Koronarna bolest srca kod žena – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Svake godine u svijetu umire više od 8,6 milijuna žena od bolesti srca i moždanog udara.

Od bolesti srca i moždanog udara umire više žena nego od svih ostalih bolesti zajedno kao što su maligne bolesti, HIV, tuberkuloza i malarija. Većina bolesti srca i moždanih udara može se spriječiti mjerama primarne prevencije. Svjetska kardiološka federacija svojim aktivnostima širom svijeta utječe na poboljšanje znanja žena o bolestima srca i moždanom udaru, a time i na smanjenje smrtnosti, produženje trajanja života i na poboljšanje kvalitete života.

Od 4. do 7. svibnja 2014. godine u Melbourne-u, Australija održan je Svjetski kardiološki kongres. Prvi dan kongresa bio je posvećen bolestima srca i moždanom udaru kod žena. Kod žena s fibrilacijom atrija ustanovljena je veća smrtnost, češće zatajenje srca i češći moždani udar nego kod muškaraca. Što se tiče srčanih grešaka, stenoza mitralne valvule češća je kod žena nego kod muškaraca i prolaps mitralne valvule češći je kod žena, oko 6% žena ima prolaps mitralne valvule. Smrtnost od akutnog infarkta miokarda veća je kod žena nego kod muškaraca.

Rezultati istraživanja provedenog u Švedskoj i Velikoj Britaniji pokazuju veću smrtnost kod žena mjesec dana nakon infarkta miokarda nego kod muškaraca. Istraživanje je provedeno na 500 000 hospitaliziranih bolesnika zbog akutnog infarkta miokarda tijekom 7 godina. Smrtnost 30 dana nakon infarkta miokarda bila je kod žena 9,5% u Švedskoj i 13,9% u Velikoj Britaniji, a kod muškaraca 6,7 % u Švedskoj i 8,9% u Velikoj Britaniji. Razlika u smrtnosti  između žena i muškaraca statistički je značajna.

Na kongresu u Melbourne-u prikazan je program kampanje Svjetske kardiološke federacije pod nazivom 25×25. Prvi broj 25 znači smanjenje prerane smrti od bolesti srca i moždanog udara za 25%. Drugi broj 25 znači 2025. godina do koje bi se trebao ostvariti zadani cilj smanjenja smrtnosti za 25%. U programu kampanje navedene su mjere koje će se provoditi tijekom idućih 11 godina. Sve predložene mjere odnose se na uklanjanje čimbenika rizika koji su promjenljive naravi i na veću dostupnost medikamentne terapije i dijagnostičkih i intervencijskih postupaka. Prva mjera je smanjenje konzumiranja alkoholnih pića za 10%. Druga mjera odnosi se na tjelesnu nekativnost, tj. na njezino smanjenje za 10% odnosno povećanje tjelesne aktivnosti za 10%. Treća mjera odnosi se na smanjenje unosa soli hranom za 30%. Četvrta mjera je smanjenje pušenja duhanskih proizvoda za 30%. Peta mjera odnosi se na snižavanje povišenog krvnog tlaka za 25%. Šesta mjera odnosi se na pretilost, povećanje broja pretilih osoba trebalo bi biti 0%. Sedma mjera odnosi se na povećanje broja ljudi za 50%  koji mogu primati odgovarajuću medikamentu terapiju i konzultacije za prevenciju srčanog infarkta i moždanog udara. Zadnja ili osma mjera odnosi se na povećanje za 80% dostupnosti neophodne medikamentne terapije i temeljnih medicinskih postupaka za liječenje srčanožilnih i ostalih kroničnih nezaraznih bolesti.

Svaki od nas bi trebao dati svoj doprinos kampanji Svjetske kardiološke federacije. Jedino zajedničkim radom i provođenjem mjera primarne i sekundarne prevencije srčanožilnih bolesti možemo doći do cilja započete kampanje za smanjenje smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila za 25% do 2025. godine. U zaključku važno je naglasiti da postoje razlike između žena i muškaraca u incidenciji koronarne bolesti srca i nekih bolesti srčanih zalistaka. U akutnom koronarnom sindromu intervencijski zahvati rjeđe se primjenjuju kod žena nego kod muškaraca. Smrtnost u akutnom infarktu miokarda i mjesec dana nakon infarkta značajno je veća kod žena nego kod muškaraca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizikalna terapija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Smanjena plodnost

O plodnosti i neplodnosti muškarca – općenito

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePitanjem plodnosti (fertilitet), neplodnosti (infertilitet) i smanjenom plodnošću (subfertilitet) u muškaraca bave se urolozi koji su subspecijalisti andrologije. O andrologiji je već bilo ranije riječi na ovim stranicama. Prije stotinjak, pa i dosta manje godina, je pitanje infertiliteta uglavnom bilo tradicionalno adresirano ženama, ali, osobito u posljednjih pedesetak godina smanjena plodnosti ili neplodnost muškarca postaje […]

Temperatura

Što učiniti po pitanju povišene temperature?

Oligohiramnij

Oligohiramnij i anhidramnij

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLatinski oligohydramnion je stanje u trudnoći smanjene količine plodove vode, odnosno količina plodove vode manje od 500ml. Ultrazvučnom procjenom količine plodove vode, AFI je manji od 5. Latinski anhydramnion označuje potpuni nedostatak plodove vode. Olihogidramnij se nalazi od 0,5 do 8 % trudnoća. Prognoza i liječenje ovise o gestacijskog dobi (tjednima trudnoće) u kojoj se […]

EEG

Na što ukazuje moj EEG?

Prehrana

Osnovne činjenice i trendovi na području dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]