Novosti u liječenju akutnog zatajivanja srca

Lijekovi, kao što su diuretici, vazodilatatori i inotropni agensi, poboljšavaju kliničke znakove i simptome te hemodinamiku, ali nisu pokazali učinkovitost u smanjenju smrtnosti tijekom niza godina.

Lijekovi, kao što su diuretici, vazodilatatori i inotropni agensi, poboljšavaju kliničke znakove i simptome te hemodinamiku, ali nisu pokazali učinkovitost u smanjenju smrtnosti tijekom niza godina upotrebe u liječenju akutnog zatajivanja srca. Prošlo je desetljeće od prva dva velika randomizirana klinička istraživanja u akutnom zatajivanju srca i tijekom kojeg je za liječenje akutnog zatajivanja srca u SAD-u registriran samo neseritid, a u Europskoj uniji samo levosimendan.1,2 Danas su u središtu pažnje istraživača lijekovi, koji ne samo da utječu na klinički status i srčanu funkciju, već na kratkoročnu i dugoročnu prognozu. Većinom se radi o novim diureticima (antagonistima adenozinskih A1 receptora, antagonistima vazopresinskih receptora, natriuretski peptidi), čija je značajka intenziviranje natriureze uz očuvanje bubrežne funkcije.3 Zbog svog vazodiltacijskog djelovanja može biti značajan i humani peptid relaksin, dok se zbog očekivanog patofiziološkog djelovanja istražuju i direktni inhibitori renina, inhibitori sinteze aldosterona i antagonisti aldosteronskih receptora.4 Rezultati istraživanja inotropnog liječenja pokazuju da bolesnici koji ih uzimaju imaju lošiju prognozu, stoga se istražuju skupine lijekova čijom se primjenom ne povećava intracelularna koncentracija kalcija, ne raste potrošnja kisika u miokardu te nema aritmogeneze.5 Tim skupinama pripada levosimendan, koji pojačava osjetljivost vezanja kalcijevih iona za miofibrile uz otvaranje kalijevih kanala, te luzoinotropi bez kronotropnog djelovanja i aktivatori srčanog miozina.6

Temelj liječenja akutnog zatajivanja srca je provođenje diuretskog liječenja i to tzv. diureticima Henleove petlje među kojima je najpoznatiji furosemid. Danas je jedna od alternativnih strategija diuretskom liječenju kod bolesnika s kardiorenalnim sindromom tip I, koji se javlja u 25-33% bolesnika s akutnim zatajivanjem srca, provođenje postupaka hemodijafiltracije. Međutim, to liječenje, prema rezultatima CARRESS-HF istraživanja američke mreže za liječenje zatajivanja srca, dovodi do značajnije pojavnosti štetnih događaja i deterioracije bubrežne funkcije u poredbi s liječenjem furosemidom.7
Ostalo je još uvijek pitanje kako pravilno provoditi diuretsko liječenje jer nema dovoljno randomiziranih prospektivnih studija. Već je prije 15 godina splitska grupa istraživača pokazala da je u liječenju refraktornog zatajivanja srca kontinuirana infuzija furosemida superiornija u količini ukupne diureze i u natriurezi u odnosu na intermitentno bolusno liječenje furosemidom istih ukupnih doza.8 Izgleda da razlike između kontinuiranog i bolusnog liječenja furosemidom u akutnom zatajivanju srca prema rezultatima DOSE istraživanja već spomenute američke mreže nema.9 Međutim, značajnost tog istraživanja jest potvrda da velike doze furosemida ne pogoršavaju bitno bubrežnu funkciju unatoč teoretskim postavkama i ranijim opažanjima.9 Na žalost, i dalje nije riješeno pitanje visoke učestalosti smrtnosti, rehospitalizacija i javljanja na pregled zbog simptoma u bolesnika liječenih od akutnog zatajivanja srca.

Literatura:

  • Publication Committee for the VMAC Investigators (Vasodilatation in the Management of Acute CHF). Intravenous nesiritide vs nitroglycerin for treatment of decompensated congestive heart failure: a randomized controlled trial. JAMA 2002;287:1531–40.
  • Cuffe MS, Califf RM, Adams KF i sur. Short-term intravenous milrinone for acute exacerbation of chronic heart failure: a randomized controlled trial. JAMA 2002;287: 1541–7.
  • Tamargo J, Amorós I, Barana A, Caballero R, Delpón E. New investigational drugs for the management of acute heart failure syndromes. Curr Med Chem 2010;17:363-90.
  • Teerlink JR, Metra M, Felker GM i sur. Relaxin for the treatment of patients with acute heart failure (Pre-RELAX-AHF): a multicentre, randomised, placebo-controlled, parallel-group, dose-finding phase IIb study. Lancet 2009;373:1429-39.
  • Teerlink JR, Metra M, Zacà V i sur. Agents with inotropic properties for the management of acute heart failure syndromes. Traditional agents and beyond. Heart Fail Rev 2009;14:243-53.
  • Tamargo J, Caballero R, Gómez R, Barana A, Amorós I, Delpón E. Investigational positive inotropic agents for acute heart failure. Cardiovasc Hematol Disord Drug Targets 2009;9:193-205.
  • Bart BA, Goldsmith SR, Lee KL i sur. Ultrafiltration in decompensated heart failure with cardiorenal syndrome. N Engl J Med 2012. DOI: 10.1056/NEJMoa1210357.
  • Pivac N, Rumboldt Z, Sardelić S i sur. Diuretic effects of furosemide infusion versus bolus injection in congestive heart failure. Int J Clin Pharmacol Res 1998;18:121-8.
  • Felker GM, Lee KL, Bull DA i sur. Diuretic strategies in patients with acute decompensated heart failure. N Engl J Med 2011;364:797-805.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavić penisa

Molim Vas savjet za osjetljivost glavića penisa

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Aklavarija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Bubreg

Molim Vas da mi protumačite nalaz CT-a abdomena

Djeca

Krv u stolici kod djece

Pojava krvi u stolici djeteta roditelje može jako uznemiriti i zabrinuti, iako je srećom u većini slučajeva uzrokovana stanjima koja nisu opasna niti životno ugrožavajuća. Otkud krv u stolici? Krv u stolici najčešće je porijeklom iz probavnog sustava, iako se ponekad može raditi o npr. progutanoj krvi kod krvarenja iz nosa, kod novorođenčeta o progutanoj […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća – što sada moram napraviti?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]