Gubitak svijesti i srčane bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nagli, kratkotrajni gubitak svijesti se naziva sinkopa, a definiran je kao prolazni, samoograničavajući gubitak svijesti koji uobičajeno dovodi do pada tijela…

Nagli, kratkotrajni gubitak svijesti se naziva sinkopa, a definiran je kao prolazni, samoograničavajući gubitak svijesti koji uobičajeno dovodi do pada. Ovo stanje nastupa brzo, ali ubrzo nastupa i potpuni oporavak. Bolesnik je blijed, s niskim tlakom, nepokretan, oznojen, hladnih ruku i nogu uz plitko i ubrzano disanje, a teško mu se napipa i puls. Omaglica i osjećaj da će bolesnik izgubiti svijest (presinkopa) se razmatra skupa sa sinkopom jer imaju iste uzroke.

Glavni uzrok sinkope je prolazna slabija prokrvljenost mozga. Kardiološki uzroci ovog stanja mogu biti:

  • oslabljena srčana akcija te posljedični smanjeni volumen krvi (radi aritmije ili slabije funkcije srca kao pumpe);
  • nizak tlak (uzrokovan ortostatskom hipertenzijom – nakupljanje krvi u nogama tokom stajanja ili lijekovima);
  • smanjena količina tekućine u cirkulaciji (hipovolemija);
  • usporen rad srca ili širenje krvnih žila radi djelovanja autonomnog živčanog sustava (tzv. refleksna vazomotorna sinkopa).

Treba razlikovati i situacijsku sinkopu, tj. onu koja je uzrokovana kašljem, gutanjem, mokrenjem ili pri pražnjenju stolice. Do sinkope može doći i pri snažnim izljevima emocija (bol, strah, pogled na krv ili ozljedu). Sinkopu može izazvati pritisak na karotidni sinus (područje na vratu ispod kuta donje čeljusti), najčešće slučajno ili uskim ovratnikom kao i dugotrajno stajanje bez pomicanja (tzv. paradna sinkopa).  Zadržavanje daha pri slovkanju (najčešće kod djece),  također,  može dovesti do sinkope. Može se reći da ne treba biti zabrinut ako do potpunog oporavka bolesnika dođe nakon što je zauzeo ležeći položaj. Naravno, do sinkope može doći i kod bolesti središnjeg živčanog sustava te kod teške anemije, ali to nisu teme ovog izlaganja. Treba napomenuti da je često sinkopa i prvi rani simptom plućne embolije, ali takav događaj prati zaduha, ubrzano disanje, bol u prsima, cijanoza koža i nizak tlak.

Srećom, najčešće se radi o refleksnoj vazomotornoj sinkopi (pogotovo kod osoba mlađih od 40 i starijih od 60 god.). Ovakve sinkope uglavnom prate prethodni znaci (najčešće bljedilo lica, vrtoglavica i pojačano znojenje). Bolesti ostalih organskih sustava dvostruko češće su uzrok sinkope od kardivaskularnog sustava. Naročito ozbiljno treba shvatiti ponavljajuće sinkope tijekom djetinjstva jer ih mogu izazvati opasna stanja (epilepsija ili kardiogena aritmija).  

Pri dijagnostičkoj obradi sinkope važno je uzeti iscrpnu anamnezu o samom događaju. Kardiogena sinkopa naglo i spontano počinje i završava. Takvim bolesnicima je potrebno napraviti EKG te biokemijske markere srčanog udara. Nakon toga treba napraviti Holter EKG-a (praćenje EKG-a najkraće tijekom 24 h). Ako se monitoriranjem EKG-a ne identificira uzrok sinkope, treba napraviti ultrazvuk srca i ergometriju te, eventualno, testiranje na nagibnom stolu (dokazivanje refleksne vazomotorne sinkope). U obradu sinkope treba uključiti i neurologa kako bi se obradili svi mogući uzroci gubitka svijesti.

Mlade osobe koje nemaju kardiovaskularnu bolest ne zahtijevaju opsežnu obradu sinkope niti im je potrebno liječenje. S druge strane, sinkopa je loš prognostički znak kod bolesnika sa koronarnom bolesti, miokarditisom, kardiomiopatijom, aortnom stenozom ili ventrikulskim aritmijama. Kod usporenog i nepravilnog rada srca (bradiaritmija i totalni AV blok), liječenje se provodi ugradnjom trajnog elektrostimulatora srca (pace maker). Ponavljajuće ventrikulske tahiaritmije liječe se ugradnjom implantabilnih defibrilatora. Ostala stanja koja dovode do kardiogene sinkope liječimo rješavanjem osnovne bolesti što je u nekim slučajevima moguće lijekovima (miokarditis i kardiomiopatija), ugradnjom stentova u koronarne arterije (koronarna bolest) ili kardikirurškim zahvatima (višežilna koronarna bolest ili teška aortna stenoza).

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Oči

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Demencija

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

UVZ srca

Imam 24 godine i povremene aritmije, trebam li biti zabrinuta?

Srce

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Srce

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute 5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]