Konzumiranje većih količina alkoholnih pića doprinosi nastanku kardiovaskularnih bolesti. Poznata je povezanost između prekomjernog konzumiranja alkoholnih pića i pojave fibrilacije atrija…

Konzumiranje alkoholnih pića popularno je u zemljama zapadne civilizacije. Dosta veliki broj osoba ima percepciju o kardioprotektivnom učinku alkoholnih pića ako se konzumiraju u manjim količinama. Međutim, konzumiranje većih količina alkoholnih pića doprinosi nastanku kardiovaskularnih bolesti.

Poznata je povezanost između prekomjernog konzumiranja alkoholnih pića i pojave fibrilacije atrija. Krajem kalendarske godine obično su brojne prigode za druženja, susrete, čestitanja uz alkoholna pića. Obično tijekom praznika, blagdana ili vikenda nakon ispijanja većih količina alkoholnih pića neke osobe osjećaju ubrzani i nepravilan srčani ritam. Neki sudionici tih događanja zbog navedenih smetnji dolaze u hitne internističke ambulante gdje im se dijagnosticira paroksizmalna fibrilacija atrija. Postavlja se pitanje na koji način alkohol može uzrokovati fibrilaciju atrija? Alkohol ima direktno toksično djelovanje na miokard, a također doprinosi pretilosti, poremećajima spavanja i povišenom krvnom tlaku. Konzumiranje većih količina alkoholnih pića povećava rizik nastanka fibrilacije atrija, arterijske hipertenzije, hipertrofije lijeve klijetke i kardiomiopatije.

Blago konzumiranje alkoholnih pića je ako osoba popije manje od 7 standardnih pića tjedno, umjereno je ako popije 7-21 standarnih pića tjedno i teško  akom popije više od 21 piće tjedno. Standardno piće definirano je sadržajem alhohola, otprilike 12 grama. Konzumiranje alkoholnih pića može inducirati električno remodeliranje atrija i stvaranje aritmogenog supstrata. Direktni utjecaj alkohola je skraćenje akcijskog potencijala atrija, kao što je trajanje atrijskog vala i stvaranje elektrofiziološkog miljea za kruženje impulsa i fibrilaciju atrija. Alkohol također može stimulirati simpatički nervni sustav uz oslobađanje adrenalina.

Kod intoksikacije alkoholom stanje s povećanom koncentracijom adrenalina u organizmu može trajati  i 24 sata nakon opijanja. Zbog toga dio bolesnika dolazi u bolnicu drugi dan nakon konzumiranja većih količina alkoholnih pića. Alkohol ima direktni učinak na podražaj i kontrakciju atrija i može uzrokovati fibrozu stijenke atrija.

Osim alkohola i njegovi metaboliti kao što je acetaldehid također imaju direktni kardiotoksični učinak. Istraživanje koje je provedeno prije par godina na zdravim ispitanicima koji su bili na tulumu tj. zabavi pokazalo je zanimljive rezultate. Nakon konzumiranja većih količina alkoholnih pića nalaz magnetne rezonancije pokazao je edem miokarda, globalnu hiperemiju miokarda uz blago povišene vrijednosti troponina što ukazuje na akutne upalne promjene uzrokovane alkoholom.

Prije gotovo 40 godina prvi put je u literaturi opisan „sindrom blagdanskog srca“ engl. „holiday heart syndrome“, prezentirana su 24 bolesnika koji su hospitalizirani zbog fibrilacije atrija nakon vikend zabave – tuluma i konzumiranja većih količina alkoholnih pića. Kod nekih bolesnika fibrilacija atrija nastaje u vrijeme intoksikacije alkoholom, a kod drugih se prezentira 12 do 36 sati nakon intoksikacije.

Alkohol ima i diuretski učinak, povećava razinu antidiuretskog hormona i aldosterona što može uzrokovati poremećaj elektrolitske ravnoteže i doprinjeti nastanku aritmije. Fibrilacija atrija nakon vikend tuluma ili zabave obično se konvertira u sinus ritam unutar 24 sata, međutim u oko 26%  bolesnika ponovno se registrira ova aritmija unutar godine dana nakon ponavljanja konzumiranja većih količina alkoholnih pića. Sindrom blagdanskog srca obično se podrazumijeva kao benigni i bezopasni. Međutim, drugačija je situacija kod bolesnika s pridruženim bolestima kao što je koronarna bolest, bolest srčanih zalistaka ili kronična opstruktivna plućna bolest. U takvim situacijama sindrom blagdanskog srca može biti vrlo opasan i ozbiljno narušiti zdravstveno stanje bolesnika.

U idućem članku opisati ću rezultate meta-analize više studija iz tog područja, te međusobnu povezanost između alkohola i ostalih čimbenike rizika za fibrilaciju atrija.