Novosti u antikoagulantnoj terapiji

Cilj antikoagulantne terapije je smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Terapija je indicirana u bolesnika s plućnom embolijom, dubokom venskom trombozom, akutnim koronarnim sindromom, ishemijskim moždanim udarom i u nekim prirođenim poremećajima koagulacije.

Cilj antikoagulantne terapije je smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Terapija je indicirana u bolesnika s plućnom embolijom, dubokom venskom trombozom, akutnim koronarnim sindromom, ishemijskim moždanim udarom i u nekim prirođenim poremećajima koagulacije. Osim ovih indikacija antikoagulantna terapija indicirana je i u bolesnika s trajnom fibrilacijom atrija koji imaju dva ili više bodova prema CHADS2 ili CHADS2 -VAS2 „Scoru“. Do otkrivanja novih peroralnih antikoagulantnih lijekova koristili smo tzv. „stare“ antikoagulantne lijekove iz skupine antagonista K vitamina. Tijekom terapije potrebna je redovita kontrola parametara koagulacije ( PV / INR), obično jedan put mjesečno ili češće. Prema nalazu određuje se doza lijeka.

Noviji antikoagulantni lijekovi spadaju u skupinu diretnih blokatora Xa faktora koagulacije. U ovu skupinu lijekova spadaju rivaroxaban, dabigatran i apixaban. Kod terapije novim antikoagulantnim lijekovima nije potrebna kontrola parametara koagulacije. Nedostatak novih antikoagulantnih lijekova je njihova visoka cijena u usporedbi sa starim lijekovima.

Na ovogodišnjem kongresu Američkog kardiološkog udruženja (AHA), koji je održan od 12. 11. do 16.11. 2011. godine u Orlandu, Florida, prezentirani su rezultati dvije velike kliničke studije ATLAS ACS 2-TIMI 51 i ADOPT. U prvu studiju  bilo je uključeno 15,526 bolesnika koji su hospitalizirani radi akutnog koronarnog sindroma (ASC), a vrijeme praćenja bilo je 24 mjeseca. Uz uobičajenu terapiju bolesnici su primali i rivaroxaban u dozi 2,5 mg ili 5,0 mg dva puta na dan ili placebo. Rezultati istraživanja pokazali su smanjenje rizika ukupne smrtnosti za 30% i smanjenje tromboze stenta za 31% u skupini bolesnika koji su primali rivaroxaban. U zaključku rasprave rečeno je da je rivaroxaban prvi novi antikoagulantni lijek koji je pokazao značajnu kliničku korist u akutnom koronarnom sindromu (ACS). Rezultati istraživanja pokazuju da dolazi novo razdoblje u sekundarnoj prevenciji tromboembolijskih komplikacija nakon ACS.

Od novih antikoagulantnih lijekova očekujemo smanjenje rizika od krvarenja i smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Ovi novi lijekovi također utječu na poboljšanje kvalitete života bolesnika jer nije potrebno vađenje krvi jedan put mjesečno ili češće radi određivanja parametara koagulacije.

Drugi lijek iz skupine novih antikoagulantnih lijekova je apixaban.  Na kongresu u Orlandu također su prezentirani rezultati studije ADOPT u koju je bilo uključeno 6,500 bolesnika koji su hospitalizirani radi zatajivanja srca, akutnog respiratornog zatajivanja i ostalih stanja koja su predisponirajući čimbenici za duboku vensku trombozu (DVT). Jedna skupina bolesnika primala je apixaban, a druga skupina heparin (enoxaparin). Razlika između dviju skupina u smrtnom ishodu ili  u incidenciji plućne embolije nije bila statistički značajna.

Rezultati studija ATLAS ACS 2-timi 51 i ADOPT objavljeni su u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine, broj 13, za mjesec studeni, 2011. godine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]