Konzumiranje alkoholnih pića i bolesti srca

Konzumiranje većih količina alkoholnih pića utječe na incidenciju bolesti srca, poglavito infarkta miokarda, zatajivanja srca i fibrilacije atrija. Zbog toga konzumiranje većih količina alkoholnih pića ubrajamo u čimbenike rizika za bolesti srca.

Napredak u prevenciji i liječenju bolesti srca rezultira smanjenjem morbiditeta i mortaliteta. Najveći broj srčanih bolesnika godišnje se hospitalizira zbog infarkta miokarda, zatajivanja srca i srčanih aritmija. Posebnu pozornost treba usredotočiti na čimbenike rizika za bolesti srca na koje možemo utjecati tj. koji su promjenljive naravi. Konzumiranje većih količina alkoholnih pića utječe na incidenciju bolesti srca, poglavito infarkta miokarda, zatajivanja srca i fibrilacije atrija. Zbog toga konzumiranje većih količina alkoholnih pića ubrajamo u čimbenike rizika za bolesti srca.

Ovaj čimbenik rizika je promjenljive naravi i vrlo je važan u prevenciji bolesti srca. Povećanje rizika nastanka fibrilacije atrija, infarkta miokarda i zatajivanja srca konzumiranjem većih količina alkoholnih pića slično je kao i za ostale klasične čimbenike rizika.

Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja na više od  14 milijuna ispitanika. Istraživanje je provedeno u Kaliforniji (SAD), a trajanje istraživanja bilo je od početka 2005. do  kraja 2009. godine.
Istraživanje je provedeno na ispitanicima koji su imali 21 godinu ili više, a kojima je pružena medicinska skrb u hitnoj kirurškoj, hitnoj internističkoj službi ili su dolazili na ambulantne kontrolne preglede.
Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost između konzumiranja većih količina alkoholnih pića i incidencije  fibrilacije atrija, infarkta miokarda i zatajivanja srca. Od ukupnog broja ispitanika njih 268 084  (1,8%) konzumiralo je veće količine alkoholnih pića. Fibrilacija atrija dijagnosticirana je u 8,5% ispitanika koji su konzumirali veće količine alkoholnih pića i u 7,4% ispitanika koji nisu konzumirali alkoholna pića. Razlika između skupina statistički je značajna (p< 0,0001). Nakon analize ostalih čimbenika rizika rezultati pokazuju da konzumiranje većih količina alkoholnih pića više od dva puta povećava rizik nastanka fibrilacije atrija.

Tijekom praćenja infarkt miokarda dijagnosticiran je u 4,6% ispitanika koji su konzumirali veće količine alkoholnih pića i u 3,1% ispitanika koji nisu konzumirali alkoholna pića. Razlika između ove dvije skupine statistički je značajna (p< 0,0001). Rizik nastanka infarkta miokarda zbog konzumiranja većih količina alkoholnih pića sličan je riziku nastanka infarkta miokarda zbog šećerne bolesti i pretilosti.

Zatajivanje srca dijagnosticirano je u 14,0% ispitanika  koji su konzumirali veće količine alkoholnih pića i u 9,8% ispitanika koji nisu pili alkoholna pića. Razlika između skupina također je statistički značajna (p< 0,0001). Konzumiranje većih količina alkoholnih pića povezano je s tri puta većim rizikom nastanka zatajivanja srca u bolesnika s očuvanom sistoličkom funkcijom lijeve klijetke.

Rezultati istraživanja pokazuju da konzumiranje većih količina alkoholnih pića značajno povećava rizik nastanka fibrilacije atrija, infarkta miokarda i zatajivanja srca. Osim toga konzumiranje većih količina alkoholnih pića utječe na povećanje rizika za bolesti srca u bolesnika s bolestima bubrega, hiperlipidemijom, u pretilih i u pušača.

Poznata je povezanost konzumiranja većih količina alkoholnih pića i kardiomiopatije, međutim ona nije analizirana u ovoj studiji.

Također je zanimljiv podatak o broju pušača u obje skupine ispitanika. U skupini ispitanika koji su konzumirali veće količine alkoholnih pića bilo je 18,8%  pušača u skupini s fibrilacijom atrija, 18,6% u skupini s infarktom miokarda, i  18,2%  u skupini sa zatajivanjem srca, a u skupini koji nisu pili alkoholn pića  bilo je 4,2%, 3,1%  i 4,2% pušača u skupinama s fibrilacijom atrtija, infarktom miokarda i zatajivanjem srca. Razlika između ovih skupina statistički je značajna.

Kao i u mnogim opservacijskim studijama tako i u ovoj možemo pronaći neka ograničenja koja mogu utjecati na rezultate istraživanja. Jedno od tih ograničanja je kvantitativno određivanje potrošnje alkohola temeljem iskaza samih sudionika istraživanja. Ovako dobiveni podaci mogu ponekad biti nepouzdani, zbog toga neki istraživači smatraju da je vjerojatno i veći broj osoba koji popiju veće količine alkoholnih pića nego što je navedeno u ovom istraživanju.

U zaključku možemo naglasiti da je konzumiranje većih količina alkoholnih pića važan prediktor za fibrilaciju atrija, infarkt miokarda i zatajivanje srca. Konzumiranje većih količina alkoholnih pića nema kardioprotektivni učinak nego ima više kardiotoksični učinak uz povećanje rizika nastanka ovih triju bolesti i utječe na lošiji ishod.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alkohol

Terapija za urinarnu infekciju i alkohol

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Alkohol

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]