Infarkt miokarda bez boli u prsima

Dosta često bolesnici postavljaju pitanje je li moguće preboljeti infarkt miokarda bez boli u prsima? Bol u prsima vodeći je simptom akutnog infarkta miokarda. Kod sumnje na infarkt.

Dosta često bolesnici postavljaju pitanje je li moguće preboljeti infarktmiokarda bez boli u prsima? Bol u prsima vodeći je simptom akutnog infarkta miokarda. Kod sumnje na infarkt miokarda potrebna je pozorna analiza boli u smislu lokalizacije, intenziteta, trajanja, povezanosti s tjelesnim naporom ili stresnim situacijama i širenja boli u vrat, lijevu ruku, donju čeljust, leđa itd. S druge strane, važno je naglasiti da bol u prsima ne mora biti uvijek uzrokovana infarktom miokarda. Zbog svega navedenog svaka bol u prsima treba biti pozorno analizirana i ne smije se zanemariti niti od strane bolesnika niti od strane liječnika. Ponekad možemo od bolesnika dobiti anamnestički podatak da je prebolio infarkt miokarda, a da nije osjetio bol u prsima. Tada čujemo poznatu  rečenicu: „ja sam prohodao infarkt miokarda“.

Istraživanja koja su se bavila ovom problematikom, a provedena su ranijih godina pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima 0,7% – 6% u bolesnika dobi do 65 godina i od 10% – 12% u dobi iznad 65 godina života. Ova istraživanja uzimala su klasične EKG kriterije za dijagnozu infarkta miokarda tj. novonastali Q-zubac. Rezultati novijih istraživanja koji su objavljeni 2011. i 2013. godine pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima veća od 20%. Ovako velika razlika u učestalosti je zbog toga što su novija istraživanja koristila novije i sofisticirane dijagnostičke metode kao što su SPECT perfuzijska scintigrafija miokarda pozitronska emisijska kompjutorizirana tomografija, engl. (SPECT single photon emission computed tomography)  i magnetna rezonancija. Ovim dijagnostičkim metodama može se otkriti ožiljak preboljekog infarkta miokarda koji je zahvatio vrlo malo područje lijeve klijetke, što može biti od 5%  mase miokarda ili više.

Rezultati studije Arenja i suradnika pokazuju da je učestalost infarkta miokarda bez boli u prsima 23,3%. Učestalost kod dijabetičara značajno je veća i iznosila je 28,5%. EKG nije valjana metoda za otkrivanje infarkta miokarda bez boli u prsima. Klasičnim EKG kriterijima ne možemo detektirati 2 od 3 bolesnika s infarktom miokarda bez boli u prsima. Rezultati istraživanja na 2400 uzastopnih bolesnika pokazuju da je infarkt miokarda bez boli u prsima češći u muškaraca, u dijabetičara i u onih koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu za koronarnu bolest srca. Temeljem ovih novijih istraživanja možemo reći da je prevalencija infarkta miokarda bez boli u prsima veća nego što se o prije mislilo. Približno 1/4 bolesnika doživi infarkt miokarda bez boli u prsima, a  koji je očito neprepoznat od strane bolesnika ili onoga koji se brine o bolesniku.

Prognoza bolesnika s infarktom miokarda bez boli u prsima u dosadašnjim istraživanjima nije dovoljno ispitana. Potrebne su buduće studije za evaluaciju prognoze bolesnika.

Nadamo se budućim istraživanjima koja bi pripomogla što ranijoj detekciji i ranoj učinkovitoj terapiji infarkta miokarda bez boli u prsima.

Potvrdan je odgovor na pitanje koje je navedeno na početka članka. Znači, moguće je preboljeti infarkt miokarda bez boli u prsima.

U zaključku možemo naglasiti da je infarkt miokarda bez boli u prsima češća pojava nego što se prije mislilo. Jedan od 4 bolesnika sa suspektnom koronarnom bolešću doživio je infarkt miokarad bez boli u prsima. U tih bolesnika obično je manji dio lijeve klijetke (oko 10%) zahvaćen infarktom. Infarkt miokarda bez boli u prsima znatno je češći u bolesnika koji imaju šećernu bolest nego u onih bez šećerne bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Biopsija prostate

Što ovo znači vezano za prostatu?

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Aterom

Aterom – molim Vašu stručnu pomoć

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet