Prekomjerna tjelesna težina i akutni infarkt miokarda

Visoka je učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u razvijenim zemljama svijeta. I u našoj zemlji visoki je postotak osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Statistički podaci pokazuju da u našoj zemlji oko 70% odraslih muškaraca i oko 50% odraslih žena ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilosti poznati su čimbenici rizika za srčanožilne bolesti, arterijsku hipertenziju, hiperlipidemiju, šećernu bolest tipa 2 i bolesti lokomotornog sustava. Postavlja se pitanje kolika je učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika s akutnim infarktom miokarda?

Odgovor na ovo pitanje dobiven je nakon istraživanja koje sam proveo na 300 bolesnika koji su hospitalizirani zbog akutnog infarkta miokarda. U skupini bolesnika bilo je 208 muškaraca i 92 žene, u dobi od 29-92 godine. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost određena je temeljem indeksa tjelesne mase (ITM). Normalan ITM smatra se od 18,5-25 kg/m2, prekomjerna tjelesna težina određena je ITM veći od 25 kg/m2 do 30 kg/m2, a pretilost je definirana ITM iznad 30 kg/m2. U ispitivanoj skupini normalan ITM ustanovljen je u 62 bolesnika (20,7%), a prekomjerna tjelesna težina ili pretilost u 238 bolesnika (79,3%). Prekomjerna tjelesna težina ustanovljena je u 139 (58,4%), a  pretilost u 99 (41,6%) bolesnika. Rezultati istraživanja pokazuju da gotovo 80% bolesnika s akutnim infarktom miokarda ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost.

U skupini bolesnika s normalnom tjelesnom težinom (normalni ITM) bilo je 20 žena (33,3%) i 42 muškarca (67,7%). U skupini bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilosti bile su 72 žene (30,3%) i 166 muškaraca (69,7%). Ispitivana je učestalost prekomjerne tjelesne težine u odnosu na dob bolesnika. U dobi do 40 godina bilo je 8 bolesnika (2,7%), od njih 2 (25%) imala su normalan ITM,  2 (25%) prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost 6 (50%) bolesnika. U dobnoj skupini od 40-60 godina bila su 123 (41%) bolesnika, normalan ITM ustanovljen je u 24 (19,5%), a prekomjerna tjelesna težina ili pretilost u 99 (80,5%) bolesnika. U dobmoj skupini iznad 60 godina bilo je 169 (56,3%) bolesnika, normalan ITM ustanovljen je u 36 (21,3%) bolesnika, a prekomjerna tjelesna težina ili pretilost u 133 (78,7%) bolesnika.

Rezultati istraživanja pokazuju da mali broj bolesnika (19,5 – 25%) s akutnim infarktom miokarda ima normalnu tjelesnu težinu, a ovisna je o dobi bolesnika. Najmanji postotak bolesnika s normalnom tjelesnom težinom (19,5%) ustanovlje je u dobi od 40-60 godina, a njveći postotak  (25%) u skupini bolesnika u dobi do 40 godine života. Broj bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilosti najmanji je u dobnoj skupini do 40 godina života, a najveći je u dobnoj skupini 40-60 godina života.

Zbog epidemije pretilosti potrebni su programi za edukaciju stanovništva o pretilosti kao kroničnoj bolesti, zdravoj prehrani, promjeni loših životnih navika i potrebi redovite i svakodnevne tjelesne aktivnosti. Intervencijom već u mladosti možemo smanjiti broj pretilih osoba u budućnosti u odrasloj dobi i na taj način smanjiti broj bolesnika sa srčanožilnim bolestima.

U zaključku važno je naglasiti da je visoka učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s akutnim infarktom miokarda i iznosi oko 80%. U dobnoj skupini od 40-60 godina najviše bolesnika (80,5%) ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. U dobnoj skupini do 40 godina života ustanovljen je nešto manji broj bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilosti (75%) u usporedbi s ostalim dobnim skupinama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet