Novi biljezi akutne rupture aterosklerotskog plaka

Akutni koronarni sindrom (AKS) glavni je uzrok smrti koronarnih bolesnika. Što ranija detekcija i dijagnoza može biti ključna u smanjenju smrtnosti.

Akutni koronarni sindrom (AKS) glavni je uzrok smrti koronarnih bolesnika. Što ranija detekcija i dijagnoza može biti ključna u smanjenju smrtnosti. Određivanje biljega akutnog koronarnog sindroma jedna je od obećavajućih strategija u zbrinjavanju bolesnika s AKS. Biljezi koji se danas koriste u svakodnevnoj kliničkoj praksi u dijagnostici AKS pokazuju nekrozu miokarda. Novi biljezi bi trebali predvidjeti nadolazeću akutnu rupturu nestabilnog plaka koronarne aterije. Na taj bi način otkrilikoronarne bolesnike prije nego nastane ruptura nestabilnog aterosklerotskog plaka, a možda bi mogli čak predvidjeti i spriječiti AKS?

Danas su dobro poznate patofiziološke promjene u AKS, a to je ruptura nestabilnog plaka, nastanak tromboze i okluzija – začepljenje koronarne arterije. Jedina slikovna metoda danas je intravaskularni ultrazvuk, te osim nje i biopsija koje mogu za života direktno prikazati ovaj proces. Stoga su razumljiva traganja istraživača za biljezima koji su osjetljivi na ranu fazu zbivanja u AKS, a to je ruptura nestabilnog plaka koja nastaje prije ishemije i prije nekroze miokarda. Idealan biljeg bi bio onaj koji bi bio u direktnom odnosu s rupturom plaka, trebao bi se vrlo rano pojaviti u cirkulaciji te brzo i bez poteškoća detektirati uz krevet bolesnika. Biljezi s ovim karakteristikama mogli bi otkriti bolesnike s rizikom za AKS znatno ranije nego što je to sada moguće. Brojni biljezi odraz su različitih mehanizama koji su klinički raspoloživi za predviđanje kardiovaskularnih događaja. Tako su jedni povezani s inflamacijom, drugi s hemostazom i trombozom, zatim s oksidativnim stresom te s oštećenjem miokarda. Rezulati istraživanja brojnih studija objavljenih od 2005. do 2012. godine ukazuju na potecijalne nove biljege u AKS.

Matriks metaloproteinaza-9 (MMP-9) novi je biljeg u AKS kao prediktor rupture nestabilnog plaka. U bolesnika s AKS povišene vrijednosti MMP-9 ustanovljene su znatno ranije nego povišene vrijednosti visoko osjetljivog troponina T. Povišene vrijednsoti MMP-9 odraz su rupture plaka ili vulnerabilnosti samoga plaka što prethodi oštećenju miokarda. Znači da je MMP-9 superiorniji od troponina T u ranoj dijagnozi AKS.
Fosfolipaza A2 vezana za lipoprotein (Lp-PLA2) u povišenim koncentracijama povezana je s koronarnim i cerebralnim događajima.
Mijeloperoksidaza (MPO) je biljeg oksidativnog stresa i može predvidjeti vulnerabilnost plaka. Brojne studije pokazuju povišene vrijednosti enzima MPO u bolesnika s AKS. Rezultati studije CAPTURE pokazuju da su vrijednosti MPO povezane s mortalitetom i ponovljenim infarktom u bolesnika s AKS. Rezultati studija sugeriraju da je MPO obećavajući biljeg za detekciju nadolazeće rupture plaka i ishemije miokarda.
Lecitinu sličan topljivi oksidirani lipoprotein receptor-I niske gustoće (LOX-1) povezan je s vulnerabilnošću plaka u ekperimentalnim animalnim modelima s hiperkolesterolemijom. Zbog njegove direktne  povezanosti s nestabilnošću plaka mogao bi biti koristan biljeg ishemije ili nekroze miokarda u ranom stadiju AKS.

Plazma protein-A udružen s trudnoćom (PAPP-A) je metaloproteinaza visoke molekularne mase. Naziv mu takav jer se koristi kao specifični prenatalni test u prvom trimestru trudnoće za detekciju trisomije 21 (Downovog sindroma). Brojne velike studije pokazuju da je razina PAPP-A značajno viša u bolesnika s AKS i ima visoku vrijednost u predviđanju kardijalnih događaja neovisno o troponinu. PAPP-A bi mogao biti atraktivni novi biljeg za detekciju rupture plaka i prije nego se može detektirati povišeni troponin T. Također može poslužiti za predviđanje ishoda liječenja bolesnika s akutnom boli u prsima.
Placentarni faktor rasta (PIGF) također je jedan od kandidata za nove biljege nestabilnosti plaka. Rezultati studija pokazuju da povišena koncentarcija PIGF igra važnu ulogu u razvoju, destabilizaciji i rupturi plaka uz povećanje proliferacije i migracije stanica endotela i glatkih mišićnih stanica stijenke arterije uz kemotaksiju cirkulirajućih monocita i makrofaga u aterosklerotsku leziju. Brojne studije ukazuju na  potencijalnu korisnost PIGF kao biljega za ranu detekciju AKS s detekcijom nadolazeće rupture plaka.

Evidentna je vrlo velika važnost detektiranja bolesnika prije nego dođe do razvoja akutnog infarkta miokarda. Tada možemo ranije započeti liječenje uz drugačiji i bolji ishod liječenja. Novi biljezi povezani s inflamacijom nisu neovisni prediktori rupture plaka. Ova saznanja o novim biljezima temeljena su na brojnim eksperimentalnim istraživanjima, ali i na kliničkim istraživanjima. Za njihovu kliničku primjenu potrebna su daljnja istraživanja.
U zaključku možemo naglasiti da su novi potencijalni biljezi oni koji bi mogli predvidjeti nadolazeću rupturu nestabilnog aterosklerotskog plaka. Buduće prospektivne studije potrebne su za provjeru dijagnostičke i prognostičke vrijednosti ovih novih biljega koristeći ih pojedinačno ili u kombinaciji u realnom svijetu svakodnevne kliničke prakse.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet