Podnošljivost i nuspojave statina

Statini su lijekovi koje se koriste za snižavanje povišenih masnoća u krvi. Dokazano je da oni smanjuju smrtnost i smanjuju učestalost koronarnih i cerebrovaskularnih događaja.

Statini su lijekovi koje se koriste za snižavanje povišenih masnoća u krvi. Dokazano je da oni smanjuju smrtnost i smanjuju učestalost koronarnih i cerebrovaskularnih događaja u bolesnika s ili bez kardiovaskularnih bolesti. Statini se koriste u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Kao i kod ostalih lijekova tako je i kod statina vrlo važno dobro poznavati podnošljvost i uspojave. Odgovore na pitanja o podnošljivosti i nuspojavama statina dala je meta-analiza 135 studija. U analizu bilo je uključeno 246 955 ispitanika, analizirano je 7 statina, vršene su međusobne usporedbe između pojedinih statina i kontrolne skupine. Praćenje ispitanika trajalno je 1,3 godine.

U svrhu ispitivanja podnošljivosti i nuspojava analizirana je učestalost boli u mišićima-mijalgije, povećanja kreatin kinaze (CK), povećanje transaminaza (AST, ALT) i nepovoljnih događaja. Također je analizirana pojavnost karcinoma i šećerne bolesti. Poznato je da nepovoljni događaji povezani sa statinima nisu česti.

Rezultati meta-analize pokazuju da je simvastatin značajno bolje podnošljiv nego atorvastatin. Bolesnici koji su primali atorvastatin češće su morali prekidati terapiju zbog nepovoljnih dodađaja nego bolesnici koji su primali simvastatin. Oni bolesnici koji su primali simvastatin u manjem broju su imali mijalgiju nego oni koji su primali atorvastatin.

Najmanja učestalost povišenih transaminaza bila je u skupini bolesnika koji su primali pravastatin. Povišene vrijednosti kreatin kinaze (CK) češće su bile registrirane u skupini bolesnika koja je primala pitavastatin. Nije ustanovljena značajna razlika u učestalosti karcinoma između pojedinih statina u usporedbi s kontrolnom skupinom. Veća učestalost šećerne bolesti bila je u skupini bolesnika koji su primali rosuvastatin nego u skupinama bolesnika s drugim statinima. Kod usporedbi podnošljivosti i nuspojava između pojedinih statina meta-analiza pokazuje da simvastatin i pravastatin imaju bolju podnošljivost i manje nuspojava nego ostalih 5 statina koji su analizirani, a to su atorvastatin, fluvastatin, lovastatin, rosuvastatin i pitavastatin. Skupina bolesnika sa simvastatinom i skupina bolesnika s pravastatinom imala je manju učestalost mijalgije, povišenih transmaninaza i kreatin kinaze kao i manje prekida terapije zbog nuspojava nego kod ostalih statina.

Rezultati meta-analize imaju važne kliničke implikacije. Postoje čvrsti dokazi da su statini općenito sigurni lijekovi s rijetkim nuspojavama. Meta-analiza daje novo svjetlo u raspravi o odnosima između statina i šećerne bolesti. Također je potvrđeno da statini nisu povezani s većom učestalošću karcinoma.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da je korist od terapije statinima u smanjenju smrtnosti i korisnih učinaka na kardiovaskularni sustav značajno veća od mogućih potencijalnih nuspojava.

U zaključku možemo naglasiti da su statini povezani s povećanim rizikom za šećernu bolest, povišenje transaminaza, a nemaju statistički značajan učinak na miopatiju, rabdomiolizu i karcinom. Statini su sigurni i učinkoviti lijekovi s rijetkim nuspojavama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]