Provodni sustav srca

Provodni sustav srca je važan segment srca koji omogućuje normalnu srčanu funkciju. Provodni sustav srca stvara i šalje električne impulse u srčani mišić. Time uzrokuje pravilan srčani ritam, a stimulacijom srčanih šupljina omogućava njihove kontrakcije (stezanje i opuštanje) kojima se osigurava cirkulacija krvi u organizmu i funkcija srca kao pumpe. Zdravo srce u prosjeku ima frekvenciju između 60 i 80 u minuti, što je otprilike 100 000 otkucaja dnevno.

Građa provodnog sustava je drugačija od ostalih dijelova srca. Sastoji se od sljedećih dijelova: sinus atrijskog čvora, triju internodalnih puteva, atrioventrikularnog čvora, Hissovog snopa, lijeve i desne grane Hisovog snopa, Purkinjeovih vlakana u obliku mreže.

Generator srčanih impulsa je sinus atrijski čvor i zato se za njega koristi i naziv prirodnog elektrostimulatora srca („pacemaker“). Sinus atrijski čvor se nalazi u gornjem dijelu desne pretklijetke srca. U njemu se stvara električni impuls. Brzina stvaranja električnog impulsa u sinus atrijskom čvoru ovisi o autonomnom (vegetativnom) živčanom sustavu. Simpatički dio autonomnog živčanog sustava će ubrzati stvaranje električnih impulsa, a parasimpatički dio autonomnog živčanog sustava će usporiti stvaranje električnih impulsa. Kod fizičkih i emocionalnih napora dominira simpatikus, potreba organizma za kisikom se povećava i time se povećava i broj srčanih otkucaja.

Električni impuls od sinus atrijskog čvora putuje internodalnim putevima kroz obje pretklijetke do atrioventriularnog čvora. U atroventrikularnom čvoru se uspori širenje električnog impulsa, te dolazi do kontrakcije pretklijetki i ubacivanja krvi u srčane klijetke. Od atrioventrikularnog čvora električni impuls putuje kroz Hissov snop, njegove dvije grane, lijevu i desnu. Lijeva i desna grana Hissovog snopa su odvojene od radne muskulature fibroznim tkivom koje stvara električnu izolaciju. Lijeva grana Hissovog snopa se dijeli na dvije grane usmjerene prema lijevoj klijetki. Desna grana Hissovog snopa je usmjerena prema desnoj srčanoj klijetki.

Električni impuls putem lijeve i desne grane dolazi do mreže Purkinjeovih vlakana koje prožimaju obje klijetke. Purkinjeova vlakna su široko rasprostanjena kroz endokard klijetki i prolaze kroz septum i stijenku klijetki. Povezana su s radnom muskulaturom klijetki i dolaskom impulsa se potiče kontrakcija obiju srčanih klijetki. Kontrakcijom klijetki se istiskuje krv iz srca u plućnu i sistemsku cirkulaciju. Nakon kontrakcije nastupa relaksacija i punjenje srčanih šupljina krvlju.

Provodni sustav srca se opskrbljuje krvlju iz koronarne cirkulacije kao i ostala srčana muskulatura. U slučaju koronarne bolesti dolazi do oštećenja provodnog sustava srca što uzrokuje različite poremećaje srčanog ritma, nastaje oštećenje srčane kontraktilnosti, dolazi do srčanog zatajenja i u najtežim slučajevima nastupa smrt. Različite srčane bolesti i proces starenja mogu dovesti do oštećenja provodnog srčanog sustava i posljedično poremećaja srčanog ritma. Prilikom oštećenja provodnog srčanog sustava dolazi do poremećaja srčanog ritma u vidu aritmija i različitih srčanih blokova. Ti se poremećaji liječe medikamentozno antiaritmicima, ugradnjom elektrostimulatora srca („pacemaker“). Snimanje električnih impulsa se vrši elektrokardiogramom (EKG). EKG nam daje puno informacija o funkciji provodnog sustava srca, svim njegovim nepravilnostima. U slučajevima potrebe vrši se dulji zapis EKG-a putem holtera (24-72h) ili monitoringom srčanog rada uz postelju bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]