Infekcijski endokarditis

Infekcijski endokarditis je upalna bolest koja zahvaća srčane zaliske tj. valvule. Najčešće je zahvaćena aortna i mitralna valvula, rjeđe trikuspidna, a najrjeđe pulmonalna valvula.

Osim srčanih valvula infekcijom mogu biti zahvaćeni i implantati koji se ugrađuju u srce kao što su umjetne srčane valvule bilo biološke ili mehaničke, elektrode elektrostimulatora srca i implantabilnog kardioverter defibrilatora. Pojavnost infekcijskog endokarditisa je oko 1,7 – 6,2 slučajeva na 100.000 bolesnika godišnje. Pojavnost bolesti je značajno veća u ovisnika o drogama koje uzimaju intravenskim putem.

Najčešći uzročnici infekcijskog endokarditisa su gram-pozitivne bakterije iz skupina streptokoka, stafilokoka i enterokoka, a rjeđe su gram-negativne bakterije, a znatno rjeđe su gljivice. Postoje neka stanja i bolesti srca koja pogoduju nastanku infekcijskog endokarditisa. To su reumatska vrućica, starije dobne skupine, nekontrolirana primjena antibiotika, bolesnici na hemodijalizi, nositelji umjetnih srčanih valvula i ovisnici o drogama. Osnovni patološki proces u infekcijskom endokarditisu je stvaranje tromba i vegetacija na valvulama, a koji su naseljeni uzročnim mikroorganizmima. Kako bolest napreduje tako se i povećavaju vegetacije. Krajnji ishod bolesti je skvrčavanje vegetacije i valvule, kalcifikacije i oštećenje funkcije valvule tj. zaliska.

Povišena tjelesna temperatura najčešći je simptom infekcijskog endokarditisa i to prema literaturnim podacima u oko 90 % slučajeva. Šum na srcu nalazimo u oko 85 % bolesnika. Uz povišenu tjelesnu temperaturu ostali simptomi su umor, gubitak apetita, pospanost, bljedilo kože, znojenje, gubitak tjelesne težine, otežano disanje i nedostatak zraka. Simptomi mogu biti povezani s komplikacijama koje mogu biti imunološke prirode, zatajivanje srca i embolijski događaji. Od imunoloških promjena treba spomenuti glomerulonefritis tj.upalu bubrega, perikarditis, bolove u zglobovima i bolne čvoriće na jagodicama prstiju. Zatajivanje srca nastaje zbog oštećenje srčanih valvula i širenja infekcije na tkivo oko valvule. U embolijske događaje spada moždani udar, plućna embolija, embolije arterija u trbuhu i arterija ruku ili nogu. U nekih bolesnika embolijski događaj može biti prvi simptom infekcijskog endokarditisa.

Za dijagnozu  infekcijskog ednokarditisa uz anamnezu i klinički pregled koriste se hematološke, serološke, mikrobiološke i imunološke pretrage, EKG, Rtg pluća i srca, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija, ultrazvuk trbušnih organa, ehosonografija perifernih krvnih žila i kompjutorizirana tomografija (CT). Važna pretraga je hemokultura i antibiogram kojima se identificira uzročnik i određuje se njegova osjetljivost na antibiotike.

Bolesnici s infekcijskim endokarditisom moraju se liječiti u bolnici. Liječenje se provodi antibioticima koji se primjenjuju intravenski. Obično s primjenjuje kombinacija antibiotika, a trajanje liječenja je od 4-6 tjedana i ovisi o vrsti uročnika. Kirurško liječenje potrebno je u onih bolesnika s akutnim zatajivanjem srca teškog stupnja, u bolesnika s teškim oštećenjem funkcije zahvaćene srčane valvule, pri ponavljanim embolijama i u bolesnika sa znakovima infekcije unatoč propisno provedene terapije.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju infekcijskog endokarditisa  mogu se primijeniti antibiotici iz skupine aminoglikozida: GENTAMICIN i iz skupine cefalosporina: CEFALEKSIN. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Ergometrija

Molila bih Vas tumačenje nalaza testa ergometrije

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]