Preporuke o vlastitoj skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem Europskog kardiološkog društva – društva za zatajenje srca – 2. dio

PRILAGODBA PUTOVANJA BOLESNIKA SA SRČANIM ZATAJENJEM

Putovanje avionom

Bolesnici sa stabilnom kliničkom slikom većinom dobro podnose putovanje avionom. Postoji veći rizik duboke venske tromboze i plućne embolije prilikom duljih letova, pa takvim bolesnicima treba preporučiti odgovarajuću antiagregacijsku/antikoagulantnu terapiju.

Promjena klime

Hladnija klima povećava potrebu srca za kisikom što može dovesti do pogoršanja simptoma, osobito bolesnika s ishemijskom kardiomiopatijom.

Nadmorska visina

Bolesnici s blažim simptomima koji spadaju u skupinu NYHA razred I-II mogu se penjati na nadmorske visine do 3500 metara, a oni u skupini NYHA III do 3000 metara. Na tim nadmorskim visinama bolesnici se ne smiju izlagati većim tjelesnim naporima. Brzina uspona treba biti maksimalno 300 do 500 metara na dan na visini iznad 2500 metara.

Boravak u inozemstvu

Zbog promjene stila života na putovanju i moguće pojave gastrointestinalnih infekcija praćenih povraćanjem i proljevom, nekad će biti potrebno prilagoditi dozu diuretika i/ili inhibitora angiotenzinskih receptora. Liječnik o tome treba savjetovati bolesnika prije putovanja.

SUZDRŽAVANJE OD PUŠENJA I ZLOPORABE NARKOTIKA

Važno je savjetovati bolesnika o važnosti prestanka pušenja i prekidu nedozvoljene upotrebe narkotika zbog štetnog djelovanja na kardiovaskularni sustav. Kod tih bolesnika važna je psihološka pomoć i podrška, kognitivno bihevioralna terapija.

Veoma je važno rano otkrivanje pogoršanja simptoma srčanog zatajenja kako bi se smanjila incidencija hospitalizacija i mortaliteta. Učestalost kontrola bolesnika određuje se individualno, prema kliničkoj slici. Bolesnika treba uputiti i da sam prati simptome, te da u slučaju bilo kakvih promjena o tome obavijesti nadležnog liječnika.

NA KOJE SIMPTOME I ZNAKOVE BOLESTI TREBA USMJERITI POZORNOST?

Tjelesna težina:  naglo debljanje – znak preopterećenja tekućinom; nagli gubitak kilograma – znak hipovolemije

Puls: iznenadne promjene pulsa mogu biti znak preopterećenja tekućinom, hipovolemije, srčane aritmije

Krvni tlak: iznenadne promjene mogu biti znak nuspojave lijekova, arterijske hipertenzije ili ortostatske hipotenzije

Fleksibilni i individualizirani režim doziranja diuretika može poboljšati kvalitetu  života bolesnika, kao i smanjiti broj hospitalizacija. Važno je koristiti najmanju učinkovitu dozu diuretika u kontroli bolesti i simptoma srčanog zatajenja. U slučaju pogoršanja simptoma (npr. zaduha, porast tjelesne težine) povećava se doza diuretika o čemu treba obavijestiti svog liječnika. U slučaju generaliziranog nakupljanja tekućine što pogoršava simptome i znakove bolesti (oticanje udova, trbuha, pogoršanje zaduhe), diuretici se daju intravenski.

VAŽNOST PRAĆENJA NUSPOJAVA I ŠTETNIH UČINAKA LIJEKOVA, KOMPLIKACIJA BOLESTI

Nuspojave lijekova koji se koriste u liječenju srčanog zatajenja mogu dovesti do prekida terapije, odnosno slabije suradnje u liječenju. Ponekad je teško razlučiti nuspojave od simptoma bolesti. Važno je bolesnika educirati o mogućim nuspojavama lijekova koje uzima, pružiti mu odgovarajuće informacije, savjetovati da u slučaju njihove pojave svakako obavijesti liječnika. Režim liječenja se treba prilagoditi u slučaju pojave nuspojava na neki lijek. Prilikom terapijskog praćenja, doziranja i titracije doze, važno je pratiti arterijski tlak, bubrežnu funkciju. Mnogim lijekovima se treba reducirati doza u slučaju oslabljene bubrežne funkcije.

Vlastita skrb bolesnika koji boluje od srčanog zatajenja važna je u cilju poboljšanja ishoda liječenja, ona poboljšava kvalitetu života bolesnika, smanjuje broj hospitalizacija i mortalitet. U tom procesu neophodna je motivacija, podrška okoline. Zdravstveni radnici imaju ulogu u informiranju i podučavanju bolesnika, interakciji s bolesnikom u donošenju zajedničkih odluka u cilju što boljeg upravljanja bolešću. Liječnik određuje intervale kontrolnih pregleda. U cijelom tom procesu skrbi bolesnika o sebi treba uzeti u obzir kulturološke razlike, ekonomska i obrazovna ograničenja, pristup medicinskoj skrbi.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika