Koronarna bolest srca kod žena – 3. dio

Svake godine u svijetu umire više od 8,6 milijuna žena od bolesti srca i moždanog udara.

Od bolesti srca i moždanog udara umire više žena nego od svih ostalih bolesti zajedno kao što su maligne bolesti, HIV, tuberkuloza i malarija. Većina bolesti srca i moždanih udara može se spriječiti mjerama primarne prevencije. Svjetska kardiološka federacija svojim aktivnostima širom svijeta utječe na poboljšanje znanja žena o bolestima srca i moždanom udaru, a time i na smanjenje smrtnosti, produženje trajanja života i na poboljšanje kvalitete života.

Od 4. do 7. svibnja 2014. godine u Melbourne-u, Australija održan je Svjetski kardiološki kongres. Prvi dan kongresa bio je posvećen bolestima srca i moždanom udaru kod žena. Kod žena s fibrilacijom atrija ustanovljena je veća smrtnost, češće zatajenje srca i češći moždani udar nego kod muškaraca. Što se tiče srčanih grešaka, stenoza mitralne valvule češća je kod žena nego kod muškaraca i prolaps mitralne valvule češći je kod žena, oko 6% žena ima prolaps mitralne valvule. Smrtnost od akutnog infarkta miokarda veća je kod žena nego kod muškaraca.

Rezultati istraživanja provedenog u Švedskoj i Velikoj Britaniji pokazuju veću smrtnost kod žena mjesec dana nakon infarkta miokarda nego kod muškaraca. Istraživanje je provedeno na 500 000 hospitaliziranih bolesnika zbog akutnog infarkta miokarda tijekom 7 godina. Smrtnost 30 dana nakon infarkta miokarda bila je kod žena 9,5% u Švedskoj i 13,9% u Velikoj Britaniji, a kod muškaraca 6,7 % u Švedskoj i 8,9% u Velikoj Britaniji. Razlika u smrtnosti  između žena i muškaraca statistički je značajna.

Na kongresu u Melbourne-u prikazan je program kampanje Svjetske kardiološke federacije pod nazivom 25×25. Prvi broj 25 znači smanjenje prerane smrti od bolesti srca i moždanog udara za 25%. Drugi broj 25 znači 2025. godina do koje bi se trebao ostvariti zadani cilj smanjenja smrtnosti za 25%. U programu kampanje navedene su mjere koje će se provoditi tijekom idućih 11 godina. Sve predložene mjere odnose se na uklanjanje čimbenika rizika koji su promjenljive naravi i na veću dostupnost medikamentne terapije i dijagnostičkih i intervencijskih postupaka. Prva mjera je smanjenje konzumiranja alkoholnih pića za 10%. Druga mjera odnosi se na tjelesnu nekativnost, tj. na njezino smanjenje za 10% odnosno povećanje tjelesne aktivnosti za 10%. Treća mjera odnosi se na smanjenje unosa soli hranom za 30%. Četvrta mjera je smanjenje pušenja duhanskih proizvoda za 30%. Peta mjera odnosi se na snižavanje povišenog krvnog tlaka za 25%. Šesta mjera odnosi se na pretilost, povećanje broja pretilih osoba trebalo bi biti 0%. Sedma mjera odnosi se na povećanje broja ljudi za 50%  koji mogu primati odgovarajuću medikamentu terapiju i konzultacije za prevenciju srčanog infarkta i moždanog udara. Zadnja ili osma mjera odnosi se na povećanje za 80% dostupnosti neophodne medikamentne terapije i temeljnih medicinskih postupaka za liječenje srčanožilnih i ostalih kroničnih nezaraznih bolesti.

Svaki od nas bi trebao dati svoj doprinos kampanji Svjetske kardiološke federacije. Jedino zajedničkim radom i provođenjem mjera primarne i sekundarne prevencije srčanožilnih bolesti možemo doći do cilja započete kampanje za smanjenje smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila za 25% do 2025. godine. U zaključku važno je naglasiti da postoje razlike između žena i muškaraca u incidenciji koronarne bolesti srca i nekih bolesti srčanih zalistaka. U akutnom koronarnom sindromu intervencijski zahvati rjeđe se primjenjuju kod žena nego kod muškaraca. Smrtnost u akutnom infarktu miokarda i mjesec dana nakon infarkta značajno je veća kod žena nego kod muškaraca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Biopsija prostate

Što ovo znači vezano za prostatu?

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Aterom

Aterom – molim Vašu stručnu pomoć

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]