Nuspojave terapije statinima

Inhibitori HMG-CoA reduktaze ili kolokvijalno statini (simvastatin, atorvastatin, lovastatin, rosuvastatin, fluvastatin, pravastatin) su jedni od najčešće propisivanih lijekova koji svoju poziciju zahvaljuju velikim studijama.

Inhibitori HMG-CoA reduktaze ili kolokvijalno statini (simvastatin, atorvastatin, lovastatin, rosuvastatin, fluvastatin, pravastatin) su jedni od najčešće propisivanih lijekova koji svoju poziciju zahvaljuju velikim studijama koje su dokazale izrazito smanjenje pobola i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Tako je poznato da za svaki 1mmol/L sniženja LDL kolesterola smanjuju ukupnu smrtnost za 10%, a smrtnost od koronarne bolesti za 20%. 1  Unatoč dobro poznatim dobitima od sniženja kolesterola mnogi liječnici, a i bolesnici  u strahu od mogućih nuspojava prekidaju terapiju.

Miopatija – bol u mišićima je najozbiljnija nuspojava terapije statinima  jer može završiti s potencijalno fatalnom rabdomioliziom. Učestalost miopatije je izrazito niska i kreće se od 0.01% do 0,1% u  kliničkim ispitivanjima. Rizik od miopatije raste kada se uz statine uzima  fibrate, osobito gemfibrozil, a manje s fenofibratom. Dijagnostički kriterij za miopatiju je  peterostruki porast enzima kreatin kinaze (CK) u serumu bolesnika. Bol u mišićima (bez porasta CK) je čest simptom u kliničkoj praksi, javlja se u 5-10% bolesnika. Bolesnici s bolovima u mišićima bez porasta CK mogu nastaviti terapiju ukoliko bol nije nepodnošljiva.

Porast jetrenih enzima, definirano trostrukim porastom alanin aminotransferaze (ALT) i aspartat aminotransferaze (AST),  se javlja u oko 0.5-2% bolesnika liječenih statinima. Obzirom da je porast jeterenih enzima ovisan o dozi statina, preporuka je da se u takvim situacijama smanji doza,a  ne da se ukida terapija statinom. Prema američkim registrima nuspojava, ozbiljno – fatalno oštećenje jetre se javlja izrazito rijetko u 0.2% bolesnika i nije nužno vezano uz terapiju statinima. Štoviše prema najnovijim preporukama Američke agencije za lijekove i hranu (FDA) nije nužno redovito monitoriranje jetrenih enzima već samo na početku terapije  i  ako se uoče neki simptomi jetrenog zatajivanja.

Novije metanalize kliničkih ispitivanja su uočile povezanost terapije statinima i povećanog rizika za razvoj dijabetesa (9-13%).  Međutim, korist od snižavanja kolesterola višestruko nadmašuje potencijalnu opasnost od povećane pojavnosti dijabetesa.
Također postoje manja saznanja o povezanosti statinske terapije i blaže kognitivne disfunkcije koja se popravlja prekidanjem statinske terapije. Važno je naglasiti da nema dokaza o povezanosti s nikakvim oblikom progresivnih demencija. 2

Zaključno se može reći da su statini dokazano učinkoviti lijekovi u prevenciji kardiovaskularnog pobola i smrtnosti te da korist terapije višestruko nadmašuje potencijalne nuspojave.  Rutinsko monitoriranje jeternih enzima nije indicirano  niti je nužno prekidanje terapije kod  njihovog porasta. Također nije svaka bol u mišićima kod bolesnika na terapiji statinima nuspojava terapije niti je nužno indicirano prekidanje terapije.

Literatura

  • Cholesterol Treatment Trialists’ (CTT) Collaboration. Efficacy and safety of  more intensive lowering of LDL cholesterol: a meta-analysis of data from 170000 participants in 26 randomised trials. Lancet 2010;376:1670–1681.
  • ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias: the Task Force for the management of  dyslipidaemias of the European Society of Cardiology (ESC) and the European Atherosclerosis Society (EAS).  Eur Heart J. 2011 Jul;32(14):1769-818.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]