Gubitak svijesti i srčane bolesti

Nagli, kratkotrajni gubitak svijesti se naziva sinkopa, a definiran je kao prolazni, samoograničavajući gubitak svijesti koji uobičajeno dovodi do pada tijela…

Nagli, kratkotrajni gubitak svijesti se naziva sinkopa, a definiran je kao prolazni, samoograničavajući gubitak svijesti koji uobičajeno dovodi do pada. Ovo stanje nastupa brzo, ali ubrzo nastupa i potpuni oporavak. Bolesnik je blijed, s niskim tlakom, nepokretan, oznojen, hladnih ruku i nogu uz plitko i ubrzano disanje, a teško mu se napipa i puls. Omaglica i osjećaj da će bolesnik izgubiti svijest (presinkopa) se razmatra skupa sa sinkopom jer imaju iste uzroke.

Glavni uzrok sinkope je prolazna slabija prokrvljenost mozga. Kardiološki uzroci ovog stanja mogu biti:

  • oslabljena srčana akcija te posljedični smanjeni volumen krvi (radi aritmije ili slabije funkcije srca kao pumpe);
  • nizak tlak (uzrokovan ortostatskom hipertenzijom – nakupljanje krvi u nogama tokom stajanja ili lijekovima);
  • smanjena količina tekućine u cirkulaciji (hipovolemija);
  • usporen rad srca ili širenje krvnih žila radi djelovanja autonomnog živčanog sustava (tzv. refleksna vazomotorna sinkopa).

Treba razlikovati i situacijsku sinkopu, tj. onu koja je uzrokovana kašljem, gutanjem, mokrenjem ili pri pražnjenju stolice. Do sinkope može doći i pri snažnim izljevima emocija (bol, strah, pogled na krv ili ozljedu). Sinkopu može izazvati pritisak na karotidni sinus (područje na vratu ispod kuta donje čeljusti), najčešće slučajno ili uskim ovratnikom kao i dugotrajno stajanje bez pomicanja (tzv. paradna sinkopa).  Zadržavanje daha pri slovkanju (najčešće kod djece),  također,  može dovesti do sinkope. Može se reći da ne treba biti zabrinut ako do potpunog oporavka bolesnika dođe nakon što je zauzeo ležeći položaj. Naravno, do sinkope može doći i kod bolesti središnjeg živčanog sustava te kod teške anemije, ali to nisu teme ovog izlaganja. Treba napomenuti da je često sinkopa i prvi rani simptom plućne embolije, ali takav događaj prati zaduha, ubrzano disanje, bol u prsima, cijanoza koža i nizak tlak.

Srećom, najčešće se radi o refleksnoj vazomotornoj sinkopi (pogotovo kod osoba mlađih od 40 i starijih od 60 god.). Ovakve sinkope uglavnom prate prethodni znaci (najčešće bljedilo lica, vrtoglavica i pojačano znojenje). Bolesti ostalih organskih sustava dvostruko češće su uzrok sinkope od kardivaskularnog sustava. Naročito ozbiljno treba shvatiti ponavljajuće sinkope tijekom djetinjstva jer ih mogu izazvati opasna stanja (epilepsija ili kardiogena aritmija).  

Pri dijagnostičkoj obradi sinkope važno je uzeti iscrpnu anamnezu o samom događaju. Kardiogena sinkopa naglo i spontano počinje i završava. Takvim bolesnicima je potrebno napraviti EKG te biokemijske markere srčanog udara. Nakon toga treba napraviti Holter EKG-a (praćenje EKG-a najkraće tijekom 24 h). Ako se monitoriranjem EKG-a ne identificira uzrok sinkope, treba napraviti ultrazvuk srca i ergometriju te, eventualno, testiranje na nagibnom stolu (dokazivanje refleksne vazomotorne sinkope). U obradu sinkope treba uključiti i neurologa kako bi se obradili svi mogući uzroci gubitka svijesti.

Mlade osobe koje nemaju kardiovaskularnu bolest ne zahtijevaju opsežnu obradu sinkope niti im je potrebno liječenje. S druge strane, sinkopa je loš prognostički znak kod bolesnika sa koronarnom bolesti, miokarditisom, kardiomiopatijom, aortnom stenozom ili ventrikulskim aritmijama. Kod usporenog i nepravilnog rada srca (bradiaritmija i totalni AV blok), liječenje se provodi ugradnjom trajnog elektrostimulatora srca (pace maker). Ponavljajuće ventrikulske tahiaritmije liječe se ugradnjom implantabilnih defibrilatora. Ostala stanja koja dovode do kardiogene sinkope liječimo rješavanjem osnovne bolesti što je u nekim slučajevima moguće lijekovima (miokarditis i kardiomiopatija), ugradnjom stentova u koronarne arterije (koronarna bolest) ili kardikirurškim zahvatima (višežilna koronarna bolest ili teška aortna stenoza).

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Ergometrija

Molila bih Vas tumačenje nalaza testa ergometrije

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]