Nesteroidni antireumatici i fibrilacija atrija

U skupinu nesteroidnih antireumatika spadaju neselektivni antireumatici i selektivni, a to su inhibitori ciklooksigenaze-2 (COX-2).

U skupinu nesteroidnih antireumatika spadaju neselektivni antireumatici i selektivni, a to su inhibitori ciklooksigenaze-2 (COX-2). Uobičajena je široka primjena ovih lijekova u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Primjenjuju se kao analgetici, antireumatici i antiupalni lijekovi. Bolesnici često uzimaju ove lijekove zbog uklanjanja boli ili smanjenja intenziteta boli uslijed degenerativnih, upalnih promjena zglobova ili uslijed traume.

Meta-analiza 31 studije s ukupno 116 429 bolesnika učinjena je zbog procjene kardiovaskularnih događaja povezanih s nesteroidnim antireumaticima. U usporedbi s placebom ustanovljeno je značajno povećanje rizika za infarkt miokarda, moždani udar, kardiovaskularnu smrtnost i ukupnu smrtnost u skupini koja je uzimala nesteroidne antireumatike. Rezultati studija pokazuju da od nesteroidnih antireumatika jedino naproksen nije povezan s povećanjem rizika za kardiovaskularne događaje.

Odnos između uzimanja nesteroidnih antireumatika i rizika za fibrilaciju atrija još nije u potpunosti razjašnjen. Moguće objašnjenje je nepovoljan utjecaj ovih lijekova na bubrežnu funkciju, povećanje retencije tekućine, poremećaj ravnoteže elektrolita i oscilacije krvnog tlaka, što sve može utjecati na pojavnost fibrilacije atrija. Meta-analiza 114 studija sa selektivnim antireumaticima, inhibitorima COX-2 pokazuje značajno povećanje incidencije srčanih aritmija. Također je moguće doprinos nesteroidnih antireumatika zatajenju srca i povišenju krvnog tlaka i na taj način mogu dovesti do fibrilacije atrija. Dokazi studija upućuju na to da je fibrilacija atrija dodatni kardiovaskularni rizik povezan s uzimanjem nesteroidnih antireumatika. Ustanovljena je snažna povezanost i za nove bolesnike koji su počeli uzimati nesteroidne antireumatike kao i za bolesnike koji su na dugotrajnoj terapiji. Ova saznanja imaju značajne kliničke implikacije zbog čestog propisivanja ovih lijekova za liječenje bolnih sindroma i upalnih stanja. Potrebna je posebna pozornost kod starijih bolesnika koji zbog svoje dobi imaju povećani rizik za nastanak fibrilacije atrija. Bolesnici starije životne dobi s dijagnozom arterijske hipertenzije ili zatajenja srca također imaju dodatno povećanje rizika za fibrilaciju atrija zbog uzimanja nesteroidnih antireumatika.

U zaključku važno je naglasiti da rezultati studija pokazuju da su nesteroidni antireumatici povezani s povećanjem rizika za fibrilaciju atrija. Povećani rizik je kod novih bolesnika i kod bolesnika koji su na dugotrajnoj terapiji poglavito u starijih bolesnika koji imaju u anamnezi kroničnu bubrežnu bolest, zatajenje srca ili arterijsku hipertenziju. Zbog toga je uvijek potreban dodanti oprez prije donošenja odluke o primjeni nesteroidnih antireumatika u navedenim skupinama bolesnika.

Iz Belupove ljekarne u terapiji fibrilacije atrija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine beta-blokatora: bisoprolol, atenolol, nebivolol i carvedilol, antiaritmika: amiodaron.

Literatura:

1. Schmidt M, Christiansen CF, Mehnert F, et. al. Non-steroidal anti-inflammatory drug use and risk of atrial fibrillation or flutter: population based case-control study. BMJ 2011;343:d3450.

2. De Caterina R, Ruigomez A, Rodriguez LA. Long-term use of anti-inflammatory drugs and risk of atrial fibrillation. Arch Intern Med 2010;170:1450-1455.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]