Rad Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Srčana odvija se na dvije lokacije u Zagrebu: Draškovićeva 13 i Avenija V. Holjevca 22.

Ustanova je započela djelovati 1950. godine. Poliklinika pruža mogućnost cjelokupne neinvazivne kardiološke obrade i ambulantne rehabilitacije, uz uputnicu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i plaćanjem prema cjeniku usluga.

Razgovor s prim. mr. sc. Mirjanom Jembrek Gostović, dr. med., specijalist internist – kardiolog, FESC, ravnateljicom Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Srčana u Zagrebu

Dr. Jembrek, kad god se kod nas pojave neki izvanredni rizični faktori za srčanu funkciju, kao što su primjerice, velike hladnoće ili velike vrućine, gotovo svi  zagrebački mediji se obraćaju vama da javnosti uputite odgovarajuće savjete. Eto, i Belupovo Glasilo odlučio je zamoliti vas za razgovor, ali ovog puta općenito o srčanožilnim oboljenjima, koja su ”ubojica broj jedan” suvremenog čovjeka. Poznato je da je u Hrvatskoj od svih umrlih u jednoj godini, svaki drugi umro od neke srčanožilne bolesti (uglavnom srčani infarkt ili moždani udar).

Koronarna srčana bolest, zajedno s ostalim aterosklerotskim bolestima, po svojim posljedicama (smrtnost, privremena i trajna nesposobnost, invalidnost i iz toga proizlazeći ekonomski teret dugotrajnog liječenja, bolovanja često u radno aktivnoj životnoj dobi), glavni je predstavnik kroničnih nezaraznih bolesti.
Najteža je ipak činjenica da preko 50 posto ljudi umrlih u našoj zemlji umire upravo zbog bolesti cirkulacijskog sustava. No nije to slučaj samo u našoj zemlji, slična je situacija i u drugim razvijenim zemljama. Današnji način života isprepleten je mnogobrojnim čimbenicima rizika za razvoj ateroskleroze, uzima svoj danak.

Američke javnozdravstvene službe objavljuju značajan pad učestalosti srčanih oboljenja kod njih. Uglavnom, to pripisuju renesansi tjelovježbe, većoj brizi o ispravnoj ishrani, kao i objavi rata protiv pušenja. Molim vas, objasnite najvažnije rizične faktore za pojavu bolesti srca i krvnih žila i kako se najefikasnije boriti protiv njih?
Osnovni proces koji se stvara na stjenkama krvnih žila, poglavito arterija, je ateroskleroza. To je biološki proces koji se razvija godinama i starenjem organizma, uz prisutnost mnogobrojnih vanjskih čimbenika rizika, postaje sve izraženiji. On dovodi do suženja ili potpunog začepljenja arterije. Ovisno o stupnju suženja ili začepljenja arterije, te lokalizaciji, razvija se bolest srca, mozga, bubrega ili perifernih krvnih žila.Pod utjecajem određenih čimbenika rizika taj se proces ”starenja” krvnih žila još više ubrzava te nastaje bolest u sve ranijoj životnoj dobi. Danas se zna da mnogi čimbenici rizika pogoduju nastanku bolesti srca i krvnih žila. Na neke od njih (kao što su nasljeđe, spol i dob) ne možemo utjecati dok na druge možemo utjecati, bilo da ih liječimo, bilo da utječemo na smanjenje štetnih navika.
Čimbenici na koje možemo djelovati liječenjem su povišeni krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, dok na neke možemo djelovati mijenjanjem životnih navika, kao što su prekomjerna tjelesna težina i pretilost, nepravilna prehrana, pušenje, tjelesna neaktivnost i stres.
Točno je da razvijene zemlje svijeta u zadnjim desetljećima bilježe pad smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti upravo primjenjujući metode borbe protiv čimbenika rizika, kao što je pušenje, fizička neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina i drugih.

