Kronično zatajenje srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Velika je učestalost zatajenje srca s očuvanom tj. normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke u bolesnika koji se prezentiraju zatajenjem srca.

Velika je učestalost zatajenje srca s očuvanom tj. normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke u bolesnika koji se prezentiraju zatajenjem srca. Obzirom na istisnu frakciju lijeve klijetke zatajenje srca može se podijeliti u dvije skupine, jedna je skupina s očuvanom i druga sa sniženom istisnom frakcijom lijeve klijetke. Prije više od 40 godina u literaturi su opisani bolesnici sa zatajenjem srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke. Zatajenje srca s očuvanom  istisnom frakcijom lijeve klijetke određeno je istisnom frakcijom koja je jednaka ili veća od 50%. Ovaj tip zatajenja srca znatno je češći u žena i u starijim dobnim skupinama. Rezultati velike multicentrične studije (engl. Cardiovascular Research Network – CRN) u koju je bilo uključeno 11 994 bolesnika sa zatajenjem srca pokazali su da je 51,8% bolesnika imalo očuvanu  istisnu frakciju lijeve klijetke. Zatajenje srca sa sniženom istisnom frakcijom lijeve klijetke imalo je 32,6% bolesnika, a 15,6% bolesnika imalo je graničnu sistoličku disfunkciju lijeve klijetke. U ovom istraživanju istisna frakcija lijeve klijetke ustanovljena je ehokardiografski. U istraživanju je ustanovljeno da stariji bolesnici, žene, hipertoničari, bolesnici s fibrilacijom atrija u anamnezi, sa sniženim hemoglobinom i sniženom glomerularnom filtracijom češće imaju zatajenje srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke. Također je ustanovljeno da su ovi bolesnici kompleksniji s brojnim nekardijalnim pridruženim bolestima. U tih bolesnika povećana je učestalost kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), bolesti jetre, depresije i demencije. Ove brojne pridružene bolesti imaju utjecaj na lošiji ishod liječenja uz potrebu za češćim hospitalizacijama i uz veću smrtnost bolesnika.

Bolesnici koji su preboljeli akutni infarkt miokarda i imaju u anamnezi fibrilaciju ventrikula ili ventrikulsku tahikardiju rjeđe imaju zatajenje srca s očuvanom odnosno normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke.

Broj hospitaliziranih bolesnika sa zatajenjem srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke u zadnjih 20 godina značajno se povećao. Postavlja se pitanje zašto je tako ? Više čimbenika uzrokuje povećanje broja ovih bolesnika. Povećanju broja bolesnika sigurno doprinosi starenje populacije, a time i povećanje incidencije fibrilacije atrija, povećanje incidencije pretilosti, šećerne bolesti i arterijske hipertenzije. Perkutana koronarna intervencija utječe na veće preživljenje bolesnika nakon akutnog koronarnog sindroma, zatim i učinkovita terapija s ACE inhibitorima i beta blokatorima s učinkom na remodeliranje lijeve klijetke koronarnih bolesnika i hipertoničara također doprinosi povećanju broja bolesnika sa zatajenjem srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke.

U zaključku možemo naglasiti da je kronično zatajenje srca s očuvanom tj. normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke vrlo često. Više od 50% bolesnika koji se prezentiraju sa zatajenjem srca imaju očuvanu tj. normalnu sistoličku funkciju lijeve klijetke. Ovaj tip zatajenja srca češći je u žena i u starijim dobnim skupinama.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Upala posteljice

Upale posteljice – vilitis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Upale posteljice (vilitis) obično nastaju putem krvi (hematogeno), širenjem uzročnika iz krvi majke u tkivo posteljice. Upalna reakcija se nalazi u tkivu posteljičnih resica. Makroskopski kada se posteljica pogleda, ona izgleda uredno. Zbog tih događanja posteljica može biti nešto lakša ili nešto teža za gestacijsku dob. No, kada se uzorak tkiva posteljice stavi pod mikroskop, […]

Koža

Može li jak imunitet poboljšati zdravlje kože?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Koža je naš najveći organ koji ima mnogobrojne funkcije. Ona nije neki pokrivač koji nas štiti od vanjskog svijeta i njegovog utjecaja već ima ulogu i kao veliki imunološki organ. Kako bi koža bila zdrava i lijepa potrebno je o njoj brinuti tijekom cijele godine, no ako smo stalno u stresu, loše se i neredovito […]

Koža

Dekspantenol: tajna brze regeneracije kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dekspantenol je provitamin vitamina B5 koji se nanesen na kožu pretvara u Vitamin B5 odnosno pantotensku kiselinu koja ulazi u sastav koenzima A i time utječe na obnovu epidermisa i stvaranje kolagenih vlakana. Kao lokalni pripravak na koži čini ju zdravu i lijepu bez površinskih oštećenja. Iako su do sada smišljeni mnogobrojni dermokozmetički pripravci koji […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Lijekovi

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje