Premoštenje koronarnih arterija u bolesnika sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke – 1. dio

Uloga premoštenja koronarnih arterija u cilju poboljšanja preživljenja bolesnika s koronarnom bolešću srca, zatajenjem srca i disfunkcijom lijeve klijetke još uvijek je ostalo nejasno.
Unatoč značajnom napretku u dijagnostici i liječenju zatajenja srca broj bolesnika je u stalnom porastu. Procjenjuje se da je otprilike 5,8 milijuna bolesnika sa zatajenjem srca u SAD-u i otprilike 15 milijuna u Europi.

Uloga premoštenja koronarnih arterija u cilju poboljšanja preživljenja bolesnika s koronarnom bolešću srca, zatajenjem srca i disfunkcijom lijeve klijetke još uvijek je ostalo nejasno.
Unatoč značajnom napretku u dijagnostici i liječenju zatajenja srca broj bolesnika je u stalnom porastu. Procjenjuje se da je otprilike 5,8 milijuna bolesnika sa zatajenjem srca u SAD-u i otprilike 15 milijuna u Europi. Koronarna bolest srca najčešći je uzrok zatajenja srca u razvijenim zamljama svijeta. Uloga premoštenja koronarnih arterija u liječnju bolesnika s koronarnom bolešću srca i zatajenjem srca još uvijek nije jasno etablirana. Kliničke studije objavljene prije više od 30 godina nisu u ispitivanje uvrstile bolesnike koji su imali disfunkciju lijeve klijetke sa sniženom istisnom frakcijom ispod 35%. Kliničke studije objavljene prije 10 godina i prije 5 godina pokazuju koristi od premoštenja koronarnih arterija i u bolesnika s ishemijskom kardiomiopatijom i sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke.
Prije 5 godina objavljeni su rezultati kliničke studije STICH engl. Surgical Treatment for Ischemic Heart Failure. Cilj studije bio je procjena rezultata kirurške revaskularizacije miokarda tj. premoštenja koronarnih arterija u bolesnika s koronarnom bolešću i sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke. Klinička studija bila je randomizirana, multicentrična, provedena je u 127 kliničkih centara u 26 zemalja. U studiju su bili uvršteni bolesnici sa sniženom istisnom frakcijom lijeve klijetke (35% ili niže), a  bili su podvrgnuti premoštenju koronarnih aretrija. Indikacije za premoštenje koronarnih arterija bile su nalaz značajnih stenoza koronarnih arterija te prisutnost simptoma angine pektoris prema klasifikaciji kanadskog kardiološkog društva  (CCS) engl. Canadian Cardiovascular Society.
Tijekom 5 godina u studiju je uvršteno 2136 bolesnika, od njih je 1212 ispunjavala kriterije za ispitivanje. Nakon randomizacije formirane su dvije skupine bolesnika, prva skupina ( 602 bolesnika) bili su  na medikamentnoj terapiji i druga skupina (610 bolesnika) bili su na medikamentnoj terapiji i podvrgnuti su premoštenju koronarnih arterija. Praćenje bolesnika bilo je 48-68 mjeseci, prosječno 56 mjeseci, najmanje 12 mjeseci, a najduže 100 mjeseci.
Dob bolesnika bila je između 53 i 68 godina, žena je bilo 12%, a pušača 21%, prosječni indeks tjelesne mase bio je 27 kg/m2. Loše funkcijsko stanje prema (NYHA) klasifikaciji (NYHA II-IV) imalo je 85% bolesnika.
Primarni ishod bila je smrt zbog bilo kojeg uzroka. Sekundarni ishodi bili su smrt zbog kardiovaskularnih uzroka, smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog zatajenja srca, smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog kardiovaskularnih uzroka, smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog bilo kojeg uzroka i smrt zbog bilo kojeg uzroka ili revaskularizacija premoštenjem koronarnih arterija ili perkutanom koronarnom intervencijom.
Primarni ishod dogodio se u 244 bolesnika od 602 (41%) u skupini bolesnika koji su primali medikamentnu terapiju, te u 218 od 610 (36%) u skupini bolesnika koji su uz medikamentnu terapiju bili podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija.
Tijekom praćenja u skupini koja je primala medikamentnu terapiju, 100 bolesnika (17%) bilo je podvrgnuto premoštenju koronarnih arterija.
U idućem članku analizirati ću sekundarne ishode u obje skupine bolesnika i rezultate dugoročnog praćenja tijekom 10 godina.
U zaključku, rezultati studije pokazuju manju smrtnost zbog bilo kojeg uzroka u skupini bolesnika koji su podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Ergometrija

Molila bih Vas tumačenje nalaza testa ergometrije

Mirovanje

Povećan puls u mirovanju – je li problem psihičke ili fizičke prirode?

Arterijska hipertenzija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija

Kardiologija

Mentalni stres i kardiovaskularno zdravlje

Život suvremenog čovjeka, osobito u urbanim sredinama, nije lišen stresa. Pri tome često se radi o izloženosti kroničnom stresu, ali i učestalim akutnim stresnim događajima. Zadnjih godina učestali su stresni događaji koji su djelovali na život gotovo svakog čovjeka: pandemija virusnom infekcijom COVID-19, potresi, ratna događanja, socioekonomska nesigurnost, te posljedične ratne i ekonomske migracije ljudi. […]

Kardiologija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]