Koronarna bolest srca kod žena – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Koronarna bolest srca vodeći je uzrok smrti žena i muškaraca širom svijeta. Predugo su mnogi vjerovali da je koronarna bolest srca primarno bolest muškaraca.

Koronarna bolest srca vodeći je uzrok smrti žena i muškaraca širom svijeta. Predugo su mnogi vjerovali da je koronarna bolest srca primarno bolest muškaraca. Koronarna bolest srca dugo vremena bila je podcijenjena kod žena. Žene imaju jedinstevene čimbenike rizika za koronarnu bolest uključujući one koji su povezani s trudnoćom i autoimunim bolestima.

Rezultati brojnih istraživanja i nova saznanja pokazali su da je vodeći uzrok smrti kod žena koronarna bolest srca. Koronarna bolest srca zajednički je uzrok smrti i nesposobnosti za rad i kod muškaravca i kod žena. Međutim, poznato je da je postoje razlike u  manifestaciji koronarne bolesti srca kod žena u usporedbi s muškarcima. Više žena nego muškaraca umire zbog koronarne bolesti srca. Statistički podaci pokazuju da više žena umire od koronarne bolesti nego od karcinoma uključujući karcinom dojke, KOPB, Alzheimerovu bolest i razne ozljede.  Od 1998. godine stalno se primjećuje smanjenje stope smrtnosti od koronarne bolesti, ali se primjećuje povećanje smrtnosti mlađih žena ispod 55 godina života.

Srednja dob nastanka prvog infarkta srca kod muškaraca je 64,5 godina, a kod žena je 70,3 godina. Žene u dobi do 50 godina života imaju dva puta veću smrtnost u akutnom infarktu srca nego muškarci iste dobi. Žene u dobi iznad 65 godina života u prvoj godini nakon infarkta srca imaju veću smrtnost nego muškarci. Rezultati istraživanja pokazuju veću učestalost zatajenja srca kod žena nego kod muškaraca tijekom petogodišnjeg praćenja nakon infarkta srca. Dijagnostička pretraga CT koronarografija pokazuje manji promjer koronarnih arterija kod žena nego kod muškaraca. Otprilike 50% žena sa simptomima koronarne bolest ima neopstruktivni tip koronarne bolesti. Oštećenje koronarne mikrocirkulacije i disfunkcija endotela utječu na nastanak neopstruktivne koronarne bolesti kod žena. Studija Hana i suradnika iz 2008. godine pokazuje veću učestalost ateroma i disfunkciju endotela epikardnih arterija kod muškaraca, a kod žena veću učestalost oštećenja mikrocirkulacije.
Suženje arterija retine dobar je pokazatelj mikrovaskularne bolesti. Studija ARIC pokazala je povezanost između suženja arterija retine i incidencije kronarne bolesti kod žena. Takva povezanost nije ustanovljena kod muškaraca. Rezultati ovih istraživanja podržavaju istaknutu ulogu mikrovaskularne bolesti u patofiziologiji koronarne bolesti kod žena. Nalazi obdukcija pokazuju veću učestalost erozije plaka koronarne arterije s distalnim embolizacijama kod žena  nego kod muškaraca.

Smjernice za prevenciju koronarne bolesti kod žena iz 2011. godine preporučuju stratifikaciju rizika koja se temelji na bodovnoj skali i dijeli se na tri kategorije: 1. visoki rizik, 2. rizik i 3. optimalni rizik.

  1. kategorija – visoki rizik uključuje sve žene s poznatom koronarnom bolešću, bolešću perifernih arterija, aneurizmom abdominalne aorte, simptomatskom bolešću karotidnih arterija, ili s kroničnom bubrežnom bolešću u završnoj fazi, ili imaju 10-godišnji rizik nastanka koronarne bolesti ≥10%.
  2. kategorija – rizik definirana s jednim ili više od ovih čimbenika rizika: pušenje cigareta, sistolički krvni tlak ≥ 120 mmHg, dijastolički krvni tlak ≥ 80 mmHg ili liječena arterijska hipertenzija, ukupni kolesterol iznad 5,2 mmol/l, HDL kolesterol niži od 1,25 mmol/l, ili liječena hiperlipidemija, pretilost, fizička neaktivnost, pozitivna obiteljska anamneza u muških srodnika do 55 godina ili u žena iznad 65 godina, metabolički sindrom, dokazi o subkliničkoj aterosklerozi, loši nalaz testa opterećenja, sistemska autoimuna bolest, preeklampsija u anamnezi, gestacijski dijabetes ili arterijska hipertenzija u trudnoći.
  3. kategorija – optimalni rizik definirana je ovim čimbenicima: ukupni kolesterol niži od 5,2 mmol/l, krvni tlak niži od 120/80 mmHg, GUK niži od 5,5 mmol/l, indeks tjelesne mase manji od 25kg/m2, nepušenje i pravilna prehrana.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Vitamin c

Sve dobrobiti unosa kolagena u obliku dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Kolagen je strukturni protein koji se nalazi u različitim vezivnim tkivima u tijelu poput kože, tetiva, hrskavice i kostiju i čini gotovo 30% ukupnih proteina. Kolagen se prirodno nalazi u hrani kao što je želatina, mesna juha odnosno temeljac od kostiju, pileća i svinjska kožica, govedina, riba i vezivna tkiva životinja. Za sintezu kolagena u […]

Mokraćni mlaz

Smetnje mokrenja – dvojna terapija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Postoje tzv. kombinirani lijekovi za smetnje mokrenja koji se koriste u muškaraca starije životne dobi. Takav primjer je i kombinacija tamsulosina i solifenacina koja objedinjuje dvije aktivne supstance u djelotvornim koncentracijama i to u jednoj tableti. Cilj ovog kombiniranog lijeka je smanjiti opstruktivne, ali istodobno i iritativne tegobe mokrenja koje se često istodobno javljanju u […]

HLA

Molim Vas značenje HLA nalaza

Rak prostate

Rana dijagnostika raka prostate – nacionalni program

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Temeljem preporuka EU od početka veljače 2024. pokrenut je, na inicijativu Ministarstva zdravstva i Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo te stručnog povjerenstva Nacionalni program rane detekcije raka prostate. Program je pokrenut obzirom da je rak prostate treći uzrok smrtnosti od malignih bolesti u muškoj populaciji i time predstavlja javno-zdravstveni problem koji zahtijeva sustavni pristup. Posebni […]

MR vratne kralježnice

MR vratne kralježnice i trnci u ruci – je li tro povezano?

Upala

D-manoza, šećer kao rješenje upale

Vrijeme čitanja članka: 2 minute D-manoza je jednostavan šećer prisutan u mnogim biljkama. Iako je slična glukozi, razlikuje se po tome što se ne pretvara u glikogen niti se pohranjuje u organizmu, već se brzo izlučuje putem urina. Zbog toga ju mogu koristiti i dijabetičari koji svoju bolest drže pod kontrolom. Prirodni izvori D-manoze D-manoza se prirodno nalazi u većim […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija