Reumatoidni artritis kao novi srčanožilni čimbenik rizika

Učestalost fibrilacije atrija je otprilike 40% veća, a učestalost moždanog udara je oko 30% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji.

Učestalost fibrilacije atrija je otprilike 40% veća, a učestalost moždanog udara je oko 30% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji. Reumatoidni artritis je kronična sistemska upalna bolest koja zahvaća oko 1% odrasle populacije. U brojne manifestacije reumatoidnog artritisa izvan zglobova spadaju i srčanožilne bolesti.

Novija istraživanja ovog područja pokazuju da su srčanožilne bolesti glavni uzrok povećanja morbiditeta i mortaliteta bolesnika s reumatoidnim artritisom. Rezultati meta-analize koja je obuhvatila 19 studija s ukupno 91 000 bolesnika pokazuju povezanost reumatoidnog artritisa sa 60 % povećanjem rizika za srčanožilnu smrtnost u usporedbi s općom populacijom. Čvrstu povezanost između reumatoidnog artritisa i srčanožilnog morbiditeta i mortaliteta podupiru dokazi o upalnom procesu kao središnjem zbivanju u svih stadija ateroskleroze. Upalni proces prisutan je od početnih lezija pa sve do završnog stadija ateroskleroze s trombotskim komplikacijama. Sistemski upalni proces također igra ključnu ulogu u patogenezi ishemijskog moždanog udara, a također moguća mu je uloga u nastanku fibrilacije atrija. Stoga je razumljivo da bolesnici s reumatoidnim artritisom imaju povećani rizik za fibrilaciju atrija i moždani udar. Rezultati studije koja je provedana u Danskoj tijekom 13 godina (od 1997-2009. godine) pokazuju povećanje rizika za fibrilaciju atrija i moždani udar kod bolesnika s reumatoidnim artritisom. Analizirani su podaci od 4 000 000 bolesnika, ustanovljeno je 18 247 bolesnika s reumatoidnim artritisom tijekom praćenja. U ovoj skupini bolesnika registrirana je fibrilacija atrija u 774 bolesnika, a moždani udar dijagnosticiran je u 718 bolesnika. Rezultati pokazuju da je incidencija fibrilacije atrija bila za oko 40% veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom nego u općoj populaciji. U skupini bolesnika s reumatoidnim artritisom rizik za moždani udar bio je povećan za 30%.

Učestalost zatajenja srca također je bila veća u bolesnika s reumatoidnim artritisom u usporedbi s kontrolnom skupinom. Na povećanje rizika za moždani udar u bolesnika s reumatoidnim artritisom utječe više čimbenika. Radi se o upalnom procesu koji je povezan s trombozom. Viša je prevalencija čimbenika rizika za moždani udar i povećani je rizik za fibrilaciju atrija u ovoj skupini bolesnika.
Rezultati ove studije imaju kliničke implikacije u liječenju i praćenju bolesnika s reumatoidnim artritisom. Preporuča se veća pozornost analizi srčanog ritma, poglavito ako se ustanovi tahiaritmija. Preporuča se godišnja kontrola EKG u bolesnika s reumatoidnim artritisom zbog otkrivanja fibrilacije atrija. U studiji je ustanovljena jedna fibrilacija atrija na 12 bolesnika s reumatoidnim artritisom u periodu od 10 godina praćenja. Otkrivanje fibrilacije atrija vrlo je jeftino i jednostavno. Bilo bi dobro uvesti u buduće smjernice za liječenje reumatoidnog artritisa preporuku za godišnju kontrolu EKG zbog otkrivanja fibrilacije atrija.

Na kraju može se zaključiti da je ustanovljena povećana učestalost fibrilacije atrija i moždanog udara u bolesnika s reumatoidnim artritisom. Činjenica je da je reumatoidni artritis novi srčanožilni čimbenik rizika za fibrilaciju atrija i moždani udar. Što ranije otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija sigurno doprinosi smanjenju rizika za moždani udar u skupini bolesnika s reumatoidnim artritisom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Biopsija prostate

Što ovo znači vezano za prostatu?

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Aterom

Aterom – molim Vašu stručnu pomoć

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet