Novi lijek u terapiji zatajenja srca

Bolesnici zbog zatajenja srca najčešće dolaze na pregled kod liječnika opće medicine ili u hitnu službu bolnice. Unatoč suvremenim dijagnostičkim i terapijskim postupcima broj bolesnika sa zatajenjem srca u stalnom je porastu.

Zatajenje srca glavni je razlog za hospitalizacije bolesnika. Zbog visoke smrtnosti i čestih hospitalizacija bolesnika sa zatajenjem srca svaki novi lijek za ovu tešku bolest dobro je došao. Na kongresu Europskog kardiološkog društva (ESC) održanom početkom ovog mjeseca u Barceloni, Španjolska, prezentirani su rezultati kliničkog ispitivanja novog lijeka za liječenje zatajenja srca. U kliničkoj studiji PARADIGM-HF ispitivan je novi lijek inhibitor angiotenzinskog receptora neprilizina (ARN-inhibitor). Inhibicija neprilizina povećava razinu natriuretskog peptida, bradikinina i adrenomedulina što rezultira natriurezom i vazodilatacijom.

Ispitivanje je provedeno na 8 442 bolesnika sa zatajenjem srca koji su bili u kliničkom stadiju II-IV prema NYHA klasifikaciji. Vršena je usporedba učinkovitosti novog lijeka oznake LCZ969, ARN- inhibitora s enalaprilom poznatim ACE-inhibitorom. Prosječna dob bolesnika bila je 64 godine, sa značajno sniženom istisnom frakcijom lijeve klijetke (EFLV), srednja vrijednost EF bila je 30%. Novi lijek ARN-inhibitor jedna skupina bolesnika uzimala je u dozi 2×200 mg na dan, a druga skupina uzimala je ACE-inhibitor enalapril u dozi 2×10 mg na dan. Uz ispitivane lijekove bolesnici su primali svoju redovnu terapiju, digitalis (29%), beta-blokator (93%) i antagonist mineralokortikoida (54%) bolesnika.

U kliničkoj studiji PARADIGM-HF bilo je 21% žena i 79% muškaraca, prosječna vrijednost indeksa tjelesne mase bila je 28 kg/m2. Etiologija zatajenja srca bila je ishemijska u 60% bolesnika,  infarkt miokarda preboljelo 43%, a šećernu bolest imalo je 35% bolesnika. U skupini bolesnika koji su primali ARN-inhibitor ustanovljen je niži sistolički krvni tlak za 3,2 mmHg nego u skupini koji su primali ACE-inhibitor. Bolesnici su novi lijek dobro podnosili, nije zabilježen veći broj nsupojava nego u skupini s enalaprilom, osim nešto većeg broja simptomatske hipotenzije, 14% v.s 9,2% bolesnika. Bilo je i manje povećanja kretainina, kalija i manje kašlja nego u skupini s enalaprilom. Angioedem kao nuspojava nije zabilježen niti u jednoj skupini bolesnika. Studija je prekinuta nakon 27 mjesci praćenja zbog etičkih razloga. Naime, rezultati su bili tako dobri da je bilo neetički dalje nastaviti ispitivanje zbog bolesnika koji nisu primali novi lijek, jer su oni imali značajno veću smrtnost i značajno više hospitalizacija.

Rezultati studije PARADIGM-HF  pokazali su značajno smanjenje kardiovaskularne smrtnosti za 20% i smanjenje hospitalizacija zbog zatajenja srca za 21% u skupini bolesnika koji su liječeni s novim lijekom ARN-inhibitorom. Razlika u smrtnosti i u broju hospitalizacija između skupina statistički je značajna.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet