Kronično zatajenje srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke

Velika je učestalost zatajenje srca s očuvanom tj. normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke u bolesnika koji se prezentiraju zatajenjem srca.

Velika je učestalost zatajenje srca s očuvanom tj. normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke u bolesnika koji se prezentiraju zatajenjem srca. Obzirom na istisnu frakciju lijeve klijetke zatajenje srca može se podijeliti u dvije skupine, jedna je skupina s očuvanom i druga sa sniženom istisnom frakcijom lijeve klijetke. Prije više od 40 godina u literaturi su opisani bolesnici sa zatajenjem srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke. Zatajenje srca s očuvanom  istisnom frakcijom lijeve klijetke određeno je istisnom frakcijom koja je jednaka ili veća od 50%. Ovaj tip zatajenja srca znatno je češći u žena i u starijim dobnim skupinama. Rezultati velike multicentrične studije (engl. Cardiovascular Research Network – CRN) u koju je bilo uključeno 11 994 bolesnika sa zatajenjem srca pokazali su da je 51,8% bolesnika imalo očuvanu  istisnu frakciju lijeve klijetke. Zatajenje srca sa sniženom istisnom frakcijom lijeve klijetke imalo je 32,6% bolesnika, a 15,6% bolesnika imalo je graničnu sistoličku disfunkciju lijeve klijetke. U ovom istraživanju istisna frakcija lijeve klijetke ustanovljena je ehokardiografski. U istraživanju je ustanovljeno da stariji bolesnici, žene, hipertoničari, bolesnici s fibrilacijom atrija u anamnezi, sa sniženim hemoglobinom i sniženom glomerularnom filtracijom češće imaju zatajenje srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke. Također je ustanovljeno da su ovi bolesnici kompleksniji s brojnim nekardijalnim pridruženim bolestima. U tih bolesnika povećana je učestalost kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), bolesti jetre, depresije i demencije. Ove brojne pridružene bolesti imaju utjecaj na lošiji ishod liječenja uz potrebu za češćim hospitalizacijama i uz veću smrtnost bolesnika.

Bolesnici koji su preboljeli akutni infarkt miokarda i imaju u anamnezi fibrilaciju ventrikula ili ventrikulsku tahikardiju rjeđe imaju zatajenje srca s očuvanom odnosno normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke.

Broj hospitaliziranih bolesnika sa zatajenjem srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke u zadnjih 20 godina značajno se povećao. Postavlja se pitanje zašto je tako ? Više čimbenika uzrokuje povećanje broja ovih bolesnika. Povećanju broja bolesnika sigurno doprinosi starenje populacije, a time i povećanje incidencije fibrilacije atrija, povećanje incidencije pretilosti, šećerne bolesti i arterijske hipertenzije. Perkutana koronarna intervencija utječe na veće preživljenje bolesnika nakon akutnog koronarnog sindroma, zatim i učinkovita terapija s ACE inhibitorima i beta blokatorima s učinkom na remodeliranje lijeve klijetke koronarnih bolesnika i hipertoničara također doprinosi povećanju broja bolesnika sa zatajenjem srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke.

U zaključku možemo naglasiti da je kronično zatajenje srca s očuvanom tj. normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke vrlo često. Više od 50% bolesnika koji se prezentiraju sa zatajenjem srca imaju očuvanu tj. normalnu sistoličku funkciju lijeve klijetke. Ovaj tip zatajenja srca češći je u žena i u starijim dobnim skupinama.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]