Novi biljezi akutne rupture aterosklerotskog plaka

Akutni koronarni sindrom (AKS) glavni je uzrok smrti koronarnih bolesnika. Što ranija detekcija i dijagnoza može biti ključna u smanjenju smrtnosti.

Akutni koronarni sindrom (AKS) glavni je uzrok smrti koronarnih bolesnika. Što ranija detekcija i dijagnoza može biti ključna u smanjenju smrtnosti. Određivanje biljega akutnog koronarnog sindroma jedna je od obećavajućih strategija u zbrinjavanju bolesnika s AKS. Biljezi koji se danas koriste u svakodnevnoj kliničkoj praksi u dijagnostici AKS pokazuju nekrozu miokarda. Novi biljezi bi trebali predvidjeti nadolazeću akutnu rupturu nestabilnog plaka koronarne aterije. Na taj bi način otkrilikoronarne bolesnike prije nego nastane ruptura nestabilnog aterosklerotskog plaka, a možda bi mogli čak predvidjeti i spriječiti AKS?

Danas su dobro poznate patofiziološke promjene u AKS, a to je ruptura nestabilnog plaka, nastanak tromboze i okluzija – začepljenje koronarne arterije. Jedina slikovna metoda danas je intravaskularni ultrazvuk, te osim nje i biopsija koje mogu za života direktno prikazati ovaj proces. Stoga su razumljiva traganja istraživača za biljezima koji su osjetljivi na ranu fazu zbivanja u AKS, a to je ruptura nestabilnog plaka koja nastaje prije ishemije i prije nekroze miokarda. Idealan biljeg bi bio onaj koji bi bio u direktnom odnosu s rupturom plaka, trebao bi se vrlo rano pojaviti u cirkulaciji te brzo i bez poteškoća detektirati uz krevet bolesnika. Biljezi s ovim karakteristikama mogli bi otkriti bolesnike s rizikom za AKS znatno ranije nego što je to sada moguće. Brojni biljezi odraz su različitih mehanizama koji su klinički raspoloživi za predviđanje kardiovaskularnih događaja. Tako su jedni povezani s inflamacijom, drugi s hemostazom i trombozom, zatim s oksidativnim stresom te s oštećenjem miokarda. Rezulati istraživanja brojnih studija objavljenih od 2005. do 2012. godine ukazuju na potecijalne nove biljege u AKS.

Matriks metaloproteinaza-9 (MMP-9) novi je biljeg u AKS kao prediktor rupture nestabilnog plaka. U bolesnika s AKS povišene vrijednosti MMP-9 ustanovljene su znatno ranije nego povišene vrijednosti visoko osjetljivog troponina T. Povišene vrijednsoti MMP-9 odraz su rupture plaka ili vulnerabilnosti samoga plaka što prethodi oštećenju miokarda. Znači da je MMP-9 superiorniji od troponina T u ranoj dijagnozi AKS.
Fosfolipaza A2 vezana za lipoprotein (Lp-PLA2) u povišenim koncentracijama povezana je s koronarnim i cerebralnim događajima.
Mijeloperoksidaza (MPO) je biljeg oksidativnog stresa i može predvidjeti vulnerabilnost plaka. Brojne studije pokazuju povišene vrijednosti enzima MPO u bolesnika s AKS. Rezultati studije CAPTURE pokazuju da su vrijednosti MPO povezane s mortalitetom i ponovljenim infarktom u bolesnika s AKS. Rezultati studija sugeriraju da je MPO obećavajući biljeg za detekciju nadolazeće rupture plaka i ishemije miokarda.
Lecitinu sličan topljivi oksidirani lipoprotein receptor-I niske gustoće (LOX-1) povezan je s vulnerabilnošću plaka u ekperimentalnim animalnim modelima s hiperkolesterolemijom. Zbog njegove direktne  povezanosti s nestabilnošću plaka mogao bi biti koristan biljeg ishemije ili nekroze miokarda u ranom stadiju AKS.

Plazma protein-A udružen s trudnoćom (PAPP-A) je metaloproteinaza visoke molekularne mase. Naziv mu takav jer se koristi kao specifični prenatalni test u prvom trimestru trudnoće za detekciju trisomije 21 (Downovog sindroma). Brojne velike studije pokazuju da je razina PAPP-A značajno viša u bolesnika s AKS i ima visoku vrijednost u predviđanju kardijalnih događaja neovisno o troponinu. PAPP-A bi mogao biti atraktivni novi biljeg za detekciju rupture plaka i prije nego se može detektirati povišeni troponin T. Također može poslužiti za predviđanje ishoda liječenja bolesnika s akutnom boli u prsima.
Placentarni faktor rasta (PIGF) također je jedan od kandidata za nove biljege nestabilnosti plaka. Rezultati studija pokazuju da povišena koncentarcija PIGF igra važnu ulogu u razvoju, destabilizaciji i rupturi plaka uz povećanje proliferacije i migracije stanica endotela i glatkih mišićnih stanica stijenke arterije uz kemotaksiju cirkulirajućih monocita i makrofaga u aterosklerotsku leziju. Brojne studije ukazuju na  potencijalnu korisnost PIGF kao biljega za ranu detekciju AKS s detekcijom nadolazeće rupture plaka.

Evidentna je vrlo velika važnost detektiranja bolesnika prije nego dođe do razvoja akutnog infarkta miokarda. Tada možemo ranije započeti liječenje uz drugačiji i bolji ishod liječenja. Novi biljezi povezani s inflamacijom nisu neovisni prediktori rupture plaka. Ova saznanja o novim biljezima temeljena su na brojnim eksperimentalnim istraživanjima, ali i na kliničkim istraživanjima. Za njihovu kliničku primjenu potrebna su daljnja istraživanja.
U zaključku možemo naglasiti da su novi potencijalni biljezi oni koji bi mogli predvidjeti nadolazeću rupturu nestabilnog aterosklerotskog plaka. Buduće prospektivne studije potrebne su za provjeru dijagnostičke i prognostičke vrijednosti ovih novih biljega koristeći ih pojedinačno ili u kombinaciji u realnom svijetu svakodnevne kliničke prakse.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?