Infarkt miokarda bez boli u prsima

Dosta često bolesnici postavljaju pitanje je li moguće preboljeti infarkt miokarda bez boli u prsima? Bol u prsima vodeći je simptom akutnog infarkta miokarda. Kod sumnje na infarkt.

Dosta često bolesnici postavljaju pitanje je li moguće preboljeti infarktmiokarda bez boli u prsima? Bol u prsima vodeći je simptom akutnog infarkta miokarda. Kod sumnje na infarkt miokarda potrebna je pozorna analiza boli u smislu lokalizacije, intenziteta, trajanja, povezanosti s tjelesnim naporom ili stresnim situacijama i širenja boli u vrat, lijevu ruku, donju čeljust, leđa itd. S druge strane, važno je naglasiti da bol u prsima ne mora biti uvijek uzrokovana infarktom miokarda. Zbog svega navedenog svaka bol u prsima treba biti pozorno analizirana i ne smije se zanemariti niti od strane bolesnika niti od strane liječnika. Ponekad možemo od bolesnika dobiti anamnestički podatak da je prebolio infarkt miokarda, a da nije osjetio bol u prsima. Tada čujemo poznatu  rečenicu: „ja sam prohodao infarkt miokarda“.

Istraživanja koja su se bavila ovom problematikom, a provedena su ranijih godina pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima 0,7% – 6% u bolesnika dobi do 65 godina i od 10% – 12% u dobi iznad 65 godina života. Ova istraživanja uzimala su klasične EKG kriterije za dijagnozu infarkta miokarda tj. novonastali Q-zubac. Rezultati novijih istraživanja koji su objavljeni 2011. i 2013. godine pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima veća od 20%. Ovako velika razlika u učestalosti je zbog toga što su novija istraživanja koristila novije i sofisticirane dijagnostičke metode kao što su SPECT perfuzijska scintigrafija miokarda pozitronska emisijska kompjutorizirana tomografija, engl. (SPECT single photon emission computed tomography)  i magnetna rezonancija. Ovim dijagnostičkim metodama može se otkriti ožiljak preboljekog infarkta miokarda koji je zahvatio vrlo malo područje lijeve klijetke, što može biti od 5%  mase miokarda ili više.

Rezultati studije Arenja i suradnika pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima 23,3%. Učestalost kod dijabetičara značajno je veća i iznosila je 28,5%. EKG nije valjana metoda za otkrivanje infarkta miokarda bez boli u prsima. Klasičnim EKG kriterijima ne možemo detektirati 2 od 3 bolesnika s infarktom miokarda bez boli u prsima. Rezultati istraživanja na 2400 uzastopnih bolesnika pokazuju da je infarkt miokarda bez boli u prsima češći u muškaraca, u dijabetičara i u onih koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu za koronarnu bolest srca. Temeljem ovih novijih istraživanja možemo reći da je prevalencija infarkta miokarda bez boli u prsima veća nego što se o prije mislilo. Približno 1/4 bolesnika doživi infarkt miokarda bez boli u prsima, a  koji je očito neprepoznat od strane bolesnika ili onoga koji se brine o bolesniku.

Prognoza bolesnika s infarktom miokarda bez boli u prsima u dosadašnjim istraživanjima nije dovoljno ispitana. Potrebne su buduće studije za evaluaciju prognoze bolesnika.

Nadamo se budućim istraživanjima koja bi pripomogla što ranijoj detekciji i ranoj učinkovitoj terapiji infarkta miokarda bez boli u prsima.

Potvrdan je odgovor na pitanje koje je navedeno na početka članka. Znači, moguće je preboljeti infarkt miokarda bez boli u prsima.

U zaključku možemo naglasiti da je infarkt miokarda bez boli u prsima češća pojava nego što se prije mislilo. Jedan od 4 bolesnika sa suspektnom koronarnom bolešću doživio je infarkt miokarad bez boli u prsima. U tih bolesnika obično je manji dio lijeve klijetke (oko 10%) zahvaćen infarktom. Infarkt miokarda bez boli u prsima znatno je češći u bolesnika koji imaju šećernu bolest nego u onih bez šećerne bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]