Prognostička uloga srčanog troponina u zatajenju srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Troponin je unutarstanični protein koji je bitan za regulaciju mišićne kontrakcije. Poznata su tri troponina (troponin I, T i C). Troponin I i T spadaju u srčane troponine.

Troponin je unutarstanični protein koji je bitan za regulaciju mišićne kontrakcije. Poznata su tri troponina (troponin I, T i C). Troponin I i T spadaju u srčane troponine. Poznato je da su srčani troponi visoko specifični biljezi za dijagnozu oštećenja miokarda. Unazad 20 godina koriste se u dijagnostici akutnog koronarnog sindroma. Manje je razumljiva činjenica da je srčani troponin također povišen u bolesnika s akutnim i kroničnim zatajenjem srca. Također nisu do kraja jasni mehanizmi oštećenja miokarda u septičkom šoku, plućnoj emboliji, miokarditisu, oštećenja koja su inducirana lijekovima i u renalnoj insuficijenciji.

Pri zatajenju srca smanjuje se minutni volumen srca i doprema kisika uz vazokonstrikciju i preraspodjelu cirkulirajuće krvi. Jedno od mogućih objašnjenja povišenih vrijednosti troponina u kroničnom zatajenju srca može biti zbog reverzibilnog ili ireverzibilnog povećanja potrebe miokarda za kisikom i nedostatne opskrbe miokarda kisikom. U ovom slučaju oslobađanje troponina može biti uzrokovano akutnim i kroničnim miokardnim stresom kao kronična subklinička subendokardijalna ishemija povezana s oštećenjem miokarda. Srčani troponin značajno je povišen kod progresije disfunkcije miokarda. Na taj način također možemo objasniti zašto je povišeni srčani troponin u nekardijalnim stanjima kada su metaboličke potrebe povećane, a opskrba je smanjena kao što je u stanju hipotenzije i šoka. Moguće objašnjenje za visoke vrijednosti srčanih troponina može biti i povezanost sa smanjenjem bubrežne funkcije, što je više moguće nego nedolazeće oštećenje miokarda.

Srčani troponin koji se može ustanoviti u bolesnika sa zatajenjem srca pokazatelj je disfunkcije miokarda. Povišena vrijednost srčanog troponina T u općoj populaciji znak je subkliničkog oštećenja srca, a povećanje razine visoko osjetljivog troponina znak je povećanog rizika za strukturnu bolest srca i za ukupnu smrtnost. Osim toga, u općoj populaciji utvrđena je neovisna povezanost visoko osjetljivog troponina T s ukupnim mortalitetom, kardiovaskularnim mortalitetom i sa zatajenjem srca. Vrlo su zanimljivi rezultati novijih analiza visoko osjetljivog troponina T koji pokazuju povezanost sa zatajenjem srca, a ne s infarktom srca. Također su promjene razine troponina T povezane sa rizikom zatajenja srca cijelo vrijeme praćenja bolesnika. Rezultati studije CHS (engl. Cardiovascular Health Study) tijekom 2-3 godine praćenja bolesnika s nastankom zatajenja srca pokazuju povećanje razine visoko osjetljivog troponina T za više od 50% u odnosu na početne vrijednosti. Povišene vrijednosti srčanog troponina T znače povećanje rizika za nastanak zatajenja srca.

Povišene vrijednosti srčanog troponina T i I u akutnom zatajenju srca su uspoređivane s kroničnim zatajenjem srca. Rezultati meta-analize 16 studija pokazuju da je razina troponina T u bolesnika s kroničnim zatajenjem srca bilo sistoličkim ili dijastoličkim, prediktor ukupne smrtnosti i kardiovaskularne smrtnosti kao i lošeg ishoda liječenja. Pitanje je da li bi se visoko osjetljivi troponin T mogao koristiti za stratifikaciju rizika bolesnika sa zatajenjem srca? Studija Latini i sur. pokazuje da je 92% bolesnika s kroničnim zatajenjem srca imalo pozitivan nalaz visoko osjetljivog troponina T.

U zaključku možemo naglasiti da razina srčanog troponina T nudi prognostičku informaciju za nastanak zatajenja srca kao i u bolesnika s kroničnim zatajenjem srca. Njegova prisutnost prediktor je smrtnosti i drugih loših kardiovaskularnih ishoda liječenja. Oba troponina T, standardni koji se više koristi i visoko osjetljivi troponin koji se kod nas manje koristi daju nam važne prognostičke informacije. Najveći izazov bio bi otkriti bolesnike s visokim rizikom temeljem povišene razine srčanog troponina T radi pravovremenog liječenja i praćenja u svrhu smanjenja ukupne smrtnosti, smanjenja kardiovaskularnih događaja i poboljšanja ishoda liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kosa

Sve dobrobiti unosa kolagena u obliku dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Kolagen je strukturni protein koji se nalazi u različitim vezivnim tkivima u tijelu poput kože, tetiva, hrskavice i kostiju i čini gotovo 30% ukupnih proteina. Kolagen se prirodno nalazi u hrani kao što je želatina, mesna juha odnosno temeljac od kostiju, pileća i svinjska kožica, govedina, riba i vezivna tkiva životinja. Za sintezu kolagena u […]

Solifenacin

Smetnje mokrenja – dvojna terapija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Postoje tzv. kombinirani lijekovi za smetnje mokrenja koji se koriste u muškaraca starije životne dobi. Takav primjer je i kombinacija tamsulosina i solifenacina koja objedinjuje dvije aktivne supstance u djelotvornim koncentracijama i to u jednoj tableti. Cilj ovog kombiniranog lijeka je smanjiti opstruktivne, ali istodobno i iritativne tegobe mokrenja koje se često istodobno javljanju u […]

Začeće

Koliko vremenski djeluje tableta za hitnu kontracepciju?

Rak prostate

Rana dijagnostika raka prostate – nacionalni program

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Temeljem preporuka EU od početka veljače 2024. pokrenut je, na inicijativu Ministarstva zdravstva i Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo te stručnog povjerenstva Nacionalni program rane detekcije raka prostate. Program je pokrenut obzirom da je rak prostate treći uzrok smrtnosti od malignih bolesti u muškoj populaciji i time predstavlja javno-zdravstveni problem koji zahtijeva sustavni pristup. Posebni […]

Trudnoća

Trudnoća i snižene vrijednosti AMH

Prebiotik

D-manoza, šećer kao rješenje upale

Vrijeme čitanja članka: 2 minute D-manoza je jednostavan šećer prisutan u mnogim biljkama. Iako je slična glukozi, razlikuje se po tome što se ne pretvara u glikogen niti se pohranjuje u organizmu, već se brzo izlučuje putem urina. Zbog toga ju mogu koristiti i dijabetičari koji svoju bolest drže pod kontrolom. Prirodni izvori D-manoze D-manoza se prirodno nalazi u većim […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]