Ishemijska bolest srca

Ishemijska bolest srca obuhvaća nekoliko kliničkih entiteta nastalih zbog nerazmjera između potrebe miokarda za kisikom te njegove opskrbe uslijed nedostatne koronarne cirkulacije. Obzirom na svoju učestalost.

Ishemijska bolest srca obuhvaća nekoliko kliničkih entiteta nastalih zbog nerazmjera između potrebe miokarda za kisikom te njegove opskrbe uslijed nedostatne koronarne cirkulacije. Obzirom na svoju učestalost te visoku stopu mortaliteta i invaliditeta predstavlja, poglavito u razvijenim zemljama značajan medicinski i socio-ekonomski problem. U cijelom svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj kardiovaskularne su bolesti vodeći uzrok mortaliteta, prema nekim podacima i više od 50% ukupne smrtnosti. Prepoznato je nekoliko neovisnih faktora za nastanak koronarne bolesti kao što su pušenje, povišeni krvni tlak, šećerna bolest te povišena razina kolesterola u krvi kao najznačajniji čimbenik rizika. Najčešći neposredni uzrok razvoja ishemijske bolesti srca jesu aterosklerotske promjene na koronarnim krvnim žilama koje pak ovisno o tipu aterosklerotskog plaka uzrokuju različite kliničke pojavnosti koronarne bolesti. Od svih kliničkih sindroma ishemijske srčane bolesti sa stajališta terapijske hitnosti posebno je značajan akutni koronarni sindrom koji objedinjuje tri različita entiteta obzirom na opsežnost oštećenja srčanog mišića i učestalost komplikacija. To su nestabilna angina pektoris, infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta i infarkt miokarda sa ST elevacijom (STEMI, engl. ST elevation myocardial infarction).

Obzirom da ovaj potonji entitet gotovo uvijek predstavlja okluziju jedne ili više koronarnih arterija čime neposredno ugrožava život bolesnika jasno je zbog čega i u današnjoj modernoj medicini još uvijek predstavlja veliki organizacijski i terapijski izazov. Brojna su dosadašnja istraživanja dokazala da u liječenju akutnog infarkta miokarda s ST elevacijom hitna reperfuzija okludiranih koronarnih arterija metodom perkutane koronarne intervencije (PCI, engl. percutaneous coronary intervention) ima neupitnu prednost u odnosu na medikamentnu trombolitičku terapiju. Također postoji nekoliko studija koje su pokazale da transport takvih bolesnika u ustanovu s mogućnošću invazivne kardiološke obrade i liječenja predstavlja bolji terapijski izbor od medikamentne fibrinolitičke terapije. Tako je 2005. godine osnovana te odlukom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi republike Hrvatske i započela s radom Hrvatska mreža urgentne PCI (engl. percutaneous coronary intervention). Ista obuhvaća osam centara od kojih je za područje Krapinsko-zagorske županije nadležna Klinika Magdalena. U navedenu se ustanovu bolesnici upućuju nakon prethodne trijaže u hitnoj internističkoj ambulanti Opće bolnice Zabok ili Specijalne bolnice na medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Trenutačno sistem funkcionira tako da se bolesnik ili javlja odmah u hitnu službu pripadajućih bolnica ili prvo nadležnom liječniku obiteljske medicine ili uspostavi Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije (kojih ima ukupno šest) koji ih potom upućuju na hospitalizaciju u navedene bolnice prema geografskoj pripadnosti.

Prema okvirnim statističkim podacima broj tako zbrinutih bolesnika s akutnim infarktom miokarda liječenim urgentnom intervencijom u Specijalnoj bolnici Magdalena svake se godine značajno povećava (od 94 intervenirana bolesnika 2008. godine do 157 interveniranih bolesnika 2010. godine), poglavito na račun sve bolje i jasnije definiranih algoritama i strukture organizacije zdravstvene skrbi. Kao i drugdje, tako i kod nas postoji problem predugog vremena od pojave bolova do javljanja bolesnika u zdravstvenu službu (engl. pain to door), te od javljanja zdravstvenoj službi do dolaska u intervencijski centar i otvaranja okludirane žile (engl. door to needle). Drugim riječima uspjeh liječenja tih bolesnika ovisi osim o prirodi i opsegu same bolesti i o mnogim drugim čimbenicima koji se poglavito odnose na organizaciju sistema svih razina zdravstvene zaštite i adekvatniju edukaciju bolesnika. Krapinsko-zagorska županija nadležnom je ministarstvu uputila vlastiti prijedlog organizacije mreže hitne medicine koja obuhvaća ukupno sedam punktova stanica hitne medicinske pomoći koje bi obzirom na specifična geografska obilježja ovog prostora uspjele kvalitetno zadovoljiti potrebe za hitnim zbrinjavanjem i trijažom bolesnika čitave Županije.

Značenje što ranijeg javljanja bolesnika s bolom u prsima nadležnom liječniku ili zdravstvenoj ustanovi najbolje ocrtava sintagma „vrijeme je miokard“ (engl. time is myocard) čime se zapravo naglašava važnost kontinuirane i sistematske edukacije bolesnika o naravi koronarne bolesti koju se za sada najbolje može provesti na razini primarne zdravstvene zaštite. Na kraju možemo reći da je rezultatima praćenim na razini države u proteklih pet godina Hrvatska mreža urgentne PCI dokazala kratkoročnu i dugoročnu ekonomsku i medicinsku opravdanost svoga postojanja. Transportirani su bolesnici imali učestalost komplikacija i mortalitet jednak onom bolesnika stanovnika većih gradova koji su direktno invazivno obrađivani i liječeni u navedenim Centrima. Treba naglasiti da su ti rezultati odgovarali rezultatima koje se navode i u zapadnim, daleko razvijenijim i bogatijim zemljama. Na taj su se način izjednačili izgledi većine bolesnika sa STE infarktom miokarda, neovisno o mjestu u kojem žive, s onima iz gospodarski razvijenijih zemalja. Uzimajući u obzir da hitna perkutana koronarna intervencija smanjuje mortalitet od akutnog infarkta za više od 50% jasno je da je Hrvatska mreža spasila živote mnogih bolesnika ili im omogućila dulji i kvalitetniji život nakon završetka liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Hernija

Bol u grlu i hernija – molim savjet

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Abdomen

Bolovi u desnom dijelu trbuha – koji je uzrok mojih tegoba?

Iz iste kategorije

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]