Kako danas izgleda standardna terapija infarkta srca? Ima li kakvih novosti u terapeutskom smislu, prvenstveno na području lijekova? Belupo pruža dobar asortiman lijekova, u kolikoj ste mjeri s njima zadovoljni?
Srčani udar nastaje kad dođe do začepljenja aterosklerotski primijenjene srčane arterije (koronarne arterije). Zbog pomanjkanja kisika u srčanom mišiću dolazi do propadanja mišićnih stanica. Razvija se srčani infarkt.
U liječenju srčanog infarkta najvažnije je što prije prepoznati znakove bolesti, kako bi se brzom intervencijom što prije (prije nego se razvilo oštećenje) moglo intervenirati. Iznimno je važno prepoznati prve znakove srčanog udara koji mogu biti jače ili manje izraženi.
Najčešći znakovi su bol u prsima, bol u vilici, bol u lijevoj ruci, a ponekad i bol u trbušnoj šupljini. Bol u prsima je obično jaka, traje 30 minuta i više, širi se u vilicu i natrag prema prsima, spušta se niz ruku i oslabljuje mišiće. U trbuhu je najčešće ispod desnog rebranog luka te se ponekad može zamijeniti s probavnim problemima. Ponekad bolovi nisu jako izraženi (naročito kod dijabetičara) i mogu trajati i nekoliko dana prije nego se prepozna infarkt. Takvi ga bolesnici mogu i prohodati. Stanje u ranoj fazi naziva se akutni koronarni sindrom i danas u našoj zemlji postoji dobra mreža zbrinjavanja takovih bolesnika. Oni se sa terena po hitnom postupku šalju u pripadajući koronarni centar, gdje im se pruža adekvatno liječenje (najčešća hitna koronarografija i po potrebi dilatacija ugrožene koronarne arterije te po potrebi ugradnja stenta (mrežice).
Naravno da nakon takvog akutnog zbrinjavanja slijedi liječenje lijekovima (prvenstveno za očuvanje oštećenog srčanog mišića), rehabilitacija i sekundarna prevencija na suzbijanju čimbenika rizika (liječenju masnoća u krvi, liječenju šećerne bolesti i visokog krvnog tlaka) do promjena životnih navika (prestanak pušenja), redovna tjelesna aktivnost, rješavanje stresa i naravno lijekovi. Belupo danas ima zaista široku paletu lijekova koja pokriva praktično svaki problem u liječenju i sekundarnoj prevenciji koronarne bolesti

Rehabilitacija  bolesnika koji je preživio srčani udar je od neizmjerne važnosti. Vaša Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, poznata pod nazivom Srčana, posvećuje tom pitanju veliku sustavnu brigu. Srčana uspješno provodi nekoliko programa rehabilitacije. Kako izgledaju ti programi i kako se pacijenti mogu uključiti?
Program djelatnosti ambulantne rehabilitacije kardiovaskularnih bolesnika i sekundarne prevencije koronarne bolesti u Poliklinici se temelji na opće prihvaćenim stručnim i znanstvenim medicinskim činjenicama.
Osnovne postavke na kojima se  temelji rehabilitacijska djelatnost su: da je rehabilitacija skup aktivnosti potrebnih da bolesniku osigura najbolje moguće fizičke, emocionalne i socijalne uvjete, kako bi vlastitim snagama mogao ponovo zauzeti što normalnije mjesto u životu, osobno, obitelji kao i šire zajednice.
Rehabilitacija je samo do liječenja i mora biti u nj uključena. Treba započeti što ranije nakon akutnog koronarnog događaja. Objekt rehabilitacije je koronarni bolesnik te rehabilitacija traje doživotno. Ona je nedjeljiva od sekundarne prevencije i mora u sebi sadržavati identifikaciju pojedinih čimbenika rizika i njihova intenziteta, utvrđivanje ukupnog rizika i prognostičku evaluaciju. Različiti oblici rehabilitacije (stacionarna, ambulantna, kućna) međusobno su ravnopravni. Oblik koji će se za pojedinog pacijenta primijeniti ovisi o demografskim čimbenicima, zakonskim propisima, obliku zdravstvenog osiguranja i nacionalnoj tradiciji.
U našu se ustanovu na rehabilitaciju mogu uključiti pacijenti na temelju uputnice izabranog liječnika, ali i kao privatne osobe.

I za kraj, što vas pacijenti najviše pitaju?
Pitanja su uvijek vezana uz zdravstveno stanje osobe, povratka svakodnevnim aktivnostima, povratka na posao, mogućnost bavljenja sportom, rješavanju čimbenika rizika, mijenjanju životnih navika, mogućnost putovanja i sl.
U našem timu koji se bavi pacijentima u programu rehabilitacije srčanih bolesnika je uz kardiologa, fizijatra, vrsne fizioterapeute i medicinsku sestru, uvijek prisutan i psiholog. Tako da ta pitanja koja muče naše pacijente nisu usmjerena samo kardiologu.