Novosti u liječenju akutnog zatajivanja srca

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Lijekovi, kao što su diuretici, vazodilatatori i inotropni agensi, poboljšavaju kliničke znakove i simptome te hemodinamiku, ali nisu pokazali učinkovitost u smanjenju smrtnosti tijekom niza godina.

Lijekovi, kao što su diuretici, vazodilatatori i inotropni agensi, poboljšavaju kliničke znakove i simptome te hemodinamiku, ali nisu pokazali učinkovitost u smanjenju smrtnosti tijekom niza godina upotrebe u liječenju akutnog zatajivanja srca. Prošlo je desetljeće od prva dva velika randomizirana klinička istraživanja u akutnom zatajivanju srca i tijekom kojeg je za liječenje akutnog zatajivanja srca u SAD-u registriran samo neseritid, a u Europskoj uniji samo levosimendan.1,2 Danas su u središtu pažnje istraživača lijekovi, koji ne samo da utječu na klinički status i srčanu funkciju, već na kratkoročnu i dugoročnu prognozu. Većinom se radi o novim diureticima (antagonistima adenozinskih A1 receptora, antagonistima vazopresinskih receptora, natriuretski peptidi), čija je značajka intenziviranje natriureze uz očuvanje bubrežne funkcije.3 Zbog svog vazodiltacijskog djelovanja može biti značajan i humani peptid relaksin, dok se zbog očekivanog patofiziološkog djelovanja istražuju i direktni inhibitori renina, inhibitori sinteze aldosterona i antagonisti aldosteronskih receptora.4 Rezultati istraživanja inotropnog liječenja pokazuju da bolesnici koji ih uzimaju imaju lošiju prognozu, stoga se istražuju skupine lijekova čijom se primjenom ne povećava intracelularna koncentracija kalcija, ne raste potrošnja kisika u miokardu te nema aritmogeneze.5 Tim skupinama pripada levosimendan, koji pojačava osjetljivost vezanja kalcijevih iona za miofibrile uz otvaranje kalijevih kanala, te luzoinotropi bez kronotropnog djelovanja i aktivatori srčanog miozina.6

Temelj liječenja akutnog zatajivanja srca je provođenje diuretskog liječenja i to tzv. diureticima Henleove petlje među kojima je najpoznatiji furosemid. Danas je jedna od alternativnih strategija diuretskom liječenju kod bolesnika s kardiorenalnim sindromom tip I, koji se javlja u 25-33% bolesnika s akutnim zatajivanjem srca, provođenje postupaka hemodijafiltracije. Međutim, to liječenje, prema rezultatima CARRESS-HF istraživanja američke mreže za liječenje zatajivanja srca, dovodi do značajnije pojavnosti štetnih događaja i deterioracije bubrežne funkcije u poredbi s liječenjem furosemidom.7
Ostalo je još uvijek pitanje kako pravilno provoditi diuretsko liječenje jer nema dovoljno randomiziranih prospektivnih studija. Već je prije 15 godina splitska grupa istraživača pokazala da je u liječenju refraktornog zatajivanja srca kontinuirana infuzija furosemida superiornija u količini ukupne diureze i u natriurezi u odnosu na intermitentno bolusno liječenje furosemidom istih ukupnih doza.8 Izgleda da razlike između kontinuiranog i bolusnog liječenja furosemidom u akutnom zatajivanju srca prema rezultatima DOSE istraživanja već spomenute američke mreže nema.9 Međutim, značajnost tog istraživanja jest potvrda da velike doze furosemida ne pogoršavaju bitno bubrežnu funkciju unatoč teoretskim postavkama i ranijim opažanjima.9 Na žalost, i dalje nije riješeno pitanje visoke učestalosti smrtnosti, rehospitalizacija i javljanja na pregled zbog simptoma u bolesnika liječenih od akutnog zatajivanja srca.

Literatura:

  • Publication Committee for the VMAC Investigators (Vasodilatation in the Management of Acute CHF). Intravenous nesiritide vs nitroglycerin for treatment of decompensated congestive heart failure: a randomized controlled trial. JAMA 2002;287:1531–40.
  • Cuffe MS, Califf RM, Adams KF i sur. Short-term intravenous milrinone for acute exacerbation of chronic heart failure: a randomized controlled trial. JAMA 2002;287: 1541–7.
  • Tamargo J, Amorós I, Barana A, Caballero R, Delpón E. New investigational drugs for the management of acute heart failure syndromes. Curr Med Chem 2010;17:363-90.
  • Teerlink JR, Metra M, Felker GM i sur. Relaxin for the treatment of patients with acute heart failure (Pre-RELAX-AHF): a multicentre, randomised, placebo-controlled, parallel-group, dose-finding phase IIb study. Lancet 2009;373:1429-39.
  • Teerlink JR, Metra M, Zacà V i sur. Agents with inotropic properties for the management of acute heart failure syndromes. Traditional agents and beyond. Heart Fail Rev 2009;14:243-53.
  • Tamargo J, Caballero R, Gómez R, Barana A, Amorós I, Delpón E. Investigational positive inotropic agents for acute heart failure. Cardiovasc Hematol Disord Drug Targets 2009;9:193-205.
  • Bart BA, Goldsmith SR, Lee KL i sur. Ultrafiltration in decompensated heart failure with cardiorenal syndrome. N Engl J Med 2012. DOI: 10.1056/NEJMoa1210357.
  • Pivac N, Rumboldt Z, Sardelić S i sur. Diuretic effects of furosemide infusion versus bolus injection in congestive heart failure. Int J Clin Pharmacol Res 1998;18:121-8.
  • Felker GM, Lee KL, Bull DA i sur. Diuretic strategies in patients with acute decompensated heart failure. N Engl J Med 2011;364:797-805.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Bubrezi

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Alkohol

Konzumacija alkohola

Srce

Možete li mi očitati EKG?

Bakterije

Laktoferin – saveznik u podršci imunitetu djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U vrtićima i školama, bliski kontakt među djecom i dijeljenje igračaka olakšava širenje virusa i bakterija zbog čega je učestalost obolijevanja od virusnih i bakterijskih bolesti u ovoj populaciji visoka. Također, djeca imaju nedovoljno razvijen imunosni sustav, a osnovne higijenske navike tek usvajaju, što je razlog čestog obolijevanja. Preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, kvalitetnu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]