Koronarna bolest srca kod žena – 1. dio

Koronarna bolest srca vodeći je uzrok smrti žena i muškaraca širom svijeta. Predugo su mnogi vjerovali da je koronarna bolest srca primarno bolest muškaraca.

Koronarna bolest srca vodeći je uzrok smrti žena i muškaraca širom svijeta. Predugo su mnogi vjerovali da je koronarna bolest srca primarno bolest muškaraca. Koronarna bolest srca dugo vremena bila je podcijenjena kod žena. Žene imaju jedinstevene čimbenike rizika za koronarnu bolest uključujući one koji su povezani s trudnoćom i autoimunim bolestima.

Rezultati brojnih istraživanja i nova saznanja pokazali su da je vodeći uzrok smrti kod žena koronarna bolest srca. Koronarna bolest srca zajednički je uzrok smrti i nesposobnosti za rad i kod muškaravca i kod žena. Međutim, poznato je da je postoje razlike u  manifestaciji koronarne bolesti srca kod žena u usporedbi s muškarcima. Više žena nego muškaraca umire zbog koronarne bolesti srca. Statistički podaci pokazuju da više žena umire od koronarne bolesti nego od karcinoma uključujući karcinom dojke, KOPB, Alzheimerovu bolest i razne ozljede.  Od 1998. godine stalno se primjećuje smanjenje stope smrtnosti od koronarne bolesti, ali se primjećuje povećanje smrtnosti mlađih žena ispod 55 godina života.

Srednja dob nastanka prvog infarkta srca kod muškaraca je 64,5 godina, a kod žena je 70,3 godina. Žene u dobi do 50 godina života imaju dva puta veću smrtnost u akutnom infarktu srca nego muškarci iste dobi. Žene u dobi iznad 65 godina života u prvoj godini nakon infarkta srca imaju veću smrtnost nego muškarci. Rezultati istraživanja pokazuju veću učestalost zatajenja srca kod žena nego kod muškaraca tijekom petogodišnjeg praćenja nakon infarkta srca. Dijagnostička pretraga CT koronarografija pokazuje manji promjer koronarnih arterija kod žena nego kod muškaraca. Otprilike 50% žena sa simptomima koronarne bolest ima neopstruktivni tip koronarne bolesti. Oštećenje koronarne mikrocirkulacije i disfunkcija endotela utječu na nastanak neopstruktivne koronarne bolesti kod žena. Studija Hana i suradnika iz 2008. godine pokazuje veću učestalost ateroma i disfunkciju endotela epikardnih arterija kod muškaraca, a kod žena veću učestalost oštećenja mikrocirkulacije.
Suženje arterija retine dobar je pokazatelj mikrovaskularne bolesti. Studija ARIC pokazala je povezanost između suženja arterija retine i incidencije kronarne bolesti kod žena. Takva povezanost nije ustanovljena kod muškaraca. Rezultati ovih istraživanja podržavaju istaknutu ulogu mikrovaskularne bolesti u patofiziologiji koronarne bolesti kod žena. Nalazi obdukcija pokazuju veću učestalost erozije plaka koronarne arterije s distalnim embolizacijama kod žena  nego kod muškaraca.

Smjernice za prevenciju koronarne bolesti kod žena iz 2011. godine preporučuju stratifikaciju rizika koja se temelji na bodovnoj skali i dijeli se na tri kategorije: 1. visoki rizik, 2. rizik i 3. optimalni rizik.

  1. kategorija – visoki rizik uključuje sve žene s poznatom koronarnom bolešću, bolešću perifernih arterija, aneurizmom abdominalne aorte, simptomatskom bolešću karotidnih arterija, ili s kroničnom bubrežnom bolešću u završnoj fazi, ili imaju 10-godišnji rizik nastanka koronarne bolesti ≥10%.
  2. kategorija – rizik definirana s jednim ili više od ovih čimbenika rizika: pušenje cigareta, sistolički krvni tlak ≥ 120 mmHg, dijastolički krvni tlak ≥ 80 mmHg ili liječena arterijska hipertenzija, ukupni kolesterol iznad 5,2 mmol/l, HDL kolesterol niži od 1,25 mmol/l, ili liječena hiperlipidemija, pretilost, fizička neaktivnost, pozitivna obiteljska anamneza u muških srodnika do 55 godina ili u žena iznad 65 godina, metabolički sindrom, dokazi o subkliničkoj aterosklerozi, loši nalaz testa opterećenja, sistemska autoimuna bolest, preeklampsija u anamnezi, gestacijski dijabetes ili arterijska hipertenzija u trudnoći.
  3. kategorija – optimalni rizik definirana je ovim čimbenicima: ukupni kolesterol niži od 5,2 mmol/l, krvni tlak niži od 120/80 mmHg, GUK niži od 5,5 mmol/l, indeks tjelesne mase manji od 25kg/m2, nepušenje i pravilna prehrana.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

24-satni holter srca

24h holter srca – je li uredan nalaz?

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Fizikalna terapija

Fizikalna terapija

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Nekompaktna kardiomiopatija

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Holter srca – je li u nalazu nešto zabrinjavajuće?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]