Novi lijek u terapiji zatajenja srca

Bolesnici zbog zatajenja srca najčešće dolaze na pregled kod liječnika opće medicine ili u hitnu službu bolnice. Unatoč suvremenim dijagnostičkim i terapijskim postupcima broj bolesnika sa zatajenjem srca u stalnom je porastu.

Zatajenje srca glavni je razlog za hospitalizacije bolesnika. Zbog visoke smrtnosti i čestih hospitalizacija bolesnika sa zatajenjem srca svaki novi lijek za ovu tešku bolest dobro je došao. Na kongresu Europskog kardiološkog društva (ESC) održanom početkom ovog mjeseca u Barceloni, Španjolska, prezentirani su rezultati kliničkog ispitivanja novog lijeka za liječenje zatajenja srca. U kliničkoj studiji PARADIGM-HF ispitivan je novi lijek inhibitor angiotenzinskog receptora neprilizina (ARN-inhibitor). Inhibicija neprilizina povećava razinu natriuretskog peptida, bradikinina i adrenomedulina što rezultira natriurezom i vazodilatacijom.

Ispitivanje je provedeno na 8 442 bolesnika sa zatajenjem srca koji su bili u kliničkom stadiju II-IV prema NYHA klasifikaciji. Vršena je usporedba učinkovitosti novog lijeka oznake LCZ969, ARN- inhibitora s enalaprilom poznatim ACE-inhibitorom. Prosječna dob bolesnika bila je 64 godine, sa značajno sniženom istisnom frakcijom lijeve klijetke (EFLV), srednja vrijednost EF bila je 30%. Novi lijek ARN-inhibitor jedna skupina bolesnika uzimala je u dozi 2×200 mg na dan, a druga skupina uzimala je ACE-inhibitor enalapril u dozi 2×10 mg na dan. Uz ispitivane lijekove bolesnici su primali svoju redovnu terapiju, digitalis (29%), beta-blokator (93%) i antagonist mineralokortikoida (54%) bolesnika.

U kliničkoj studiji PARADIGM-HF bilo je 21% žena i 79% muškaraca, prosječna vrijednost indeksa tjelesne mase bila je 28 kg/m2. Etiologija zatajenja srca bila je ishemijska u 60% bolesnika,  infarkt miokarda preboljelo 43%, a šećernu bolest imalo je 35% bolesnika. U skupini bolesnika koji su primali ARN-inhibitor ustanovljen je niži sistolički krvni tlak za 3,2 mmHg nego u skupini koji su primali ACE-inhibitor. Bolesnici su novi lijek dobro podnosili, nije zabilježen veći broj nsupojava nego u skupini s enalaprilom, osim nešto većeg broja simptomatske hipotenzije, 14% v.s 9,2% bolesnika. Bilo je i manje povećanja kretainina, kalija i manje kašlja nego u skupini s enalaprilom. Angioedem kao nuspojava nije zabilježen niti u jednoj skupini bolesnika. Studija je prekinuta nakon 27 mjesci praćenja zbog etičkih razloga. Naime, rezultati su bili tako dobri da je bilo neetički dalje nastaviti ispitivanje zbog bolesnika koji nisu primali novi lijek, jer su oni imali značajno veću smrtnost i značajno više hospitalizacija.

Rezultati studije PARADIGM-HF  pokazali su značajno smanjenje kardiovaskularne smrtnosti za 20% i smanjenje hospitalizacija zbog zatajenja srca za 21% u skupini bolesnika koji su liječeni s novim lijekom ARN-inhibitorom. Razlika u smrtnosti i u broju hospitalizacija između skupina statistički je značajna.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]