Promjena loših životnih navika u prevenciji srčanožilnih bolesti

Lože životne navike odgovorne su za veći dio srčanožilnih bolesti. Promjena loših životnih navika ima ključnu ulogu u prevenciji srčanožilnih bolesti.

Tako na primjer mediteranska dijeta ima brojne korisne učinke na smanjenje incidencije srčanožilnih i nesrčanožilnih bolesti. Ova dijeta također smanjuje rizik nastanka šećerne bolesti tipa 2. Rezultati studije PREDI-MED pokazuju smanjenje rizika nastanka moždanog udara za 30%.

Ključna je zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnost u promjeni loših životnih navika. Istraživanje grupe autora iz Švedske na čelu s Akessonom pokazuje da zdrava prehrana, prestanak pušenja cigareta, umjerena konzumacija alkoholnih pića, redovita tjelesna aktivnost i održavanje primjerene tjelesne težine može spriječiti većinu prvih koronarnih događaja u općoj populaciji.

Rizik nastanka srčanožilnih bolesti možemo smanjiti za otprilike 2/3 ako osobe usvoje naše preporuke o zdravoj prehrani, umjerenoj konzumaciji alkoholnih pića, nepušenju duhanskih proizvoda i redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Rezultati ovih istraživanja ohrabruju nas i daju nam još veći poticaj u provođenju mjera prevencije srčanožilnih bolesti.

Rezultati druge studije koja je provedena u Švedskoj na 20 721 ispitaniku u dobi od 45-79 godina također su od velike važnosti. U ovu studiju bile su uključene osobe koje u anamnezi nisu imale srčanožilne bolesti, povišeni krvni tlak, šećernu bolest,  hiperlipidemiju i malignu bolest. Ispitanici su dobili upute o zdravoj dijeti i tjelesnoj aktivnosti tj. o promjenama loših životnih navika. Promjene loših životnih navika uključile su zdravu prehranu, umjereno konzumiranje alkoholnih pića od 10 do 30 grama dnevno, prestanak pušenja, redovitu tjelesnu aktivnost; šetnja ili vožnja bicikla najmanje 40 minuta dnevno  i vježbanje najmanje 60 minuta jednom tjedno, te opseg struka manji od 95 cm. Na kontrolnim pregledima analizirano je pridržavanje preporučenih mjera, a praćenje ispitanika bilo je 11 godina.

Tijekom praćenja ustanovljen je 1361 novi infarkt miokarda. U muškaraca koji su se pridržavali preporučenih mjera ustanovljeno je smanjenje rizika nastanka infarkta miokarda za 85% u usporedbi s osobama koje nisu prihvatile preporučene mjere. Analizom rezultata ove studije utvrđeno je koliko je pojedinačno smanjenje rizika nastanka infarkta miokarda za svaku preporučenu mjeru. Ova analiza rezultata pokazuje da zdrava prehrana smanjuje rizik nastanka infarkta miokarda za 18%, umjerena konzumacija alkoholnih pića za 11%, nepušenje za 36%, redovita tjelesna aktivnost za 3% i održavanje opsega struka manjim od 95cm za 12%. Kombinacija četiri preporučene mjere, a bez pretilosti dovodi do smanjenja rizika nstanka infarkta miokarda za 64%. Ako se uzima u obzir svih pet preporučenih mjera promjena loših životnih navika tada je smanjenje rizika 79%. Drugim riječima to znači da ovim mjerama kojima mijenjamo loše životne navike možemo spriječiti 4 od 5 koronarnih događaja.

Rezultati istraživanja su pokazali da se promjenama loših životnih navika može spriječiti većina srčanožilnih bolesti. Međutim, problem je u tome što ne mali broj osoba ne prihvaća naše savjete i preporuke o promjenama loših životnih navika. Postavlja se pitanje kako smanjiti broj osoba koje se ne pridržavaju mjera primarne prevencije srčanožilnih bolesti? Možda rješenje ovo problema leži u povećanju motivacije za promjene loših životnih navika kod osoba koje imaju više čimbenika rizika za koronarnu bolest. S druge strane trebalo bi biti više aktivnosti i više programa od strane zdravstvene službe o prevenciji srčanožilnih bolesti s naglašavanjem velike važnosti promjena loših životnih navika.

Na kraju može se zaključiti da rezultati provedenih istraživanja jasno pokazuju da možemo spriječiti većinu srčanožilnih bolesti. Promjena loših životnih navika temeljna je stepenica u prevenciji bolesti srca i krvnih žila.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]