Kardiogeni šok

Kardiogeni šok najčešće nastaje u akutnom infarktu miokarda, a povezan je s visokom smrtnošću 40-50%.

Akutni mioperikarditis, masivna plućna embolija, akutna aortna regurgitacija zbog disekcije uzlazne aorte ili zbog infekcijskog endokarditisa također mogu uzrokovati kardiogeni šok. Kardiogeni šok karakteriziran je hipoperfuzijom tkiva koja nastaje zbog disfunkcije srca. Prognoza kardiogenog šoka ovisna je o dobi bolesnika, kliničkim znakovima i hemodinamskim parametrima.

Hemodinamski kriteriji za kardiogeni šok jesu: sistolički krvni tlak niži od 90 mmHg, sniženi srčani indeks (niži od 2,2 L/min/m2), povišeni plućni kapilarni tlak ( viši od 18 mmHg) ili povišeni tlak u desnoj klijetki na kraju dijastole (viši od 10-15 mmHg).

Prediktori kardiogenog šoka su starija životna dob, infarkt miokarda prednje stijenke, šećerna bolest, infarkt miokarda s elevacijom ST-spojnice, preboljeli infarkt miokarda, arterijska hipertenzija u anamnezi, višežilna koronarna bolest srca, sistolički krvni tlak niži od 120 mmHg, frekvencija srca viša od 90/min, zatajenje srca kod prijema i blok lijeve grane u EKG-u. Za liječenje kardiogenog šoka koristimo lijekove za inotropnu i vazoaktivnu potporu.

U ovu skupinu lijekova ubrajamo dobutamin i milrinon. Osim lijekova primjenjuje se i hipotermija u pojedinim slučajevima koja može spriječiti neurološka oštećenja i smrt bolesnika nakon kardiopulmonalnog oživljavanja. Kardiogeni šok može se liječiti primjenom intra-aortne balonske kontrapulzacije eng.l (IABP) i ugradnjom uređaja za mehaničku potporu cirkulacije engl. (LVAD). Izvantjelesna membranska eksigenacija engl. (ECMO), također se koristi u liječenju kardiogenog šoka kao privremena hemodinamska potpora. Korištenje ECMO uređaja indicirano je u onih bolesnika koji nemaju poboljšanje na visoke doze inotropnih lijekova i nemaju poboljšanje na primjenu intra-aortne balonske kontrapulzacije.

Kada je kardiogeni šok uzrokovan akutnim infarktom miokarda s elevacijom ST-spojnice tada je terapija izbora hitna perkutana transluminalna koronarna angioplastika s implantacijom stenta ili fibrinolitička terapija. U slučajevima kada je mehanička komplikacija akutnog infarkta uzrok kardiogenog šoka tada je indiciran kardiokirurški zahvat. Kardiokirurški zahvat uključuje zatvaranje rupture slobodne stijenke lijeve klijetke ili rupture pregrade između klijetki, valvuloplastiku ili implantaciju mitralne valvule i ugradnju aortokoronarnih premosnica. U nekim slučajevima ruptura pregrade između klijetki može se zatvoriti perkutanom transkateterskom ugradnjom okludera.

Kod tamponade srca dolazi do nakupljanja tekućeg sadržaja između dva lista osrčja tj. perikarda. Najčeći uzroci tamponade srca su ruptura slobodne stijenke lijeve klijetke, disekcija aorte, trauma prsnog koša, maligne bolesti i/ili radijacijska terapija i akutni perikarditis. Liječenje je hitna perkutana evakuacija tekućeg sadržaja tzv. perikardiocenteza ili hitni kardiokirurški zahvat. Kardiogeni šok može uzrokovati akutna aortna regurgitacija kod infekcijskog endokarditisa  ili kod disekcije uzlaznog dijela torakalne aorte.

U ovakvim slučajevima indicirana je hitna kardiokirurška operacija. Do početka kardiokirurškog zahvata bolesnike stabiliziramo primjenom vazodilatatora kao što je natrijev nitroprusid i inotropnih lijekova kao što je dobutamin. Kod ovih bolesnika kontraindicirana je primjena intra-aortne balonske kontrapulzacije jer bi ona pogoršala aortnu regurgitaciju. U zaključku možemo naglasiti da je kardiogeni šok težak klinički entitet i često je povezan s jako lošom prognozom. Njegovo rano prepoznavanje i liječenje je ključno jer može rezultirati kompletnim funkcionalnim oporavkom bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]