Nuspojave terapije statinima

Inhibitori HMG-CoA reduktaze ili kolokvijalno statini (simvastatin, atorvastatin, lovastatin, rosuvastatin, fluvastatin, pravastatin) su jedni od najčešće propisivanih lijekova koji svoju poziciju zahvaljuju velikim studijama.

Inhibitori HMG-CoA reduktaze ili kolokvijalno statini (simvastatin, atorvastatin, lovastatin, rosuvastatin, fluvastatin, pravastatin) su jedni od najčešće propisivanih lijekova koji svoju poziciju zahvaljuju velikim studijama koje su dokazale izrazito smanjenje pobola i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Tako je poznato da za svaki 1mmol/L sniženja LDL kolesterola smanjuju ukupnu smrtnost za 10%, a smrtnost od koronarne bolesti za 20%. 1  Unatoč dobro poznatim dobitima od sniženja kolesterola mnogi liječnici, a i bolesnici  u strahu od mogućih nuspojava prekidaju terapiju.

Miopatija – bol u mišićima je najozbiljnija nuspojava terapije statinima  jer može završiti s potencijalno fatalnom rabdomioliziom. Učestalost miopatije je izrazito niska i kreće se od 0.01% do 0,1% u  kliničkim ispitivanjima. Rizik od miopatije raste kada se uz statine uzima  fibrate, osobito gemfibrozil, a manje s fenofibratom. Dijagnostički kriterij za miopatiju je  peterostruki porast enzima kreatin kinaze (CK) u serumu bolesnika. Bol u mišićima (bez porasta CK) je čest simptom u kliničkoj praksi, javlja se u 5-10% bolesnika. Bolesnici s bolovima u mišićima bez porasta CK mogu nastaviti terapiju ukoliko bol nije nepodnošljiva.

Porast jetrenih enzima, definirano trostrukim porastom alanin aminotransferaze (ALT) i aspartat aminotransferaze (AST),  se javlja u oko 0.5-2% bolesnika liječenih statinima. Obzirom da je porast jeterenih enzima ovisan o dozi statina, preporuka je da se u takvim situacijama smanji doza,a  ne da se ukida terapija statinom. Prema američkim registrima nuspojava, ozbiljno – fatalno oštećenje jetre se javlja izrazito rijetko u 0.2% bolesnika i nije nužno vezano uz terapiju statinima. Štoviše prema najnovijim preporukama Američke agencije za lijekove i hranu (FDA) nije nužno redovito monitoriranje jetrenih enzima već samo na početku terapije  i  ako se uoče neki simptomi jetrenog zatajivanja.

Novije metanalize kliničkih ispitivanja su uočile povezanost terapije statinima i povećanog rizika za razvoj dijabetesa (9-13%).  Međutim, korist od snižavanja kolesterola višestruko nadmašuje potencijalnu opasnost od povećane pojavnosti dijabetesa.
Također postoje manja saznanja o povezanosti statinske terapije i blaže kognitivne disfunkcije koja se popravlja prekidanjem statinske terapije. Važno je naglasiti da nema dokaza o povezanosti s nikakvim oblikom progresivnih demencija. 2

Zaključno se može reći da su statini dokazano učinkoviti lijekovi u prevenciji kardiovaskularnog pobola i smrtnosti te da korist terapije višestruko nadmašuje potencijalne nuspojave.  Rutinsko monitoriranje jeternih enzima nije indicirano  niti je nužno prekidanje terapije kod  njihovog porasta. Također nije svaka bol u mišićima kod bolesnika na terapiji statinima nuspojava terapije niti je nužno indicirano prekidanje terapije.

Literatura

  • Cholesterol Treatment Trialists’ (CTT) Collaboration. Efficacy and safety of  more intensive lowering of LDL cholesterol: a meta-analysis of data from 170000 participants in 26 randomised trials. Lancet 2010;376:1670–1681.
  • ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias: the Task Force for the management of  dyslipidaemias of the European Society of Cardiology (ESC) and the European Atherosclerosis Society (EAS).  Eur Heart J. 2011 Jul;32(14):1769-818.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]