Infekcijski endokarditis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Infekcijski endokarditis je upalna bolest koja zahvaća srčane zaliske tj. valvule. Najčešće je zahvaćena aortna i mitralna valvula, rjeđe trikuspidna, a najrjeđe pulmonalna valvula.

Osim srčanih valvula infekcijom mogu biti zahvaćeni i implantati koji se ugrađuju u srce kao što su umjetne srčane valvule bilo biološke ili mehaničke, elektrode elektrostimulatora srca i implantabilnog kardioverter defibrilatora. Pojavnost infekcijskog endokarditisa je oko 1,7 – 6,2 slučajeva na 100.000 bolesnika godišnje. Pojavnost bolesti je značajno veća u ovisnika o drogama koje uzimaju intravenskim putem.

Najčešći uzročnici infekcijskog endokarditisa su gram-pozitivne bakterije iz skupina streptokoka, stafilokoka i enterokoka, a rjeđe su gram-negativne bakterije, a znatno rjeđe su gljivice. Postoje neka stanja i bolesti srca koja pogoduju nastanku infekcijskog endokarditisa. To su reumatska vrućica, starije dobne skupine, nekontrolirana primjena antibiotika, bolesnici na hemodijalizi, nositelji umjetnih srčanih valvula i ovisnici o drogama. Osnovni patološki proces u infekcijskom endokarditisu je stvaranje tromba i vegetacija na valvulama, a koji su naseljeni uzročnim mikroorganizmima. Kako bolest napreduje tako se i povećavaju vegetacije. Krajnji ishod bolesti je skvrčavanje vegetacije i valvule, kalcifikacije i oštećenje funkcije valvule tj. zaliska.

Povišena tjelesna temperatura najčešći je simptom infekcijskog endokarditisa i to prema literaturnim podacima u oko 90 % slučajeva. Šum na srcu nalazimo u oko 85 % bolesnika. Uz povišenu tjelesnu temperaturu ostali simptomi su umor, gubitak apetita, pospanost, bljedilo kože, znojenje, gubitak tjelesne težine, otežano disanje i nedostatak zraka. Simptomi mogu biti povezani s komplikacijama koje mogu biti imunološke prirode, zatajivanje srca i embolijski događaji. Od imunoloških promjena treba spomenuti glomerulonefritis tj.upalu bubrega, perikarditis, bolove u zglobovima i bolne čvoriće na jagodicama prstiju. Zatajivanje srca nastaje zbog oštećenje srčanih valvula i širenja infekcije na tkivo oko valvule. U embolijske događaje spada moždani udar, plućna embolija, embolije arterija u trbuhu i arterija ruku ili nogu. U nekih bolesnika embolijski događaj može biti prvi simptom infekcijskog endokarditisa.

Za dijagnozu  infekcijskog ednokarditisa uz anamnezu i klinički pregled koriste se hematološke, serološke, mikrobiološke i imunološke pretrage, EKG, Rtg pluća i srca, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija, ultrazvuk trbušnih organa, ehosonografija perifernih krvnih žila i kompjutorizirana tomografija (CT). Važna pretraga je hemokultura i antibiogram kojima se identificira uzročnik i određuje se njegova osjetljivost na antibiotike.

Bolesnici s infekcijskim endokarditisom moraju se liječiti u bolnici. Liječenje se provodi antibioticima koji se primjenjuju intravenski. Obično s primjenjuje kombinacija antibiotika, a trajanje liječenja je od 4-6 tjedana i ovisi o vrsti uročnika. Kirurško liječenje potrebno je u onih bolesnika s akutnim zatajivanjem srca teškog stupnja, u bolesnika s teškim oštećenjem funkcije zahvaćene srčane valvule, pri ponavljanim embolijama i u bolesnika sa znakovima infekcije unatoč propisno provedene terapije.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju infekcijskog endokarditisa  mogu se primijeniti antibiotici iz skupine aminoglikozida: GENTAMICIN i iz skupine cefalosporina: CEFALEKSIN. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Fizička aktivnost

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Srce

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Srce

Imam 24 godine i povremene aritmije, trebam li biti zabrinuta?

Srce

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute 5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Srce

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]