Kronično zatajenje srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke

Velika je učestalost zatajenje srca s očuvanom tj. normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke u bolesnika koji se prezentiraju zatajenjem srca.

Velika je učestalost zatajenje srca s očuvanom tj. normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke u bolesnika koji se prezentiraju zatajenjem srca. Obzirom na istisnu frakciju lijeve klijetke zatajenje srca može se podijeliti u dvije skupine, jedna je skupina s očuvanom i druga sa sniženom istisnom frakcijom lijeve klijetke. Prije više od 40 godina u literaturi su opisani bolesnici sa zatajenjem srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke. Zatajenje srca s očuvanom  istisnom frakcijom lijeve klijetke određeno je istisnom frakcijom koja je jednaka ili veća od 50%. Ovaj tip zatajenja srca znatno je češći u žena i u starijim dobnim skupinama. Rezultati velike multicentrične studije (engl. Cardiovascular Research Network – CRN) u koju je bilo uključeno 11 994 bolesnika sa zatajenjem srca pokazali su da je 51,8% bolesnika imalo očuvanu  istisnu frakciju lijeve klijetke. Zatajenje srca sa sniženom istisnom frakcijom lijeve klijetke imalo je 32,6% bolesnika, a 15,6% bolesnika imalo je graničnu sistoličku disfunkciju lijeve klijetke. U ovom istraživanju istisna frakcija lijeve klijetke ustanovljena je ehokardiografski. U istraživanju je ustanovljeno da stariji bolesnici, žene, hipertoničari, bolesnici s fibrilacijom atrija u anamnezi, sa sniženim hemoglobinom i sniženom glomerularnom filtracijom češće imaju zatajenje srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke. Također je ustanovljeno da su ovi bolesnici kompleksniji s brojnim nekardijalnim pridruženim bolestima. U tih bolesnika povećana je učestalost kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), bolesti jetre, depresije i demencije. Ove brojne pridružene bolesti imaju utjecaj na lošiji ishod liječenja uz potrebu za češćim hospitalizacijama i uz veću smrtnost bolesnika.

Bolesnici koji su preboljeli akutni infarkt miokarda i imaju u anamnezi fibrilaciju ventrikula ili ventrikulsku tahikardiju rjeđe imaju zatajenje srca s očuvanom odnosno normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke.

Broj hospitaliziranih bolesnika sa zatajenjem srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke u zadnjih 20 godina značajno se povećao. Postavlja se pitanje zašto je tako ? Više čimbenika uzrokuje povećanje broja ovih bolesnika. Povećanju broja bolesnika sigurno doprinosi starenje populacije, a time i povećanje incidencije fibrilacije atrija, povećanje incidencije pretilosti, šećerne bolesti i arterijske hipertenzije. Perkutana koronarna intervencija utječe na veće preživljenje bolesnika nakon akutnog koronarnog sindroma, zatim i učinkovita terapija s ACE inhibitorima i beta blokatorima s učinkom na remodeliranje lijeve klijetke koronarnih bolesnika i hipertoničara također doprinosi povećanju broja bolesnika sa zatajenjem srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke.

U zaključku možemo naglasiti da je kronično zatajenje srca s očuvanom tj. normalnom istisnom frakcijom lijeve klijetke vrlo često. Više od 50% bolesnika koji se prezentiraju sa zatajenjem srca imaju očuvanu tj. normalnu sistoličku funkciju lijeve klijetke. Ovaj tip zatajenja srca češći je u žena i u starijim dobnim skupinama.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Hernija

Bol u grlu i hernija – molim savjet

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Abdomen

Bolovi u desnom dijelu trbuha – koji je uzrok mojih tegoba?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet