Koronarna bolest srca kod žena – 2. dio

Tradicionalni čimbenici rizika kao što su dob, pozitivna obiteljska anamneza za koronarnu bolest srca, šećerna bolest, hiperlipidemija, pušenje i tjelesna neaktivnost važni su prediktori rizika koronarne bolesti srca (KBS) kod žena.

Arterijska hipertenzija češća je kod žena nego kod muškaraca posebice u starijim dobnim skupinama. Žene s povišenim krvnim tlakom imaju veći rizik za zatajenje srca nego muškarci. Šećerna bolest je relativno veći čimbenik rizika za KBS kod žena nego kod muškaraca i povećava rizik za KBS 3-7 puta kod žena, a 2-3 puta kod muškaraca. Autoimune bolesti češće su kod žena nego kod muškaraca i utječu na povećanje rizika za KBS. Promjene u hormonalnom statusu žene također utječu na rizik za KBS, disfunkcija ovarija također je povezana s povećanim rizikom za KBS.

Za evaluaciju KBS uobičajeno je korištenje testa opterećenja – ergometrije. Depresija ST-spojnice na ergometriji kod žena ima manju osjetljivost i specifičnost nego kod muškaraca. Za dijagnozu ishemije miokarda koriste se slikovne metode kao što su stres ehokardiografija, scitigrafija miokarda SPECT i stres nuklearna magnetna rezonancija. Postavlja se pitanje zašto je kod žena veća smrtnost zbog akutnog koronarnog sindroma nego kod muškaraca ? Odgovore na ova pitanja daju nam studije koje pokazuju da se kod žena akutni koronarni sindrom liječi manje agresivno nego kod muškaraca. Rezultati studije CRUSADE pokazuju da se kod žena rijeđe primjenjuje heparin i da se žene u manjem broju podvrgavaju koronarografiji i intervencijskom zahvatu (PCI) nego muškarci. Žene imaju veću smrtnost od muškaraca nakon perkutane koronarne intervencije u akutnom infarktu miokarda s elevacijom ST-spojnice i  bez elevacije ST-spojnice. Meta-analiza više randomiziranih studija pokazala je veću korist invazivne strategije liječenja akutnog koronarnog sindroma kod žena s pozitivnim biomarkerima nego s negativnim biomarkerima.

Ova razlika nije primjećena kod muškaraca. Rezultati liječenja KBS premoštenjem koronarnih arterija također pokazuju razlike između žena i muškaraca. Nakon premoštenja koronarnih arterija žene u manjem broju imaju nestanak anginoznih boli nego muškarci. Cilj liječenja koronarne bolesti srca je smanjenje ili uklanjanje simptoma, poboljšanje funkcije endotela i poboljšanje kvalitete života. Za liječenje KBS koristimo statine, ACE inhibitore i beta blokatore koji poboljšavaju funkciju endotela. L-arginin i ranolazin noviji su lijekovi koji također poboljšavaju funkciju endotela i smanjuju simptome. Osim navedenih lijekova preporučamo i acetilsalicilnu kiselinu te  promjenu loših životnih navika u liječenju KBS. Rezultati studija pokazuju da se žene nakon akutnog infarkta miokarda u znatno manjem broju uključuju u rehabilitacijske programe nego muškarci. Studija Witta i suradnika koja je objavljena 2004. godine pokazuje da je 55% manje žena uključeno u kardiološku rehabilitaciju nego muškaraca.

U zaključku važno je naglasiti da je patofiziologija koronarne bolesti srca kod žena nešto drugačija nego kod muškaraca. KBS je vodeći uzrok smrti žena. Potrebna su buduća istraživanja patofiziologije KBS, dijagnostike i strategija liječenja specifičnih za žene. Koronarna bolest srca nije „samo bolest muškaraca“.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]