava kvalitetu života. Profesionalna fizička aktivnost na radnom mjestu nije dostatna za očuvanje zdravlja i ona ne smanjuje rizik pojave arterijske hipertenzije. Profesionalna fizička aktivnost ne može biti zamjena za redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost.