Rezistentna arterijska hipertenzija

Rezistentna arterijska hipertenzija definirana je kao hipertenzija kod koje se ne mogu postići ciljne vrijednosti krvnog tlaka primjenom najmanje tri antihipertenziva iz različitih skupina.

Od tri antihipertenziva jedan je obično diuretik. Važno je napomenuti da se antihipertenzivi trebaju uzimati u najbolje podnošljivim dozama. Dijagnozu prave rezistentne hipertenzije treba postaviti nakon temeljite obrade i isključenja lažne ili pseudorezistentne hipertenzije. U pseudorezistentne hipertenzije ubrajamo one koje su zbog neadekvatne medikamentne terapije ili zbog bijele kute tzv. hipertenzija bijele kute.

U rezistentnu arterijsku hipertenziju ubrajamo još i hipertenziju koju liječimo s više od tri antihipertenziva. Rezultati retrospektivnih studija kao i opservacijskih studija pokazuju da je prevalencija rezistentne hipertenzije 10-20% u općoj populaciji hipertoničara. Poznato je da bolesnici s rezistentnom hipertenzijom imaju skoro 50% veću vjerojatnost da će doživjeti neželjeni srčanožilni događaj nego bolesnici koji imaju postignute ciljne vrijednosti krvnog tlaka. U etiologiji rezistentne hipertenzije uvijek ima više čimbenika. Tu spadaju čimbenici rizika na koje se može utjecati kao što su povećani unos soli hranom, tjelesna neaktivnost,  prekomjerna tjelesna težina, nepravilna, nezdrava prehrana i genski čimbenici na koje ne možemo utjecati.

Također je važan i sekundarni uzrok visokog krvnog tlaka. Studije pokazuju da 5-10% bolesnika s rezistentnom hipertenzijom ima sekundarni uzrok visokog krvnog tlaka što je značajno više nego u općoj populaciji hipertoničara. Poznate su brojne studije o načinu liječenja arterijske hipertenzije, ishodu liječenja, postignutim ciljnim vrijednostima krvnog tlaka i srčanožilnim neželjenim događajima. Navesti ću rezultate studije o antihipertenzivnoj terapiji i terapiji snižavanja lipida u krvi u prevenciji infarkta miokarda.

Naziv studije je engl. Antihypertensive and Lipid-Lowering Treatment to Prevent Heart Attack Trial (ALLHAT). Studija je uključila više od 33 000 bolesnika, od kojih je bilo 47% žena i 36% dijabetičara. Nakon 5 godina praćenja 34% bolesnika nije imalo postignute ciljne vrijednosti krvnoga tlaka s dva antihipertenziva. Na kraju praćenja 27% bolesnika liječeno je s tri ili više anthipertenziva. U 49% bolesnika postignute su ciljne vrijednosti krvnog tlaka primjenom jednog ili dva antihipertenziva. U studiji engl. (NHANES)  samo je 37% bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti imalo postignute ciljene vrijednosti krvnog tlaka i samo 25% dijabetičara. Rezultati ovih studija pokazuju da imamo veliki broj bolesnika u kojih nije postignuta kontrola krvnog tlaka tj. nisu postignute ciljene vrijednosti.

Liječenje rezistentne arterijske hipertenzije provodi se kombinacijom antihipertenziva. Koristimo diuretike, ACE inhibitore, blokatore angiotenzinskih receptora (ARB), blokatore kalcijskih kanala, blokatore α receptora i spironolakton. Zadnjih par godina u liječenju rezistentne hipertenzije koristi se intervencijski zahvat renalna simpatička denervacija. Ova novija metoda liječenja primjenjuje se i u našoj zemlji u nekoliko kliničkih bolnica. Rezultati ove nove terapijske metode za sada su obećavajući.

U zaključku možemo naglasiti da rezistentna arterijska hipertenzija nije rijetka u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Liječi se kombinacijom više antihipertenziva. Renalna simpatička denervacija novija je metoda liječenja ove bolesti koja daje obećavajuće rezultate.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?