Prognostička uloga srčanog troponina u zatajenju srca

Troponin je unutarstanični protein koji je bitan za regulaciju mišićne kontrakcije. Poznata su tri troponina (troponin I, T i C). Troponin I i T spadaju u srčane troponine.

Troponin je unutarstanični protein koji je bitan za regulaciju mišićne kontrakcije. Poznata su tri troponina (troponin I, T i C). Troponin I i T spadaju u srčane troponine. Poznato je da su srčani troponi visoko specifični biljezi za dijagnozu oštećenja miokarda. Unazad 20 godina koriste se u dijagnostici akutnog koronarnog sindroma. Manje je razumljiva činjenica da je srčani troponin također povišen u bolesnika s akutnim i kroničnim zatajenjem srca. Također nisu do kraja jasni mehanizmi oštećenja miokarda u septičkom šoku, plućnoj emboliji, miokarditisu, oštećenja koja su inducirana lijekovima i u renalnoj insuficijenciji.

Pri zatajenju srca smanjuje se minutni volumen srca i doprema kisika uz vazokonstrikciju i preraspodjelu cirkulirajuće krvi. Jedno od mogućih objašnjenja povišenih vrijednosti troponina u kroničnom zatajenju srca može biti zbog reverzibilnog ili ireverzibilnog povećanja potrebe miokarda za kisikom i nedostatne opskrbe miokarda kisikom. U ovom slučaju oslobađanje troponina može biti uzrokovano akutnim i kroničnim miokardnim stresom kao kronična subklinička subendokardijalna ishemija povezana s oštećenjem miokarda. Srčani troponin značajno je povišen kod progresije disfunkcije miokarda. Na taj način također možemo objasniti zašto je povišeni srčani troponin u nekardijalnim stanjima kada su metaboličke potrebe povećane, a opskrba je smanjena kao što je u stanju hipotenzije i šoka. Moguće objašnjenje za visoke vrijednosti srčanih troponina može biti i povezanost sa smanjenjem bubrežne funkcije, što je više moguće nego nedolazeće oštećenje miokarda.

Srčani troponin koji se može ustanoviti u bolesnika sa zatajenjem srca pokazatelj je disfunkcije miokarda. Povišena vrijednost srčanog troponina T u općoj populaciji znak je subkliničkog oštećenja srca, a povećanje razine visoko osjetljivog troponina znak je povećanog rizika za strukturnu bolest srca i za ukupnu smrtnost. Osim toga, u općoj populaciji utvrđena je neovisna povezanost visoko osjetljivog troponina T s ukupnim mortalitetom, kardiovaskularnim mortalitetom i sa zatajenjem srca. Vrlo su zanimljivi rezultati novijih analiza visoko osjetljivog troponina T koji pokazuju povezanost sa zatajenjem srca, a ne s infarktom srca. Također su promjene razine troponina T povezane sa rizikom zatajenja srca cijelo vrijeme praćenja bolesnika. Rezultati studije CHS (engl. Cardiovascular Health Study) tijekom 2-3 godine praćenja bolesnika s nastankom zatajenja srca pokazuju povećanje razine visoko osjetljivog troponina T za više od 50% u odnosu na početne vrijednosti. Povišene vrijednosti srčanog troponina T znače povećanje rizika za nastanak zatajenja srca.

Povišene vrijednosti srčanog troponina T i I u akutnom zatajenju srca su uspoređivane s kroničnim zatajenjem srca. Rezultati meta-analize 16 studija pokazuju da je razina troponina T u bolesnika s kroničnim zatajenjem srca bilo sistoličkim ili dijastoličkim, prediktor ukupne smrtnosti i kardiovaskularne smrtnosti kao i lošeg ishoda liječenja. Pitanje je da li bi se visoko osjetljivi troponin T mogao koristiti za stratifikaciju rizika bolesnika sa zatajenjem srca? Studija Latini i sur. pokazuje da je 92% bolesnika s kroničnim zatajenjem srca imalo pozitivan nalaz visoko osjetljivog troponina T.

U zaključku možemo naglasiti da razina srčanog troponina T nudi prognostičku informaciju za nastanak zatajenja srca kao i u bolesnika s kroničnim zatajenjem srca. Njegova prisutnost prediktor je smrtnosti i drugih loših kardiovaskularnih ishoda liječenja. Oba troponina T, standardni koji se više koristi i visoko osjetljivi troponin koji se kod nas manje koristi daju nam važne prognostičke informacije. Najveći izazov bio bi otkriti bolesnike s visokim rizikom temeljem povišene razine srčanog troponina T radi pravovremenog liječenja i praćenja u svrhu smanjenja ukupne smrtnosti, smanjenja kardiovaskularnih događaja i poboljšanja ishoda liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

24-satni holter srca

24h holter srca – je li uredan nalaz?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Fizikalna terapija

Fizikalna terapija

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Nekompaktna kardiomiopatija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Holter srca – je li u nalazu nešto zabrinjavajuće?