Reumatoidni artritis kao novi srčanožilni čimbenik rizika

Učestalost fibrilacije atrija je otprilike 40% veća, a učestalost moždanog udara je oko 30% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji.

Učestalost fibrilacije atrija je otprilike 40% veća, a učestalost moždanog udara je oko 30% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji. Reumatoidni artritis je kronična sistemska upalna bolest koja zahvaća oko 1% odrasle populacije. U brojne manifestacije reumatoidnog artritisa izvan zglobova spadaju i srčanožilne bolesti.

Novija istraživanja ovog područja pokazuju da su srčanožilne bolesti glavni uzrok povećanja morbiditeta i mortaliteta bolesnika s reumatoidnim artritisom. Rezultati meta-analize koja je obuhvatila 19 studija s ukupno 91 000 bolesnika pokazuju povezanost reumatoidnog artritisa sa 60 % povećanjem rizika za srčanožilnu smrtnost u usporedbi s općom populacijom. Čvrstu povezanost između reumatoidnog artritisa i srčanožilnog morbiditeta i mortaliteta podupiru dokazi o upalnom procesu kao središnjem zbivanju u svih stadija ateroskleroze. Upalni proces prisutan je od početnih lezija pa sve do završnog stadija ateroskleroze s trombotskim komplikacijama. Sistemski upalni proces također igra ključnu ulogu u patogenezi ishemijskog moždanog udara, a također moguća mu je uloga u nastanku fibrilacije atrija. Stoga je razumljivo da bolesnici s reumatoidnim artritisom imaju povećani rizik za fibrilaciju atrija i moždani udar. Rezultati studije koja je provedana u Danskoj tijekom 13 godina (od 1997-2009. godine) pokazuju povećanje rizika za fibrilaciju atrija i moždani udar kod bolesnika s reumatoidnim artritisom. Analizirani su podaci od 4 000 000 bolesnika, ustanovljeno je 18 247 bolesnika s reumatoidnim artritisom tijekom praćenja. U ovoj skupini bolesnika registrirana je fibrilacija atrija u 774 bolesnika, a moždani udar dijagnosticiran je u 718 bolesnika. Rezultati pokazuju da je incidencija fibrilacije atrija bila za oko 40% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji. U skupini bolesnika s reumatoidnim artritisom rizik za moždani udar bio je povećan za 30%.

Učestalost zatajenja srca također je bila veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom u usporedbi s kontrolnom skupinom. Na povećanje rizika za moždani udar u bolesnika s reumatoidnim artritisom utječe više čimbenika. Radi se o upalnom procesu koji je povezan s trombozom. Viša je prevalencija čimbenika rizika za moždani udar i povećani je rizik za fibrilaciju atrija u ovoj skupini bolesnika.
Rezultati ove studije imaju kliničke implikacije u liječenju i praćenju bolesnika s reumatoidnim artritisom. Preporuča se veća pozornost analizi srčanog ritma, poglavito ako se ustanovi tahiaritmija. Preporuča se godišnja kontrola EKG u bolesnika s reumatoidnim artritisom zbog otkrivanja fibrilacije atrija. U studiji je ustanovljena jedna fibrilacija atrija na 12 bolesnika s reumatoidnim artritisom u periodu od 10 godina praćenja. Otkrivanje fibrilacije atrija vrlo je jeftino i jednostavno. Bilo bi dobro uvesti u buduće smjernice za liječenje reumatoidnog artritisa preporuku za godišnju kontrolu EKG zbog otkrivanja fibrilacije atrija.

Na kraju može se zaključiti da je ustanovljena povećana učestalost fibrilacije atrija i moždanog udara u bolesnika s reumatoidnim artritisom. Činjenica je da je reumatoidni artritis novi srčanožilni čimbenik rizika za fibrilaciju atrija i moždani udar. Što ranije otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija sigurno doprinosi smanjenju rizika za moždani udar u skupini bolesnika s reumatoidnim artritisom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]