Fizička neaktivnost neprijatelj je našega zdravlja

Fizička neaktivnost i dugotrajno sjedenje tj. sjedilački način života povezana je s dvostruko većom incidencijom kroničnih bolesti.

Kronične bolesti uključuju srčanožilne bolesti, šećernu bolest, pretilost, arterijsku hipertenziju, hiperlipidemiju, bolesti lokomotornog sustava i duboku vensku trombozu.

Rezultati brojnih studija daju nam jasnu poruku da je dugotrajno sjedenje tj. sjedilački način života opasno za zdravlje. U današnje vrijeme gotovo 1/3 stanovnika SAD, što je otprilike 100 milijuna, dnevno provede sjedeći oko 13 sati. Ovakvo drastično povećanje vremena koje osobe provedu sjedeći na stolici došlo je zbog povećanja broja stanovnika u gradovima, a smanjenje broja stanovnika u ruralnim područjima.

Također, duže sjedanje posljedica je modernizacije industrije. U 19. stoljeću oko 10% stanovništva živjelo je u gradovima, a danas oko 50% stanovništva živi u gradovima. Zaposlenici u industriji tijekom radnog vremena veći dio sjede zbog automatizacije i kompjutorizacije radnog procesa. Zbog svega ovoga sve je manje potrebe za fizičkom aktivnošću tijekom radnog vremena. Zaposlenici u brojnim uredima većinu radnog vremena provode sjedeći uz neki stroj ili sjedeći na stolici ispred elektroničkog računala.

Čovjek današnjeg vremena okružen je stolicama na radnom mjestu, u kazalištu ili u koncertnim dvoranama, u kinu, u svojem domu, u automobilu itd. Jasna je povezanost sjedilačkog načina života i prekomjerne tjelesne težine, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i srčanožilnih bolesti. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju značajnu povezanost fizičke neaktivnosti i srčanožilnih bolesti. Spomenuti ću istraživanje provedeno u Londonu na zaposlenicima javnog gradskog prijevoza. Rezultati provedenog istraživana pokazuju 1,5 puta veću učestalost koronarne bolesti srca u vozača autobusa nego u konduktera autobusa.

Razlika u učestalosti koronarne bolesti između vozača i konduktera zbog same je naravi posla tj. fizičke aktivnosti tijekom radnog vremena. Vozači autobusa  većinu radnog vremena provode sjedeći uz malu potrošnju energije. Kondukteri većinu radnog vremena provedu hodajući u autobusu na kat koji ima 24 stube. Tijekom radnog vremena kondukteri zbog veće fizičke aktivnosti imaju značajno veću potrošnju energije nego vozači.

Sjedenje smanjuje metabolizam za 5%, a hodanje brzinom od 1,5 km/h povećava potrošnju kalorija za 100%. Neki autori zaključuju da  sjedenje ubija više ljudi nego pušenje cigareta zbog toga jer više ljudi ima sjedilački način života nego što ima pušača.

Istraživanje provedeno u San Francisku pokazalo je povezanost između povećanja trajanja svakodnevnog hodanja  sa smanjenjem broja smrtnih slučajeva za 2404 godišnje.

U školama bi trebalo više raditi na promociji aktivnog učenja i istraživanja o utjecaju fizičke aktivnosti na poboljšanje zdravlja. Danas u uredima zaposlenici komuniciraju međusobno e-mail porukama, sigurno bi bilo bolje prošetati između ureda i dostaviti poruke, dokumente itd. Na taj način bi se moglo značajno smanjiti vrijeme provedeno sjedenjem na stolici. Korisno je aktivno provoditi odmor tijekom radnog vremena u trajanju od 30 minuta, npr. hodanjem na pokretnom sagu ili vježbanjem na biciklergometru. Rezultati istraživanja ovakvih tzv. aktivnih ureda pokazuju povećanje produktivnosti, smanjenje stresa i poboljšanje zdravlja zaposlenika.

Dugotrajno sjedenje tj. sjedilački način života štetan ja za naše zdravlje, u literaturi ga nazivaju ubojica i pridaju mu veću opasnost nego pušenju cigareta.

Na kraju poruka je da što manje vremena provodite u sjedećem položaju na stolici. Fizičkom aktivnošću pobijedimo neprijatelja našega zdravlja. Ustanite sa stolice i hodajte.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Krv

Je li zabrinjavajuće ako sam na stolici vidjela krv?

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Krv u stolici

Krv u stolici – imam li razloga za brigu?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet