Konzumiranje alkoholnih pića i bolesti srca

Konzumiranje većih količina alkoholnih pića utječe na incidenciju bolesti srca, poglavito infarkta miokarda, zatajivanja srca i fibrilacije atrija. Zbog toga konzumiranje većih količina alkoholnih pića ubrajamo u čimbenike rizika za bolesti srca.

Napredak u prevenciji i liječenju bolesti srca rezultira smanjenjem morbiditeta i mortaliteta. Najveći broj srčanih bolesnika godišnje se hospitalizira zbog infarkta miokarda, zatajivanja srca i srčanih aritmija. Posebnu pozornost treba usredotočiti na čimbenike rizika za bolesti srca na koje možemo utjecati tj. koji su promjenljive naravi. Konzumiranje većih količina alkoholnih pića utječe na incidenciju bolesti srca, poglavito infarkta miokarda, zatajivanja srca i fibrilacije atrija. Zbog toga konzumiranje većih količina alkoholnih pića ubrajamo u čimbenike rizika za bolesti srca.

Ovaj čimbenik rizika je promjenljive naravi i vrlo je važan u prevenciji bolesti srca. Povećanje rizika nastanka fibrilacije atrija, infarkta miokarda i zatajivanja srca konzumiranjem većih količina alkoholnih pića slično je kao i za ostale klasične čimbenike rizika.

Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja na više od  14 milijuna ispitanika. Istraživanje je provedeno u Kaliforniji (SAD), a trajanje istraživanja bilo je od početka 2005. do  kraja 2009. godine.
Istraživanje je provedeno na ispitanicima koji su imali 21 godinu ili više, a kojima je pružena medicinska skrb u hitnoj kirurškoj, hitnoj internističkoj službi ili su dolazili na ambulantne kontrolne preglede.
Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost između konzumiranja većih količina alkoholnih pića i incidencije  fibrilacije atrija, infarkta miokarda i zatajivanja srca. Od ukupnog broja ispitanika njih 268 084  (1,8%) konzumiralo je veće količine alkoholnih pića. Fibrilacija atrija dijagnosticirana je u 8,5% ispitanika koji su konzumirali veće količine alkoholnih pića i u 7,4% ispitanika koji nisu konzumirali alkoholna pića. Razlika između skupina statistički je značajna (p< 0,0001). Nakon analize ostalih čimbenika rizika rezultati pokazuju da konzumiranje većih količina alkoholnih pića više od dva puta povećava rizik nastanka fibrilacije atrija.

Tijekom praćenja infarkt miokarda dijagnosticiran je u 4,6% ispitanika koji su konzumirali veće količine alkoholnih pića i u 3,1% ispitanika koji nisu konzumirali alkoholna pića. Razlika između ove dvije skupine statistički je značajna (p< 0,0001). Rizik nastanka infarkta miokarda zbog konzumiranja većih količina alkoholnih pića sličan je riziku nastanka infarkta miokarda zbog šećerne bolesti i pretilosti.

Zatajivanje srca dijagnosticirano je u 14,0% ispitanika  koji su konzumirali veće količine alkoholnih pića i u 9,8% ispitanika koji nisu pili alkoholna pića. Razlika između skupina također je statistički značajna (p< 0,0001). Konzumiranje većih količina alkoholnih pića povezano je s tri puta većim rizikom nastanka zatajivanja srca u bolesnika s očuvanom sistoličkom funkcijom lijeve klijetke.

Rezultati istraživanja pokazuju da konzumiranje većih količina alkoholnih pića značajno povećava rizik nastanka fibrilacije atrija, infarkta miokarda i zatajivanja srca. Osim toga konzumiranje većih količina alkoholnih pića utječe na povećanje rizika za bolesti srca u bolesnika s bolestima bubrega, hiperlipidemijom, u pretilih i u pušača.

Poznata je povezanost konzumiranja većih količina alkoholnih pića i kardiomiopatije, međutim ona nije analizirana u ovoj studiji.

Također je zanimljiv podatak o broju pušača u obje skupine ispitanika. U skupini ispitanika koji su konzumirali veće količine alkoholnih pića bilo je 18,8%  pušača u skupini s fibrilacijom atrija, 18,6% u skupini s infarktom miokarda, i  18,2%  u skupini sa zatajivanjem srca, a u skupini koji nisu pili alkoholn pića  bilo je 4,2%, 3,1%  i 4,2% pušača u skupinama s fibrilacijom atrtija, infarktom miokarda i zatajivanjem srca. Razlika između ovih skupina statistički je značajna.

Kao i u mnogim opservacijskim studijama tako i u ovoj možemo pronaći neka ograničenja koja mogu utjecati na rezultate istraživanja. Jedno od tih ograničanja je kvantitativno određivanje potrošnje alkohola temeljem iskaza samih sudionika istraživanja. Ovako dobiveni podaci mogu ponekad biti nepouzdani, zbog toga neki istraživači smatraju da je vjerojatno i veći broj osoba koji popiju veće količine alkoholnih pića nego što je navedeno u ovom istraživanju.

U zaključku možemo naglasiti da je konzumiranje većih količina alkoholnih pića važan prediktor za fibrilaciju atrija, infarkt miokarda i zatajivanje srca. Konzumiranje većih količina alkoholnih pića nema kardioprotektivni učinak nego ima više kardiotoksični učinak uz povećanje rizika nastanka ovih triju bolesti i utječe na lošiji ishod.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]