Otvoreni foramen ovale prirođena je srčana greška, a radi se o malom otvoru u pregradi između dvije pretklijetke. U fetalno doba foramen ovale je bitna veza između majčine oksigenirane krvi i sistemske cirkulacije fetusa.

Funkcionalni otvoreni foramen ovale zatvara se odmah po rođenju djeteta. Međutim, u oko 5% opće populacije ne dolazi do zatvaranja i ostaje funkcionalni otvoreni foramen ovale. Otvoreni foramen ovale manjeg promjera obično je hemodinamski beznačajan i ne uzrokuje zdravstvene poteškoće. Foramen ovale je otvor u pregradi u obliku tunela dužine nekoliko milimetara. Kroz taj otvor manja količina krvi prolazi iz lijeve u desnupretklijetku. Kod povećanja tlaka u desnoj pretklijetki krv tada prolazi iz desne u lijevu pretklijetku.

U slučaju da je foramen ovale većeg promjera veća je mogućnost prolaza krvnog ugruška, dijelova vegetacija, zraka ili masti iz desne u lijevu pretklijetku tj. iz venske u arterijsku cirkulaciju uzrokujući paradoksnu emboliju ili moždani udar. Otvoreni foramen ovale može biti povezan je s neobjašnjivim moždanim udarima u mlađim dobnim skupinama. U literaturi se opisuju i ostala stanja koja mogu biti povezana s otvorenim foramenom ovale kao što su embolije perifernih arterija, dekompresijska bolest ronilaca i migrena. U bolesnika koji su preboljeli kriptogeni moždani udar prevalencija otvorenog foramena ovale je 54%, dok je u kontrolnoj skupini prevalencija bila 10%.

Paradoksna embolija udružena s otvorenim foramenom ovale vjerojatni je uzrok kriptogenog moždanog udara ako nisu prisutni tradicionalni kardiovaskularni čimbenici rizika. Rezultati većih studija još uvijek su kontroverzni i nisu za sada pokazali jasnu uzročnu povezanost. Rezultati meta-analize koja je obuhvatila 4 studije s 1081 bolesnikom s otvorenim foramenom ovale i moždanim udarom nisu pokazali povećani rizik za ponovljeni moždani udar u onih bolesnika koji su imali otvoreni foramen ovale.

Rezultati brojnih opservacijskih studija pokazuju moguću povezanost između migrene i otvorenog foramena ovale. Prevalencija desno-lijevog skretanja krvi značajno je veća u bolesnika s migrenom (41%) i cerebralnom ishemijom (35%) nego u kontrolnoj skupini bolesnika (8%). Rezultati novijih meta-analiza pokazuju da je migrena s aurom više od četiri puta češća u bolesnika s otvorenim foramenom ovale nego u općoj populaciji.

Otvoreni foramen ovale povećava rizik za kompresijsku bolest ronilaca za 4-5 puta. Otvoreni foramen ovale možemo otkritikontrastnom ehokardiografijom i obojenom ehokardiografijom. Za kontrast se koristi fiziološka otopina NaCl (0,9%), 9 ml ove otopine pomiješa se 0,75 ml bolesnikove venske krvi i 0,25 ml zraka. Kontrastno sredstvo daje se intravenski kroz perifernu venu obično na desnoj ruci. Također je potrebno podići tlak u desnoj pretklijetki tako da bolesnik kašlje ili udahne i zadrži zrak nekoliko sekundi. Ispitanik ima otvoreni foramen ovale ako se u prva tri srčana ciklusa ustanovi tri ili više mjehurića kontrastnog sredstva u lijevoj pretklijetki.Transezofagusna kontrastna  ehokardiografija superironija je od transtorakalne ehokardiografije u dijagnostici otvorenog foramena ovale. Ostale dijagnostičke metode za otkrivanje otvorenog foramena ovale su nuklearna magnetna rezonancija (NMR), kompjutorizirana tomografija (CT) i transkranijski Doppler (TCD).

Perkutano tj. transkatetersko zatvaranje otvorenog foramena ovale superiornije je od medikamentnog liječenja u sprječavanju recidiva kriptogenog moždanog udara. Bolesnicima koji su imali kriptogeni moždani udar uz medikamentnu terapiju i dožive recidiv moždanog udara smatra se opravdano zatvaranje formena ovale. Zatvaranje otvorenog foramena ovale u liječenju migrene se za sada ne preporučuje.

Dokazi novijih istraživanja sugeriraju da antikoagulantna terapija ne daje značajnije smanjenje rizika nego antitrombocitna terapija u kriptogenom moždanom udaru.