Nuspojave terapije statinima

Inhibitori HMG-CoA reduktaze ili kolokvijalno statini (simvastatin, atorvastatin, lovastatin, rosuvastatin, fluvastatin, pravastatin) su jedni od najčešće propisivanih lijekova koji svoju poziciju zahvaljuju velikim studijama.

Inhibitori HMG-CoA reduktaze ili kolokvijalno statini (simvastatin, atorvastatin, lovastatin, rosuvastatin, fluvastatin, pravastatin) su jedni od najčešće propisivanih lijekova koji svoju poziciju zahvaljuju velikim studijama koje su dokazale izrazito smanjenje pobola i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Tako je poznato da za svaki 1mmol/L sniženja LDL kolesterola smanjuju ukupnu smrtnost za 10%, a smrtnost od koronarne bolesti za 20%. 1  Unatoč dobro poznatim dobitima od sniženja kolesterola mnogi liječnici, a i bolesnici  u strahu od mogućih nuspojava prekidaju terapiju.

Miopatija – bol u mišićima je najozbiljnija nuspojava terapije statinima  jer može završiti s potencijalno fatalnom rabdomioliziom. Učestalost miopatije je izrazito niska i kreće se od 0.01% do 0,1% u  kliničkim ispitivanjima. Rizik od miopatije raste kada se uz statine uzima  fibrate, osobito gemfibrozil, a manje s fenofibratom. Dijagnostički kriterij za miopatiju je  peterostruki porast enzima kreatin kinaze (CK) u serumu bolesnika. Bol u mišićima (bez porasta CK) je čest simptom u kliničkoj praksi, javlja se u 5-10% bolesnika. Bolesnici s bolovima u mišićima bez porasta CK mogu nastaviti terapiju ukoliko bol nije nepodnošljiva.

Porast jetrenih enzima, definirano trostrukim porastom alanin aminotransferaze (ALT) i aspartat aminotransferaze (AST),  se javlja u oko 0.5-2% bolesnika liječenih statinima. Obzirom da je porast jeterenih enzima ovisan o dozi statina, preporuka je da se u takvim situacijama smanji doza,a  ne da se ukida terapija statinom. Prema američkim registrima nuspojava, ozbiljno – fatalno oštećenje jetre se javlja izrazito rijetko u 0.2% bolesnika i nije nužno vezano uz terapiju statinima. Štoviše prema najnovijim preporukama Američke agencije za lijekove i hranu (FDA) nije nužno redovito monitoriranje jetrenih enzima već samo na početku terapije  i  ako se uoče neki simptomi jetrenog zatajivanja.

Novije metanalize kliničkih ispitivanja su uočile povezanost terapije statinima i povećanog rizika za razvoj dijabetesa (9-13%).  Međutim, korist od snižavanja kolesterola višestruko nadmašuje potencijalnu opasnost od povećane pojavnosti dijabetesa.
Također postoje manja saznanja o povezanosti statinske terapije i blaže kognitivne disfunkcije koja se popravlja prekidanjem statinske terapije. Važno je naglasiti da nema dokaza o povezanosti s nikakvim oblikom progresivnih demencija. 2

Zaključno se može reći da su statini dokazano učinkoviti lijekovi u prevenciji kardiovaskularnog pobola i smrtnosti te da korist terapije višestruko nadmašuje potencijalne nuspojave.  Rutinsko monitoriranje jeternih enzima nije indicirano  niti je nužno prekidanje terapije kod  njihovog porasta. Također nije svaka bol u mišićima kod bolesnika na terapiji statinima nuspojava terapije niti je nužno indicirano prekidanje terapije.

Literatura

  • Cholesterol Treatment Trialists’ (CTT) Collaboration. Efficacy and safety of  more intensive lowering of LDL cholesterol: a meta-analysis of data from 170000 participants in 26 randomised trials. Lancet 2010;376:1670–1681.
  • ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias: the Task Force for the management of  dyslipidaemias of the European Society of Cardiology (ESC) and the European Atherosclerosis Society (EAS).  Eur Heart J. 2011 Jul;32(14):1769-818.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet