Koronarografija – transradijalni pristup

Koronarografija ili koronarna angiografija je invazivna dijagnostička metoda kojom se uz pomoć rengenskog zračenja direktnim ubrizgavanjem kontrasta prikazuju koronarne arterije koje opskrbljuju srce krvlju.

Na taj se način utvrđuje njihova morfologija i eventualna patologija. Nakon koronarografije može se u određenim slučajevima odmah pristupiti intervenciji s ugradnjom posebne potpornice (stenta). Zadnjih 15-tak godina posebnu važnost imaju urgentne perkutane koronaronarne intervencije (eng. primary percoutaneus coronary intervention – pPCI) u bolesnika s akutnim infarktom miokarda sa ST elevacijom. Infarkt je uzrokovan začepljenjem koronarne arterije trombom,  hitnom intervencijom ponovo se uspostavlja protok krvi, smanjuje oštećenje srca, značajno poboljšava preživljenje bolesnika i smanjuje invaliditet.

U Hrvatskoj je od 2005.g. uspostavljena posebna mreža pPCI koja je danas jedna od najbolje organiziranih u Svijetu. Tako da ukoliko doživite infarkt bilo gdje na teritoriju Hrvatske i dođete do najbliže bolnice brzo će vam biti organiziran transport i liječenje pPCI u najbližoj za to specijaliziranoj ustanovi.

Koronarografija se izvodi u sterilnim uvjetima tako da se u lokalnoj anesteziji u jednu od punkciji dostupnih arterija stavlja posebna plastična uvodnica kroz koju se zatim izmjenjuju specijalizirani kateteri. Klasičan pristup je punkcijom natkoljenične arterije u preponi desne odnosno rjeđe lijeve noge pri čemu bolesnik mora strogo mirovati na leđima.

Tijekom procedure potrebno je primjeniti antikoagulans (najčešće heparin) i najčešće je prije vađenja uvodnice iz femoralne arterije potrebno pričekati uspostavu normalne koagulacije (što nakon ugrađivanja stent-a može iznositi 4-6 sati). Rjeđe se primjenjuju posebni uređaji za „zatvaranje“ krvne žile. Nakon vađenja uvodnice potrebno je učiniti hemostazu ručnim pritiskom ili uz pomoć posebnog aparata za kompresiju kroz 20-tak minuta. Na kraju je pored flastera, potrebno postaviti elastični povoj i vrećicu s pijeskom a bolesnik mora mirovati na leđima još 24 sata. Usprkos svemu lokalni hematomi se javljaju u 5-10% slučajeva.

Iako je sama tehnika poznata od 1970-tih, tek se zadnjih godina, a posebice unazad 3-5 g. koronarografije sve više izvode putem palčane (radijalne) arterije preko zapešća lijeve ili desne ruke. Sama dijagnostika odnosno intervencija tim pristupom najčešće nije značajnije ograničena te se u većini slučajeva može učiniti sve isto kao i pristupom preko preponskih arterija. Ipak zahvat predstavlja veliko olakšanje za bolesnike jer se uvodnica iz ruke vadi neposredno po završetku koronarografije.

Na mjesto punkcije stavlja se posebna plastična narukvica koja se skida nakon 6 sati. Bolesnik je cijelo vrijeme pokretan, ne mora strogo mirovati na leđima, a može se i otpusti iz bolnice dan ranije nego nakon klasične koronarografije. Komplikacije zbog potencijalnog krvarenja su također rjeđe i manje opasne. Najveća prednost transradijalnog pristupa upravo je kod najtežih bolesnika s infarktom miokarda sa ST elevacijom. Tako i nove Europske smjernice liječenja bolesnika s infarktom miokarda preporučaju radijalni pristup ispred femoralnog u pPCI ukoliko je operater vješt u toj metodi.

Učestalost transradijalnog pristupa u Hrvatskoj je u stalnom porastu, trenutačno se takvim pristupom napravi 30-40% koronarografija i koronarnih intervencija. U Invazivnom laboratoriju KBC Sestara milosrdnica smo prije 8 godina započeli primjenivati transradijalni pirstup, a prošle godine je na taj način učinjeno preko 90% svih koronarografija.

Od početka 2011.g. je postavka laboratorija promijenjena na lijevi radijalni pristup i od tada pa do danas je postotak bolesnika s infarktom miokarda kojima je intervencija učinjena radijalnim pristupom porastao s 65 na 87%. Inače je od 1.mj.2011.g. pa do kraja 5.mj.2014.g. u KBC Sestara milosrdnica ukupno učinjeno 1010 urgentnih koronarnih intervencija u bolesnika s infarktom miokarda sa ST elevacijom. Od toga je 42% bolesnika direktno primljeno u našoj hitnoj službi a 58% je transportirano u sklopu Hrvatske mreže pPCI iz nama suradnih bolnica (OB Sisak i OB Karlovac). Transradijalnim pristupom je učinjeno 74% (lijevim 80% a desnim 20%) dok  je femoralnim pristup korišten u 26% bolesnika.

Uspjeh i trajanje procedure, vrijeme i količina zračenja kao i količina utrošenog kontrasta se nije značajno razlikovala između lijevog i desnog radijalnog te između femoralnog i lijevog radijalnog pristupa. Naravno da je za savladavanje radijalnog pristupa bilo potrebno određeno vrijeme učenja koje nije trajalo dulje od godine dana. Svoje rezultate (poznate i kao CROSS-STEMI – CROatian Single center Study in STEMI patients) objavili smo na intervencijskim AIM Radial kongresima u New Yorku (2013.g.) i Chicagu (2014.g.).

Radijalni pristup predstavlja veliku prednost za bolesnika zbog olakšane i ranije mobilizacije nakon koronarografije te značajno manjeg broja vaskularnih komplikacija. S druge strane nešto je teži za operatera zbog vremena potrebnog da se nauči i savlada nova metoda. Svakako, u budućnosti možemo očekivati sve veći postotak transradijalnih procedura kako u Hrvatskoj tako i u Svijetu

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Krv

Je li zabrinjavajuće ako sam na stolici vidjela krv?

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Krv u stolici

Krv u stolici – imam li razloga za brigu?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet