Otvoreni foramen ovale

Otvoreni foramen ovale prirođena je srčana greška, a radi se o malom otvoru u pregradi između dvije pretklijetke. U fetalno doba foramen ovale je bitna veza između majčine oksigenirane krvi i sistemske cirkulacije fetusa.

Funkcionalni otvoreni foramen ovale zatvara se odmah po rođenju djeteta. Međutim, u oko 5% opće populacije ne dolazi do zatvaranja i ostaje funkcionalni otvoreni foramen ovale. Otvoreni foramen ovale manjeg promjera obično je hemodinamski beznačajan i ne uzrokuje zdravstvene poteškoće. Foramen ovale je otvor u pregradi u obliku tunela dužine nekoliko milimetara. Kroz taj otvor manja količina krvi prolazi iz lijeve u desnupretklijetku. Kod povećanja tlaka u desnoj pretklijetki krv tada prolazi iz desne u lijevu pretklijetku.

U slučaju da je foramen ovale većeg promjera veća je mogućnost prolaza krvnog ugruška, dijelova vegetacija, zraka ili masti iz desne u lijevu pretklijetku tj. iz venske u arterijsku cirkulaciju uzrokujući paradoksnu emboliju ili moždani udar. Otvoreni foramen ovale može biti povezan je s neobjašnjivim moždanim udarima u mlađim dobnim skupinama. U literaturi se opisuju i ostala stanja koja mogu biti povezana s otvorenim foramenom ovale kao što su embolije perifernih arterija, dekompresijska bolest ronilaca i migrena. U bolesnika koji su preboljeli kriptogeni moždani udar prevalencija otvorenog foramena ovale je 54%, dok je u kontrolnoj skupini prevalencija bila 10%.

Paradoksna embolija udružena s otvorenim foramenom ovale vjerojatni je uzrok kriptogenog moždanog udara ako nisu prisutni tradicionalni kardiovaskularni čimbenici rizika. Rezultati većih studija još uvijek su kontroverzni i nisu za sada pokazali jasnu uzročnu povezanost. Rezultati meta-analize koja je obuhvatila 4 studije s 1081 bolesnikom s otvorenim foramenom ovale i moždanim udarom nisu pokazali povećani rizik za ponovljeni moždani udar u onih bolesnika koji su imali otvoreni foramen ovale.

Rezultati brojnih opservacijskih studija pokazuju moguću povezanost između migrene i otvorenog foramena ovale. Prevalencija desno-lijevog skretanja krvi značajno je veća u bolesnika s migrenom (41%) i cerebralnom ishemijom (35%) nego u kontrolnoj skupini bolesnika (8%). Rezultati novijih meta-analiza pokazuju da je migrena s aurom više od četiri puta češća u bolesnika s otvorenim foramenom ovale nego u općoj populaciji.

Otvoreni foramen ovale povećava rizik za kompresijsku bolest ronilaca za 4-5 puta. Otvoreni foramen ovale možemo otkritikontrastnom ehokardiografijom i obojenom ehokardiografijom. Za kontrast se koristi fiziološka otopina NaCl (0,9%), 9 ml ove otopine pomiješa se 0,75 ml bolesnikove venske krvi i 0,25 ml zraka. Kontrastno sredstvo daje se intravenski kroz perifernu venu obično na desnoj ruci. Također je potrebno podići tlak u desnoj pretklijetki tako da bolesnik kašlje ili udahne i zadrži zrak nekoliko sekundi. Ispitanik ima otvoreni foramen ovale ako se u prva tri srčana ciklusa ustanovi tri ili više mjehurića kontrastnog sredstva u lijevoj pretklijetki.Transezofagusna kontrastna  ehokardiografija superironija je od transtorakalne ehokardiografije u dijagnostici otvorenog foramena ovale. Ostale dijagnostičke metode za otkrivanje otvorenog foramena ovale su nuklearna magnetna rezonancija (NMR), kompjutorizirana tomografija (CT) i transkranijski Doppler (TCD).

Perkutano tj. transkatetersko zatvaranje otvorenog foramena ovale superiornije je od medikamentnog liječenja u sprječavanju recidiva kriptogenog moždanog udara. Bolesnicima koji su imali kriptogeni moždani udar uz medikamentnu terapiju i dožive recidiv moždanog udara smatra se opravdano zatvaranje formena ovale. Zatvaranje otvorenog foramena ovale u liječenju migrene se za sada ne preporučuje.

Dokazi novijih istraživanja sugeriraju da antikoagulantna terapija ne daje značajnije smanjenje rizika nego antitrombocitna terapija u kriptogenom moždanom udaru.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]