Prekomjerna tjelesna težina i akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Visoka je učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u razvijenim zemljama svijeta. I u našoj zemlji visoki je postotak osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Statistički podaci pokazuju da u našoj zemlji oko 70% odraslih muškaraca i oko 50% odraslih žena ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilosti poznati su čimbenici rizika za srčanožilne bolesti, arterijsku hipertenziju, hiperlipidemiju, šećernu bolest tipa 2 i bolesti lokomotornog sustava. Postavlja se pitanje kolika je učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika s akutnim infarktom miokarda?

Odgovor na ovo pitanje dobiven je nakon istraživanja koje sam proveo na 300 bolesnika koji su hospitalizirani zbog akutnog infarkta miokarda. U skupini bolesnika bilo je 208 muškaraca i 92 žene, u dobi od 29-92 godine. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost određena je temeljem indeksa tjelesne mase (ITM). Normalan ITM smatra se od 18,5-25 kg/m2, prekomjerna tjelesna težina određena je ITM veći od 25 kg/m2 do 30 kg/m2, a pretilost je definirana ITM iznad 30 kg/m2. U ispitivanoj skupini normalan ITM ustanovljen je u 62 bolesnika (20,7%), a prekomjerna tjelesna težina ili pretilost u 238 bolesnika (79,3%). Prekomjerna tjelesna težina ustanovljena je u 139 (58,4%), a  pretilost u 99 (41,6%) bolesnika. Rezultati istraživanja pokazuju da gotovo 80% bolesnika s akutnim infarktom miokarda ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost.

U skupini bolesnika s normalnom tjelesnom težinom (normalni ITM) bilo je 20 žena (33,3%) i 42 muškarca (67,7%). U skupini bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilosti bile su 72 žene (30,3%) i 166 muškaraca (69,7%). Ispitivana je učestalost prekomjerne tjelesne težine u odnosu na dob bolesnika. U dobi do 40 godina bilo je 8 bolesnika (2,7%), od njih 2 (25%) imala su normalan ITM,  2 (25%) prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost 6 (50%) bolesnika. U dobnoj skupini od 40-60 godina bila su 123 (41%) bolesnika, normalan ITM ustanovljen je u 24 (19,5%), a prekomjerna tjelesna težina ili pretilost u 99 (80,5%) bolesnika. U dobmoj skupini iznad 60 godina bilo je 169 (56,3%) bolesnika, normalan ITM ustanovljen je u 36 (21,3%) bolesnika, a prekomjerna tjelesna težina ili pretilost u 133 (78,7%) bolesnika.

Rezultati istraživanja pokazuju da mali broj bolesnika (19,5 – 25%) s akutnim infarktom miokarda ima normalnu tjelesnu težinu, a ovisna je o dobi bolesnika. Najmanji postotak bolesnika s normalnom tjelesnom težinom (19,5%) ustanovlje je u dobi od 40-60 godina, a njveći postotak  (25%) u skupini bolesnika u dobi do 40 godine života. Broj bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilosti najmanji je u dobnoj skupini do 40 godina života, a najveći je u dobnoj skupini 40-60 godina života.

Zbog epidemije pretilosti potrebni su programi za edukaciju stanovništva o pretilosti kao kroničnoj bolesti, zdravoj prehrani, promjeni loših životnih navika i potrebi redovite i svakodnevne tjelesne aktivnosti. Intervencijom već u mladosti možemo smanjiti broj pretilih osoba u budućnosti u odrasloj dobi i na taj način smanjiti broj bolesnika sa srčanožilnim bolestima.

U zaključku važno je naglasiti da je visoka učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s akutnim infarktom miokarda i iznosi oko 80%. U dobnoj skupini od 40-60 godina najviše bolesnika (80,5%) ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. U dobnoj skupini do 40 godina života ustanovljen je nešto manji broj bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilosti (75%) u usporedbi s ostalim dobnim skupinama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Bol

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Bubreg

Povišeni kreatinin nakon operacije – trebam li se zabrinuti?

Alfa-blokatori

Lijekovi za prostatu

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Pišem ovaj naslov uopćeno ne bi li privukao pažnju čitatelja. Zapravo podrazumijevam lijekove koji primarno služe za otklanjanje ili umanjenje opstruktivnih tegoba mokrenja. Podsjetimo … to su tegobe poput čekanja na početak mokrenja, naprezanje prilikom završetka mokrenja, slab i isprekidan mlaz mokraće itd. Katkad je uvećana prostata i uzrok učestalog dnevnog i noćnog mokrenja, ali […]

Otečeni testisi

Ako su mi testisi otečeni, znači li to da postoji mogućnost da imam rak testisa?

Bubreg

Pokretan ili putujući bubreg

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bubrezi se nalaze u slabinskoj (lat. – lumbalnoj) loži lijevo i desno od kralješnice protežući se u visinu od dvanaestog prsnog do drugog slabinskog kralješka. Desni bubreg se u većine ljudi nalazi centimetar do dva niže od lijevog jer ga prema dolje postiskuju jetra. Bubrezi su dosta pomični organi iako imaju svoj fiksacijski sustav. Postoji […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Arterijska hipertenzija – što mi savjetujete?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Ekstrasistole i terapija – molim Vaše mišljenje i savjet

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]