Fizička neaktivnost i dugotrajno sjedenje tj. sjedilački način života povezana je s dvostruko većom incidencijom kroničnih bolesti.

Kronične bolesti uključuju srčanožilne bolesti, šećernu bolest, pretilost, arterijsku hipertenziju, hiperlipidemiju, bolesti lokomotornog sustava i duboku vensku trombozu.

Rezultati brojnih studija daju nam jasnu poruku da je dugotrajno sjedenje tj. sjedilački način života opasno za zdravlje. U današnje vrijeme gotovo 1/3 stanovnika SAD, što je otprilike 100 milijuna, dnevno provede sjedeći oko 13 sati. Ovakvo drastično povećanje vremena koje osobe provedu sjedeći na stolici došlo je zbog povećanja broja stanovnika u gradovima, a smanjenje broja stanovnika u ruralnim područjima.

Također, duže sjedanje posljedica je modernizacije industrije. U 19. stoljeću oko 10% stanovništva živjelo je u gradovima, a danas oko 50% stanovništva živi u gradovima. Zaposlenici u industriji tijekom radnog vremena veći dio sjede zbog automatizacije i kompjutorizacije radnog procesa. Zbog svega ovoga sve je manje potrebe za fizičkom aktivnošću tijekom radnog vremena. Zaposlenici u brojnim uredima većinu radnog vremena provode sjedeći uz neki stroj ili sjedeći na stolici ispred elektroničkog računala.

Čovjek današnjeg vremena okružen je stolicama na radnom mjestu, u kazalištu ili u koncertnim dvoranama, u kinu, u svojem domu, u automobilu itd. Jasna je povezanost sjedilačkog načina života i prekomjerne tjelesne težine, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i srčanožilnih bolesti. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju značajnu povezanost fizičke neaktivnosti i srčanožilnih bolesti. Spomenuti ću istraživanje provedeno u Londonu na zaposlenicima javnog gradskog prijevoza. Rezultati provedenog istraživana pokazuju 1,5 puta veću učestalost koronarne bolesti srca u vozača autobusa nego u konduktera autobusa.

Razlika u učestalosti koronarne bolesti između vozača i konduktera zbog same je naravi posla tj. fizičke aktivnosti tijekom radnog vremena. Vozači autobusa  većinu radnog vremena provode sjedeći uz malu potrošnju energije. Kondukteri većinu radnog vremena provedu hodajući u autobusu na kat koji ima 24 stube. Tijekom radnog vremena kondukteri zbog veće fizičke aktivnosti imaju značajno veću potrošnju energije nego vozači.

Sjedenje smanjuje metabolizam za 5%, a hodanje brzinom od 1,5 km/h povećava potrošnju kalorija za 100%. Neki autori zaključuju da  sjedenje ubija više ljudi nego pušenje cigareta zbog toga jer više ljudi ima sjedilački način života nego što ima pušača.

Istraživanje provedeno u San Francisku pokazalo je povezanost između povećanja trajanja svakodnevnog hodanja  sa smanjenjem broja smrtnih slučajeva za 2404 godišnje.

U školama bi trebalo više raditi na promociji aktivnog učenja i istraživanja o utjecaju fizičke aktivnosti na poboljšanje zdravlja. Danas u uredima zaposlenici komuniciraju međusobno e-mail porukama, sigurno bi bilo bolje prošetati između ureda i dostaviti poruke, dokumente itd. Na taj način bi se moglo značajno smanjiti vrijeme provedeno sjedenjem na stolici. Korisno je aktivno provoditi odmor tijekom radnog vremena u trajanju od 30 minuta, npr. hodanjem na pokretnom sagu ili vježbanjem na biciklergometru. Rezultati istraživanja ovakvih tzv. aktivnih ureda pokazuju povećanje produktivnosti, smanjenje stresa i poboljšanje zdravlja zaposlenika.

Dugotrajno sjedenje tj. sjedilački način života štetan ja za naše zdravlje, u literaturi ga nazivaju ubojica i pridaju mu veću opasnost nego pušenju cigareta.

Na kraju poruka je da što manje vremena provodite u sjedećem položaju na stolici. Fizičkom aktivnošću pobijedimo neprijatelja našega zdravlja. Ustanite sa stolice i hodajte.