Premoštenje koronarnih arterija kod dijabetičara

Odgovorna ovo pitanje dali su rezultati studije FREEDOM. Rezultati ove studije prezentirani su na ovogodišnjem kongresu Američkog Kardiološkog Udruženja (AHA), koji je održan.

Odgovor na ovo pitanje dali su rezultati studije FREEDOM. Rezultati ove studije prezentirani su na ovogodišnjem kongresu Američkog Kardiološkog Udruženja (AHA), koji je održan od 3. studenog do 7. studenog 2012. godine u Los Angelesu, SAD.

Studija je provedena u 18 zemalja na 4 kontinenta (Sjeverna i Južna Amerika, Europa i Australija). U studiju bilo je uključeno 1900 bolesnika s dijabetesom tipa 1 ili tipa 2 koji su imali višežilnu koronarnu bolest. Jedna skupina bolesnika bila je podvrgnuta premoštenju koronarnih arterija, a druga skupina perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI) uz impantaciju stentova. Broj bolesnika u obje skupine bio je gotovo identičan. Bolesnici su praćeni tijekom 5 godina. Vršena je usporedba smrtnosti, pojavnosti infarkta miokarda i moždanog udara između obje skupine bolesnika. Tijekom praćenja bolesnici su primali adekvatnu medikamentnu terapiju.

U skupini  bolesnika koji su bili podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija rizik od smrti, infarkta miokarda i moždanog udara bio je za 30% manji nego u skupini koja je bila podvrgnuta PCI i impantaciji stentova. Zaključak studije je da premoštenje koronarnih arterija u dijabetičara s višežilnom koronarnom bolešću značajno poboljšava ishod liječenja u usporedbi s perkutanom koronarnom intervencijom i implantacijom stentova.

Komparativna prednost premoštenja koronarnih arterija prema PCI i implantaciji stentova je u manjoj smrtnosti (10,9%) prema (16,3%) i  u manjoj incidenciji infarkta miokarda (6,0%) prema (13,9%). Za obje varijable razlika je statistički značajna.

Ranije istraživanje ove problematike bilo je provedeno prije gotovo 20 godina, a radi se o poznatoj studiji BARI. Rezultati studije također su pokazali bolji ishod liječenja u skupini bolesnika koji su bili podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija nego u skupini koji su bili podvrgnuti PCI i implantaciji stentova. U to vrijeme implantirani su stentovi prve generacije tzv. (BMS) stentovi. U studiji FREEDOM implantirani su stentovi novije generacije tzv. (DES) stentovi. Možemo reći da su rezultati FREEDOM studije kao zrcalna slika studije BARI.

Temeljem objavljenih rezultata FREEDOM  studije  preporuka je da bi bolesnici dijabetičari s višežilnom koronarnom bolešću trebali biti upoznati o potencijalnim prednostima i koristima premoštenja koronarnih arterija. Svakako je potrebna rasparava između bolesnika i njegovih članova obitelji s jedne strane i članova kardiološkog tima s druge strane još prije učinjene koronarografije. Na taj način bilo bi lakše donošenje odluke o optimalnom načinu liječenja u cilju očekivanog boljeg ishoda liječenja.

U zaključku važno je naglasiti da je premoštenje koronarnih arterija superiornije od perkutane koronarne intervencije s implantacijom DES stentova u dijabetičara s višežilnom koronarnom bolešću. Premoštenje koronarnih arterija značajno smanjuje stopu smrtnosti i stopu infarkta miokarda. Prednosti premoštenja koronarnih arterija u odnosu na PCI i implantaciju stentova u liječenju dijabetičara s višežilnom koronarnom bolešću vjerojatno će ući u buduće smjernice za liječenje takvih bolesnika. Po svemu sudeći to će biti Razred I preporuke, a  znači: dokazi i/ili opće slaganje da navedeno liječenje ili postupak pomaže, da je korisno, učinkovito.

Rezultati studije FREEDOM objavljeni su u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine, u studenom 2012. godine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet